Naslovnica Blog Stranica 394

Pozno kalemljenje voćaka

Kalemljenje pupoljkom (okuliranje, očenje) je najviše rasprostranjeno u rasadničkoj proizvodnji, usljed očiglednih prednosti: jednostavna tehnika rada, kvalitetno zarastanje rana i visok procenat prijema okulanata, kao i veliki učinak.

Ovom tehnikom, kad god i kako god da se ona obavlja tokom vegetacije, plemka je predstavljena vegetativnim pupoljkom koji se prenosi u odgovarajući rez na podlozi. Kalemljenje pupoljkom se može obavljati u relativno prolongiranom periodu tokom vegetacije, ali se jasno izdvajaju dva perioda: kalemljenje u proljeće budnim pupoljkom i ljetnje okuliranje tzv. mirujućim pupoljkom (na „spavanje“).

Uspjeh kalemljenja zavisi od obrazovanja traumatičnog tkiva (kalusa) na spojnom mjestu. Da bi kalus mogao da se pravilno obrazuje neophodno je da postoji botanička srodnost (podudarnost, kompatibilnost ili afinitet) između podloge i plemke, tj. da se kambijalna (tzv. sekundarna tvorna) tkiva kalem-komponenata što više preklapaju.

Pročitajte: Kalemljenje oraha na vršnom dijelu grančice u procjep!

Ova morfološko-fiziološka kompatibilnost uslovljena je sl. elementima:

1) Botanička srodnost (pripadnost kalem-komponenata jednoj vrsti ili istom rodu voćaka) jedno je od najvećih ograničenja uspješnom prijemu kalema, s obzirom da za sada nema uspjeha kod kalemljenja biljaka iz botanički različitih familija. Kompatibilnost vrsta u okviru jednog roda je pravilo pri kalemljenju, ali ima i izuzetaka: npr. mogu se kalemiti i nesrodne voćke (kruška na dunju, glog, oskorušu, mušmula na glog, breskva na šljivu, badem na kajsiju i breskvu), ali ima i primjera gdje se botanički srodne voćke ne mogu kalemiti (npr. jabuka na dunju, kruška i jabuka, dunja na krušku, itd.).

2) Mehanička inkopatibilnost podrazumijeva da kalem sraste i u prvo vrijeme se ne primećuje nepodudarnost tkiva kalem komponenata, ali kasnije ta inkopatibilnost dolazi do izražaja pod uticajem roda i vjetra (voćka se lomi na spojnom mjestu, npr. kod sadnica kajsije kalemljenih na visini od 15 cm na podlozi vinogradska breskva).

3) Fiziološka nepodudarnost ispoljava se u slabijem prijemu poslije kalemljenja, kržljavom porastu sadnica i voćaka, pojavi guka na spojnom mjestu, osjetljivosti voćaka prema mrazu, suši i prouzrokovačima nekih bolesti i štetočinama. Ova nepodudarnost je najčešće posljedica smetnji nastalih protokom sokova kroz kalem, npr. pojava guka na stablima jabuke sa podlogama M 26 i M 9, znatno tanja podloga u odnosu na plemku kod kalemljenih stabala trešnje gdje je kao podloga korišćena magriva ili oblačinska višnja, itd.

Mehanička i fiziološka inkopatibilnost mogu se ublažiti ili djelimično otkloniti ukoliko su za gajene vrste odabrani odgovarajući agroekološki uslovi, korišćeni su posrednici i ako je primjenjena puna agro i pomotehnika, uz odabir najboljeg načina kalemljenja.

Načini kalemljenja mirujućim pupoljkom tokom drugog dela vegetacije su različiti:

1. Okuliranje pod koru u drugoj polovini ljeta

Okuliranje pod koru u drugoj polovini ljeta (jul-septembar mjesec) podrazumijeva uzimanje pupoljka plemke sa mladara, pošto se prethodno odstrani lisna masa sa kalem-grančica. Iz okalemljenog pupoljka uzetog sa nešto zeljastog tkiva (štitić) koji se ubacuje pod T isječak u podlozi, razvija se prirast tokom sljedeće vegetacije, a proces srastanja kalem komponenata je lagan i traje do jeseni. Postupak pravljenja rezova na podlozi i plemci trebalo bi da je što brži kako ne bi došlo do oksidacije otvorenih tkiva, pa iskusni kalemari ceo postupak kalemljenja (pravljenje rezova na kalem-komponentama, ubacivanje štitića i vezivanje komponenata vezivom) završavaju za oko 40 sekundi.

Pročitajte: Kalemljenje voćaka – Od čega zavisi uspjeh

2. Okuliranje u isječak, izrezak ili na iverčić (Chip budding)

Okuliranje u isječak, izrezak ili na iverčić (Chip budding) se primjenjuje ukoliko kora podloge ne može dobro da se odvaja od drveta. Ovo može biti posljedica visokih temperatura ili suše, ali i posljedica nedovoljnog navodnjavanja rastila podloga u periodu prije kalemljenja i kod vrsta sa slabijom tj. sočnom mezgrom (lijeska, dud).

Iako se ovaj postupak najprije primjenjivao za ubrzanu proizvodnju sadnica breskve u toku jedne vegetacije (čipovanje podloga za breskvu u junu mjesecu radi dobijanja sadnica do kraja vegetacije), danas se ovaj način kalemljenja masovno primjenjuje u srpskim rastilima krajem ljeta kao relativno komforna zamjena okuliranju pod koru. Naime, u ovoj varijanti okuliranja nije potrebno kontrolisano navodnjavanje rastila radi odvajanja kore kod podloge kao priprema za kalemljenje.

Za izvođenje ove tehnike potrebno je koristiti nešto razvijenije mladare kao izvor pupoljaka. Na obe kalem komponente prave se polumjesečasti rezovi (usječci i izresci) koji obezbjeđuju zahvatanje dijela drveta i kore, što je različito u odnosu na prethodno opisanu tehniku kalemljenja.

Pročitajte: Kalemljenje jabuke OKULIRANJEM – Vratite u voćnjake stare i zaboravljene sorte! /FOTO/

Usjeci na podlozi se čine na 20 cm od površine zemljišta, što obezbjeđuje dobijanje sadnica za gustu sadnju voćnjaka. Po ubacivanju štitića sa pupoljkom, takođe se pristupa vezivanju kalem-komponenata, a tek na proljeće (po buđenju okalemljenog pupoljka) vrši se odstranjivanje dijela podloge iznad spojnog mjesta. Kod bujnih podloga ovo odstranjivanje se može vršiti u dva koraka (najprije na patrljak, pa njegovo naknadno uklanjanje), što obezbjeđuje kvalitetnije srašćivanje i bolji prijem okulanata.

Autor: dr Dejan Marinković, PSSS Beograd

Gajenje povrća na foliji ima broje prednosti

Gajenje povrća na foliji – Folija je višestruko korisna u proizvodnji povrća. Između ostalog čuva vlagu u zemljištu i kvalitet plodova, utiče na temperaturu i kvalitet zemljišta.

Gajenje povrtarskih biljaka na zemljištu prekrivenom različitim folijama u odnosu na gajenje na golom zemljištu ima više prednosti.

Prednosti gajenja povrća na foliji

Temperatura

Temperatura zemljišta ispod neprozirne polietilenske folije na dubini od 5 cm je u prosjeku 2-2,5 ºC viša. Viša temperatura zemljišta djeluje na brži razvoj biljaka tako da pri gajenju na neprozirnoj foliji biljke za berbu dospijevaju do 2 nedelje ranije, a pri gajenju na prozirnim folijama i do 3 nedjelje

Kvalitet zemljišta

Zemljište ispod folije ostaje rastresito i takvo zemljište omogućuje bolju snabdjevenost korijena biljaka kiseonikom, podstiče mikrobiološku aktivnost u zemljištu, što ima pozitivan uticaj na razvoj biljaka.

Pročitajte: Kako boja folije za malčiranje utiče na gajene biljke

Sačuvana vlaga

Prekrivanjem zemljišta različitim folijama spriječava se evaporacija, a akumulirana vlaga u zemljištu služi za rast biljaka. Za uspješnu povrtarsku proizvodnju neophodno je i navodnjavanje i to kapanje pomoću cijevi koje su postavljene ispod neke od folija.

Brži razvoj

Brži razvoj biljaka gajenih na zemljištu prekrivenom nekom od folija pospješuje veću koncentracija ugljen dioksida, značajnog za razvoj biljaka koji kao produkt mikrobiološke aktivnosti iz zemljišta izlazi isključivo kroz rupe na folijama gdje se nalaze biljke i one ga mogu upijati u znatno većoj koncentraciji.

Sačuvani plodovi

Većina plodova nalazi se na foliji tako da su oni čistiji od gajenih na golom zemljištu, a kako nisu u dodiru s zemljištem manje su skloni bolestima. Upotreba nekih od folija povećava troškove proizvodnje ali povećanjem prinosa, dobijanjem kvalitetnih plodova i ranijim dozrijevanjem, upotreba etil-vinil-acetatne folije je ekonomski isplativo ulaganje.

Pročitajte: Gajenje lubenice i dinje na malč foliji i u niskim tunelima

Vrste folija

U proizvodnji kvastavca i brojnog drugog povrća najraširenija je crna neprozirna folija koja je djelotvorna zaštita od korova i dobro čuva vlagu zemljišta ali je nerazgradiva pa je potrebno sklanjati sa proizvodne površine.

Bijela neprozirna folija se koristi u svrhu održavanja temperature zemljišta za kulture koje su osjetljive na visoke temperature, kao što je salata. Neprozirnost ove folije takođe onemogućava rast korova i gubitak vlage iz zemljišta.

U proizvodnji povrća uglavnom se koriste fotorazgradive folije koje se sa sazrijevanjem povrća potpuno razgrade i na taj način ne narušavaju ekološku ravnotežu u zemljištu. Kako su te folije propusne za svjetlo, ispod njih se mogu razviti korovi pa je potrebno prije njihovog postavljanja da se primjene herbicidi.

U proizvodnju povrća postepeno se uvode –IR folije koje prekrivaju usjeve, selektivno propuštaju sunčeve zrake, griju zemljište, onemogućavaju rast korova. Zemljište se ispod njih brže zagrijeva nego ispod neprozirnih, a povrće dolazi na berbu 7-10 dana ranije nego pri gajenju na neprozirnim folijama.

Osim prekrivanja zemljišta u proizvodnji povrća sve se više koristi i prekrivanje usjeva sintetičkim materijalima pod nazivom – Agryl, Lutrasil ili Verteks. Koriste se za zaštitu usjeva od niskih temperaturama u ranoproljećnom i kasnojesenjem gajenju, najviše u gajenju krastavaca, mrkve, salate. To su tanke, poluprozirne folije propusne za svjetlo, vazduh i vodu. Male su težine i ne oštećuju prekrivene biljke.

Uz njenu primjenu moguće je obaviti sjetvu desetak dana od optimalnog agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja može biti i 2 nedjelje ranije. Folija predstavlja fizičku prepreku za ptice, ublažava udarce kišnih kapi na zemljište čime se spriječava stvaranje pokorice. Ne smije biti prenapregnuta kako ne bi sprječavala rast biljaka. Može se koristiti tri sezone uz pažljivo rukovanje, a sve prednosti rezultiraju višim prinosom kvalitetnijih plodova i čine proizvodnju isplativijom.

Pripremila Ljiljana Vuksanović

Paprena cijena povrća, kupus četiri puta skuplji nego lani

Cijena kupusa ove godine dostiže rekorde te tako vrećica varaždinca od 12 kilograma košta i do 17 KM, potvrdili su nam poljoprivredni proizvođači u Srpskoj i istakli da se poskupljenje očekuje i u narednom periodu.

„Tako vrećica kupusa dostiže i do 17 KM. Razlog za tako visoku cijenu ove godine upravo je nedostak ovog povrća na tržištu, jer su povrtari odlučili da ove godine manje zasiju“, kazao je Mastalo i dodao da je veća potražnja, a manje kupusa na tržištu razlog visokih cijena.

Veliki broj proizvođača odustao je od proizvodnje jer nisu imali ekonomsku računicu.

„Veliki proizvođači kupusa su odustali, te samim tim nemaju računa, nemaju povjerenja u to da kupus može imati neku cijenu, kad je unazad pet godina nema“, ističe Mastalo.

Prošle godine proizvođači kupusa imali su velike količine ovog povrća.

Pročitajte: Jabuke dobro rodile u Sanskom Mostu, šljiva ni za lijeka

„Prošle godine je vrećica kupusa koštala od tri do četiri KM, a ove godine je to i do četiri puta više“, ističe Mastalo. Kako je rekao, mnogi zasadi zbog suše su ove godine pretrpjeli ogromnu štetu te su poljoprivrednici morali dodatno da ulažu u navodnjavanaje da bi imali rod.

„I to je na neki način uslovilo više cijene, do kojih je jednostavno moralo doći kao neka kompenzacija poljoprivrednim proizvođačima“, kazao je Mastalo.

Da je vrećica kupusa varaždinca dostigla i veću cijenu od 17 KM potvrdio je i Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice.  „Do skoka cijene kupusa došlo je upravo jer se ljudi ne mogu upustiti u proizvodnju da bi bili konkurentni na tržištu, a ove godine su i manje zasadili upravo jer su prošle godine morali zaoravati zasijene površine pod kupsom“, kazao je Bakajlić i ističe da je ovo tek početak talasa poskupljena povrća.

„Jednostavno cijene su veće zbog nedostataka ovog povrća kod naših proizvođača, tako da očekujemo i dalji poskupljenje ne samo kupusa nego i ostalog povrća. Mi sve vrijeme upozoravamo da će BiH doći u sitaciju da nećemo imati svoju hranu“, kazao je Bakajlić. Ističe da je sada cijena kupusa oko 17 KM, mada je kod nekih proizvođača čak i viša.

„Poljoprivrednici kažu da je cijena još podnošljiva, ali su male količine koje mi imamo na tržištu tako da se u narednom periodu očekuje i dodatni skok cijena“, reko je Bakajlić.

Pročitajte: Paprena sarma i musaka ove zime

Da je kupus ove godine skup kaže i Darko Ilić, poljoprivrednik iz Gornjih Karajzovaca, kod Gradiške.

„Mi smo ranu vrstu kupusa prodavili po jednu KM za kilogram“, kazao je Ilić i istakao da on u svojim zasadima nema kupusa varaždinca, ali zna da su ove godine jako visoke cijene.

Nerealno visoke cijene ovog povrća posljednjih su dana iznenadile mnoge građane Srpke, a jedana od njih je Zorica Filipović iz Banjaluke, koja ističe da je ranije kupovala na desetine vrećica kupusa za zimnicu, dok se sada to svelo na dvije ili tri vrećice.

„Nekad su ljudi za zimnicu kiselili po nekoliko buradi, a sada kisele po kanticu“, zaključila je Filipovićeva.

 

Zašto je dobro da u med dodate biber?

Biber pomaže da snizi povišenu temperaturu, u slučaju upale grla, mučnine, vrtoglavice, zastoja mokraće, reume i artritisa.

Jednostavan recept koji će vam ulakšati upalu grla, mučninu, vrtoglavicu… Sastojke sigurno već imate u kući.

Pročitajte: MED I BIJELI LUK – Za bolji imunitet, evo kako se pravi

Recept:

– 4-6 zrna bibera

– 2,5 dl vode

– kašika meda

Pročitajte: Kako se priprema i upotrebljava cvjetni prah u kombinaciji sa mliječom i medom?

Zgnječena zrna bibera prelijte vrelom vodom i ostavite poklopljeno petnaest do dvadeset minuta, pa procijedite. Napitak zasladite medom i pijte ga dva puta dnevno, ili po potrebi.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Omiljeni cvijet otkriva tajnu stranu vaše ličnosti

Možda niste znali, ali vaš omiljeni cvijet šalje nesvjesnu poruku o tome kakve ste osoba.

Mak

Ukoliko birate ovaj cvijet kao omiljeni, on je baš poput vas – živahan i opojan. Ljudi su privučeni vašom harizmom, a imate ogromnu moć da predvodite druge, iako toga možda niste svjesni.

Osvjestite to i omogućite sebi da postane uspješniji, ako već niste postigli veliki uspjeh koji vam je zapisan kao mogućnost u vašem nesvjesnom. Čuvajte se prosječnosti i manjka zdrave ambicije, rođeni ste za velike stvari u životu.

Lala

Volite da idete na avanture u inostranstvo. Volite šarene i zabavne stvari i ne možete da se zasitite sve te divne hrane, pića i kupovine.

Lijepo je živjeti bezbrižno i „punim plućima“, ali pazite da ne pretjerate. Vaša strast prema pasioniranom skupljanju viška stvari mogla bi da vas dovede do siromaštva ili do sudara sa unutrašnjim nezadovoljstvom onda kada sebi više ne budete mogli da priuštite sve što vam oko vidi.

Pročitajte: Bonton darivanja cvijeća – Kome i u kojim prilikama se poklanja cvijeće?

Ruža

Kada je u pitanju ljubav i romantika, za mnoge ljude jedini cvijet koji mogu da smisle je ruža – i vi ste romantični na isti način. Težite da vidite samo dobro u ljudima. Kada se zaljubite, osoba koja vam je „ukrala srce“ nikada neće posumnjati u iskrenost vaših osjećanja.

Međutim, treba zapamtiti da baš kao i ruže, i vi imate trnje. Kad vas neko povrijedi, potrebno vam je mnogo vremena da prestanete da budete „bodljikavi“. Budite svjesni da svaka osoba na svijetu ima svoje dobre i loše strane – sagledajte svakoga u pravom svjetlu, da biste se sačuvali od razočaranja.

Ljubičica

Iako djeluje ljupko i nježno, ova biljka nije naročito cijenjena te ljudi obraćaju pažnju na nju samo kada zamiriše. Ako ste odabrali ljubičicu kao omiljeni cvijet, po prirodi ste tihi, nenametljivi i rezervisani.

Nažalost, ponekad ljudi pogrešno tumače vaše ćutanje, što može da dovede do okončanja mnogih potencijalno plodnih odnosa u vašem životu prije nego što uopšte dobiju priliku da počnu. Čuvajte se pretjeranog sklanjanja u stranu i dajte ljudima šansu da vas bolje upoznaju.

Pročitajte: Pet najboljih načina sušenja cvijeća za dugotrajan kućni ukras!

Bijela rada

Ovaj cvijet je univerzalni simbol vedrine. Ukoliko je vaš cvijet izbora bijela rada, vi ste osoba koja je često optimistična i zapljuskuje druge dobrim raspoloženjem.

Dok ljudi kojima ste okruženi misle da ste poput djeteta i nevini, velike su šanse da skrivate avanturistički duh koji će „eksplodirati“ onda kada se to najmanje očekuje.

Iris

Ovaj šareni cvijet vijekovima je bio popularan među umjetnicima poput Van Goga, i to sa dobrim razlogom. Ako ste odabrali iris, velike su šanse da ste kreativni i okrenuti duhovnim vrijednostima.

Međutim, u isto vrijeme, vas ne drži mjesto. Rijetko kada ste u stanju da održite datu riječ kada je u pitanju vaš društveni angažman. Budite odgovorniji.

Suncokret

Baš kao i ovaj cvijet, i vi ste pristupačni, vedri i spremni da brzo zagrlite svakoga kome je potrebna nježnost. Znate kako da utješite ljude i da im date „vjetar u leđa“, zbog čega ste omiljeni u društvu.

Ali, ova vaša osobina često umije da se okrene protiv vas kad naiđete na ljude koji su nezahvalni i koji žele da zaborave sve one koji su im pomogli u teškim životnim trenucima. Ne očekujte od drugih da vas uvijek vole, posebno ne od onih kojima ste bili „rame za plakanje“ onda kad im je bilo najteže.

Pročitajte: Tajni govor cvijeća – Koja je simbolika božura

Orhideja

Ako se za svaki cvijet može reći da predstavlja ono najbolje u čovjeku, onda orhideja svojim lijepim i raskošnim izgledom svakako opravdava titulu cvijeta ljubavi i plodnosti.

Ovaj cvijet posebno vole ljudi koji su porodični, a žene kojima je životna misija majčinstvo.

Osobe kojima je orhideja omiljeni cvijet imaju pomalo divlju prirodu, svoji su i vrlo kreativni, ali i bolno iskreni. Čuvajte se reakcije drugih kad im na neprikladan način saopštite ono što vam se kod njih ne dopada.

Kala

Ovo je cvijet koji simbolizuje čednost i čistotu duše. Ako vam je kala omiljeni cvijet, vaša misija je nježnost, ali i želja da oko vas svi budu srećni.

Čuvajte se zavidnih ljudi, jer takve posebno privlačite.

Gerber

Ovo je cvijet velikih optimista. Ljudi koji vole gerbere donose sreću drugima, a njihova čaša je uvek polupuna. Šire oko sebe dobre vibracije, zbog čega su rado viđeni u svakom drušvu.

Trebalo bi da se čuvate onih koji su večito nezadovoljni i „ispijaju“ tuđu energiju.

Pročitajte: Najljepše cvijeće za 8. mart i njegova simbolika

Ljiljan

Ljiljan, poznatiji i kao krin, vjerovatno je jedini cvijet na svijetu koji u sebi objedinjuje vladarsko, dostojanstveno držanje, strastveni, gotovo opojni miris, a ipak uspjeva da zadrži i svoju urođenu nežnost i nevinost. Osobe kojima je ovo omiljeni cvijet imaju ove osobine.

One su milosrdne i pune bezuslovne ljubavi. Pored očigledne ljepote kojom zračite, vi ljudima uvijek dajete nadu i vjeru u bolje sutra, i unosite im radost u život.

Klanjajte se osoba koje vide samo mračnu stranu života, prenosi Telegraf.

Odaberite idealan tip plastenika za vašu proizvodnju – Svaki ima prednosti i mane

U upotrebi se mogu naći raličite vrste i tipovi plastenika, od “kupovnih” do onih koje vrijedni domaćini sami prave. U daljem tekstu saznajte koji se tipovi plastenika koriste i koje su njihove prednosti i mane.

Osnovna podjela plastenika obavlja se prema gabaritima na: niske, poluvisoke i visoke.

Niski plastenici

Niski plastenici su tunelskog oblika, širine do jedan metar i visine obično 60-80 cm. Najpovoljnija dužina iznosi od 10 do 12 metara. Ovaj tip plastenika proizvođači uglavnom prave samostalno tako da lukove postavljaju od žice 6-10 mm, plastičnih cijevi ili od drveta.

Ovo je najnepogodniji tip plastenika zbog toga što mu je zapremina mala pa je kolebanje temperatura veliko. Folija se sa bočne strane zatrpa zemljom tako da samo sa čeone strane ostaje prostor za ventilaciju, što je nedovoljno, posebno kada biljke porastu.

Ovaj tip plastenika najčešće se koristi u proizvodnji krastavaca, lubenice, kupusa i dinje. Koristi se sve do prestanka opasnosti od mraza, potom se folija i lukovi uklanjaju, a biljke nastavljaju rast na otvorenom polju.

Pročitajte: Na šta obratiti PAŽNJU prilikom izbora FOLIJA za pokrivanje PLASTENIKA?

Poluvisoki plastenici

Poluvisoki tip plastenika je nešto zastupljeniji u proizvodnji. Objekti su visine do dva metra, širine 4-5 metara. Dužina varira od 20 do 30 metara.

Lukovi plastenika se prave od metalnih ili plastičnih cijevi koje se postavljaju na rastojanju od 1,2 do 1,5 metara i učvrste cijevima po dužini, na tri mjesta kako bi se dobila stabilnost objekta. Folija se uklapa sa bočnih strana i zagrne zemljom. Na čeonim stranama se prave vrata koja služe kao ulaz i kao ventilacija.

Nedostatak ovakvih plastenika je što nemaju bočnih ventilacija, tako da su obično temperature u sredini objekta previsoke.

Dimenzije visokih plastenika variraju, obično su visine od 3,5 do 5 metra, širine do 10 metara i dužine ne veće od 50 metara.

Pročitajte: Kako zagrijati PLASTENIK tokom zime?

Visoki plastenici

Visoki plastenici imaju pored čeonih vrata i bočnu ventilaciju sa obe strane, čitavom dužinom na visini od 1 do 1,5 metar. Visine ovakve ventilacije omogućuju pravovremeno i kvalitetno prozračivanje objekta kako bi došlo do izmjene vazduha i smanjenja temperature u objektu.

Ovi tipovi plastenika obično su metalne konstrukcije. Ako su ovi objekti opremljeni sistemom za zagrijavanje, proizvodnja u njima se bitno ne razlikujeod proizvodnje u staklenicima.

Autor: Regionalna savetodavna služba Bratunac

Tekst je originalno objavljen u magazinu Agro Planeta

Uzdignute leje ili direktna sadnja u zemlju – Šta je bolje?

Uzdignute leje ili direktna sadnja u zemlju – Ukoliko razmatrate uvođenje noviteta u vašoj bašti ill započinjete novi vrt, možda se pitate da li bilo korisnije da napravite uzdignute leje ili da jednostavno sadite biljke direktno u baštensku zemlju. Kako biste riješili ovu dilemu, neophodno je da znate prednosti i mane oba načina uzgoja povrća.

Za bašte koje imaju siromašna, stjenovita ili pjeskovita zemljišta puno je koristi od uzdignutih leja. Umjesto da se troši vrijeme i novac, te ulaže dodatni napor kako bi se regenerisalo davno zapušteno tlo, značajno je jeftinije podignuti leje.

Kod bašti koje imaju zdravu zemlju bogatu hranljivim sastojcima s puno mikrobiološkog života, direktna sadnja u zemlju može da bude lakši put, jer samo treba dodati male količine đubriva između sezona.

Kao što je to slučaj sa većinom velikih poduhvata, izbor između podignutih leja i sadnje direktno u baštensku zemlju nije lak, a prije konačne odluke treba uzeti u obzir više faktora. Zato smo sastavili listu prednosti i nedostataka obe opcije kako biste mogli lakše da donesete odluku.

Pročitajte: Tople leje za početnike – Uputstva za pravljenje

Prednosti uzdignutih leja

  • Ako bašta pati zbog nekvalitetne zemlje, podizanje uzdignutih leja može da bude jednostavno rješenje, jer baštovanima omogućava priliku da stvore novo, plodno i zdravo tlo koje je odmah spremno za upotrebu. Sa druge strane, regeneracija siromašnog zemljišta može da traje godinama.
  • Izdignute leje stvaraju povišeno stanište koje se brže zagreva u proljeće, što omogućava baštovanima da ranije posiju ili rasade svoje biljke i daje im značajnu prednost u sezoni rasta biljaka.
  • Na njima mogu da se uzgajaju gotove sve vrste biljaka: povrće, voće, cvijeće, začinsko bilje, grmlje, čak i manje drveće.
  • One mogu da drže određene štetočine dalje od vaših biljaka, a takođe sprečavaju da zemlja postane previše zbijena jer se po njima ne gazi. Pored toga, uzdignute leje sijeku put štetnim mikroorganizmima da dođu do biljaka, a koji se prenose po bašti na vašoj obući.
  • Baštenski radovi na uzdignutim lejama su mnogo laški. Ovde se manje opterećuju leđa i koljena baštovana, jer je obrađivanje lakše s obzirom da su leje podignute na određenu visinu.
  • Ukoliko se dobro održavaju i malčiraju, uklanjanje korova postaje rijedak posao.
  • I na kraju: ukoliko su napravljene kako treba, uzdignute leje mogu jako lijepo estetski da izgledaju. Ivice od drveta, kamena, cigle ili nekog drugog materijala mogu da budu lijep dodatak baštenskom ambijentu, prenosi Agromedia.

Pročitajte: Pametna bašta – U njoj će vam rađati tačno ono što vam treba! Bez korova i prekopavanja!

Nedostaci uzdignutih leja

  • Ulaganje u uzdignute leje može da bude skup poduhvat. Ako se odlučite za visokokvalitetne drvene ili kamene okvire, to može biti prilično skupo. Za formiranje novog vrta potrebna je nabavka komposta, zemlje, malča, dodataka, mladih biljaka, baštenskog alata i još mnogo toga. Ovi proizvodi možda sami po sebi nisu skupi, ali kada se sve sabere ukupan trošak nije mali.
  • Podignute leje nisu neuništive. Vremenom će se materijali od kojih ste ih konstruisali istrošiti i biće potrebna popravka ili zamjena.
  • Ukoliko je zemlja na vašem imanju u lošem stanju i želite da je oživite, pravljenje uzdignutih leja neće pomoći da se posao završi. Na kraju ćete morati da uložite vrijeme, napor i novac u oživljavanje tla. Podignute leje pomoći će vam u sadašnjosti, ali mogu da budu uzrok odlaganja dugoročnog rješenja.
  • Za biljke s velikim korijenovim sistemom, poput voćnih vrsta, uzdignute leje nisu dovoljno duboke. One zapravo mogu da budu posebno štetne za biljke s velikim i složenim korijenjem.

    Prednost sadnje i uzgoja biljaka u baštenskoj zemlji

    • Sadnja direktno u baštensku zemlju je mnogo jeftinija od pravljenja uzdignutih leja.
    • Ovaj način omogućava više prostora za vrtlara, što je posebno korisno kada se radi na površini nepravilnog oblika.
    • Ukoliko imate bogato, zdravo i dobro drenirano zemljište, nema potrebe da prolazite kroz sve radove na podizanju uzdignutih leja, jer je sadnja direktno u zemllju mnogo lakši poduhvat. Potrebno je samo da dodajte male količine prihrane i da dodate kompost između dvije sezone razvoja biljaka.
    • Ukoliko imate nešto veću površinu, možete da koristite malu mehanizaciju i sve alate, što je nemoguće na podignutim lejama, gdje se sve radi ručno i sa određenim vrstama alata.

      Nedostaci uzgoja biljaka u baštenskoj zemlji

      • Uzgoj biljaka na tradicionalni način je teško za leđa i koljena baštovana. Ova metoda traži dosta savijanja, klečenja, pogrbljenosti, naprezanja i naginjanja. Riječ je o dosta prljavom poslu, gdje se obično nosi stara i neželjena odjeća.
      • Baštenske štetočine i bolesti se prenose zemljom, a i glodari mogu da budu mnogo veći problem, nego kod uzdignutih leja.
      • Uzgoj povrća u baštenskoj zemlji traži mnogo više vode, pa je pravilno navodnjavanje obavezna mjera, jer vlaga na većim prostorima brže odlazi.
      • Obnavljanje zemljišta na imanju može da traje godinama. Ukoliko ga treba obnoviti, uzgoj biljaka na siromašnoj zemlji može da bude jako težak i da se pretvori u noćnu moru.
      • I na kraju, prizemna bašta izgleda manje estetski atraktivna u odnosu na dobro organizovan vrt s podignutim lejama.

Rabarbara – Jesen je pravo vrijeme za sadnju ove nepravedno zapostavljene biljke

Rabarbara – Za rabarbaru kažu da je to novije povrće na našim prostorima. Ali, za nju su znale još naše bake koje su je sadile u neki skriveni kutak bašte da bi, tokom ljetnjih žega, njenom drškom gasile žeđ. S promjenom načina razmišljanja i navika, njoj se pridaje malo veći značaj.

Rabarbara se razmnožava reznicama ili sjemenom

Ova zagonetna, nježna ljepotica s ogromnim listovima kod koje se u ishrani koriste samo lisne drške je zanimljivo povrće i po malo egzotičan ukras u bašti. Svi baštovani koji žele da kućicu-dvije imaju na okućnici ili u bašti treba sada da razmišljaju o pripremi zemljišta, i o sjetvi ili sadnji ovog povrća.

Rabarbara se razmnožava vegetativno – reznicama ili generativno sjemenom. U vrijeme mirovanja (jesen ili proljeće) od dvogodišnjih ili trogodišnjih biljaka izvade se rizomi i podijele tako da na svakom dijelu budu dva – tri pupoljka.

Pročitajte: Blitva je veoma cijenjeno povrće – Evo kako se gaji

Razmak između biljaka rabarbare prilikom sadnje 40 – 60 cm

Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice može pokriti sa pet – šest  centimetara zemljišta. Razmak između biljaka je obično 40 – 60 centimetara. Sjeme se sije od aprila do juna direktno u baštu, ili u septembru – oktobru, kada su slabija isparavanja, u posude za rasad  koje se drže na terasi, prozorskoj dasci ili toploj prostoriji i u proljeće, kada prođe opasnost od izmrzavanja, rasađuju u baštu, u dobro pripremljeno zemljište.

Ako poznajete nekog baštovana koji gaji ovo povrće zamolite ga da vam na kraju vegetacije proda ili pokloni rizom – dva ove biljke i započnite sopstvenu proizvodnju. Ako takvi ne postoje u vašem okruženju, potražite sjeme u nekoj bolje snabdjevenoj poljoprivrednoj apoteci i posijte ga u saksijice.

Rabarbara traži đubrenje organskim hranivom

Za gajenje su najpodesnija duboka, plodna, srednje teška zemljišta dobrog kapaciteta za vodu, neutralne reakcije od 5,6 – 7,2. Na kiselijim zemljištima uz đubrenje treba primjeniti i kalcijum. Najmanje dva mjeseca prije planirane sadnje, a to je otprilike ovo vrijeme, leja se obilno pođubri organskim đubrivom uz dodatak fosfora i kalijuma, i preašovi. Organsko đubrivo se u međured unosi i svake treće zime. Nega u vegetaciji je uklanjanje korova i zalivanje.

Pročitajte: Kako čuvati povrće i voće u frižideru, a sačuvati svježinu i ukus?

Rabarbara je otporna na kasne mrazeve u proljeće

To je biljka umjerene, više prohladne klime vrlo velike otpornosti na niske temperature u stanju mirovanja. U jesen, kada se skrati dan i temperature padnu ispod 14 stepeni biljka odbacuje listove, a na rizomu se zameću spavajući pupoljci. Za uspješnu jarovizaciju su potrebne temperature niže od 10 stepeni u trajanju od 12 – 16 nedelja. U proljeće, kada počinje razvoj novih listova, rabarbara je otporna na kasne mrazeve i može podneti minus četiri stepena bez oštećenja. Zbog velike površine listova i intenzivne transpiracije potrebno joj je mnogo vlage.

U kasnijim berbama rabarbara se bere svakih 10 dana

Berba počinje u drugoj godini poslije sadnje. Listovi se beru ručno kada je liska potpuno razvijena. U jednoj berbi beru se dva – četiri lista po biljci. U prvoj godini berbe bere se tri-četiri nedelje, a zatim prekine da bi biljka razvila što više listova. U kasnijim godinama bere se svakih desetak dana. U kontinentalnim područjima to je od sredine aprila do sredine ili kraja juna, u zavisnosti od temperatura.

Pročitajte: Septembar je idealan mjesec za sjetvu spanaća

U 100 grama rabarbare ima 80 mg kalcijuma

One koji su za ovo povrće čuli, vidjeli, pa čak i probali, kao i one koji tek sada čuju za njega, u kratkim crtama upoznajemo s ovom biljkom koja se redovno gaji u mediteranskim baštama i na imanjima naših komšija u Republici Hrvatskoj i Sloveniji. Rabarbara (Rheum rhaponticum) je višegodišnja zeljasta biljka s krupnim listovima i dugim debelim zelenim, ljubičastim, ili ružičastim lisnim drškama trouglastog presjeka.

Postoji mnogo sorti, njen životni vijek može da potraje i 30 godina, a na istom mjestu gaji se obično od sedam do devet godina. Za ishranu se koriste samo lisne drške, jer listovi sadrže toksin (otrov). U lisnim drškama ima više voćnih kiselina, prije svega jabučna, kao i dosta mineralnih materija i vitamina. Rabarbara ima relativno malo vitamina C, ali zato sadrži znatno više vitamina B, naicin, pantotensku i folnu kiselinu. Veoma je bogata kalcijumom (80 mg u 100 g rabarbare), kao i magnezijumom i manganom.

Pročitajte: Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Rabarbara poboljšava varenje i pospješuje zdravlje kože

Od lisne drške rabarbare se pripremaju čorbe, salata, sos, kompot, marmelada, džem, a koristi se i kao dodatak nekim poslasticama. U Americi se od ovog povrća priprema jedna od najpopularnijih pita. Ona je obavezan sastojak originalne formule eliksira zdravlja i dugovječnosti, poznatog pića „šveden biter“. Ljekovita svojstva rabarbare uključuju gubitak tjelesne težine, poboljšanje varenja, zdravlja kože, sprečavanje nastanka Alchajmerove bolesti, oštećenja neurona, nastanka kancera, stimulaciju rasta kostiju.

Keleraba – Posijte sada berite u decembru

Keleraba je sve češće prisutna na našim trpezama. Ne samo kao varivo već i kao ukusan i vitaminima i mineralima bogat sirov dodatak zimskim salatama. To je povrće kratke vegetacije i dobre otpornosti na niske temperature, pa se bez rizika od izmrzavanja može gajiti kao kasno jesenja vrsta. Dužina vegetacije joj varira od 40 do 100 dana i zbog toga, za ovaj rok sjetve treba birati sorte izrazito kratke vegetacije.

Gaji se zbog zadebljalog stabla koje teži od 70 do 250 grama. Takođe, biraju se sorte otporne na pucanje glavice, končavost, sporije formiranje cvjetnog stabla, bolesti i štetočine.

Za zimsku berbu ovo povrće se sije krajem septembra, a bere u decembru. Proizvodnja može da se prebaci u plastenike, a može da se zadrži na polju i, kada zaprete mrazevi ili snijeg, biljke prekriju agrotekstilom. Osim što biljke štiti od niskih temperatura, on skraćuje vegetaciju za više od deset dana.

Pročitajte: Da li je paštrnak u plasteniku dobra ideja?

Keleraba se obično gaji poslije vrsta đubrenih stajnjakom

Kod jesenje proizvodnje sklop treba da je osam do dvanaest biljaka po kvadratnom metru. Rasađuje se na 40 x 30 centimetara ili 30 x 20-30 centimetara. Biljke se rasađuju na dubinu nešto veću od one na kojoj su rasle kao rasad. Kako su u ovom periodu kiše još uvijek slabe i rijetke, valjalo bi pre rasađivanja zemljište dobro zaliti.

Keleraba se obično gaji poslije vrsta đubrenih stajnjakom. Na istoj površini ne bi trebalo da se proizvodi najmanje tri godine. Najbolje je da se za ovo povrće odaberu parcele sa lakim zemljištima, a ako ih nema tada se biraju srednje teška čija je pH vrijednost 6-7,5. Ona su još uvijek topla i lako upijaju svaki zrak jesenjeg sunca. Kisela zemljišta treba izbjegvati zbog moguće pojave bolesti.

Optimalna temperatura za rast biljaka je 14-20 Celzijusovih stepeni tokom dana i 8-20 noću, dok temperatura zemljišta ne smije da padne ispod osam stepeni. Na dnevnim temperaturama iznad 20 stepeni listovi se izdužuju brže nego što stablo zadebljava, što nije poželjno.

Pročitajte: Sve što treba da znate prije jesenje sjetve rotkvice

I malo više vode je mnogo

Ovo povrće voli vodu ali ne podnosi prevlažavanje. Ako je ima previše, zadebljalo stablo puca. Ali, kada je toplo, a biljke oskudjevaju u vodi, sprovodni sudovi odrvenjavaju i keleraba više nije za upotrebu. Optimalna vlažnost zemljišta treba da bude 70 odsto poljskog vodnog kapaciteta. Prvi put keleraba se obilno zalije prilikom rasađivanja (30 milimetara), a poslije svakih pet do sedam dana do početka obrazovanja zadebljlog stabla.

Keleraba se bere ručno

Zbog kratke vegetacije ovom povrću treba obezbijediti dovoljno lakopristupačnih hraniva. Da bi đubrenje imalo potpun efekat treba ga uskladiti sa hemijskom analizom zemljišta. U prosjeku, po hektaru se unosi 145-225 kilograma azota, 70-80 fosfora i 180 kilograma kalijuma. Ako je prihrana neophodna, zbog kratke vegetacije manja količina azotnog đubriva dodaje se prije kultiviranja. Zaštita je ista kao kod kupusa s tim što se tokom čitave proizvodnje biraju preparati kratke karence.

Pročitajte: Kakve tajne kriju peršun, ren, crna rotkva i kupus

Bere se ručno. Istovremeno s odsijecanjem zadebljalog stabla odstranjuju se i stariji i oštećeni listovi. Iz ovog roka proizvodnje keleraba bez listova može da se čuva u podrumima više mjeseci.

Džem od paprika – Za manje od pola sata gotov je namaz za pamćenje

Džem od paprika je odličan dodatak vašoj zimnici.

Pravili ste džem od šljiva, jagoda, kajsija… A sada isprobajte i recept za džem od paprika. Bez obzira što vam djeluje možda malo čudno, savjetujemo vam da probate jer će vam se dopasti. Namažite na svjež domaći hljeb ili kifle, ali obavezno probajte i kada budete pravili palačinke ili neprevaziđene krofne.

Ako ste pekli paprike za ajvar ili salatu od pečenih paprika, višak iskroistite da napravite neobičan džem odličnog ukusa.

Pročitajte: Džem od breskvi od samo dva sastojka

Sastojci:

500 g crvene paprike
2 kašike sirćeta
2 suve paprike
1 prstohvat soli
200 g šećera

Priprema:

Papriku isjecite, pa stavite u šerpu. Dodajte sirće, suvu papriku (cijelu), so i šećer. Kuvajte na niskoj temperaturi nekih 25 minuta. Povremeno promiješajte. Nakon tog vremena izvadite suve paprike. Štapnim mikserom ustinite smjesu, možete skroz glatku da napravite ili da ostavite djeliće paprike. Kuvajte još nekih 15 minuta da se malo zgusne smjesa. Sipajte u sterilisane tegle.

Pročitajte: DŽEM OD NANE I LIMUNA – NEŠTO NOVO NA VAŠOJ TRPEZI

Detalje pripreme pogledajte u videu: