Folijarna primjena uree u voćnjacima – Kod voćaka, kao i kod drugih listopadnih biljaka, azot kao biogeni element najčešće je ograničavajuće hranivo u voćnjaku, jer novi prirasti i lišće u proljeće iskorišćavaju reaktivirani azot iz aminokiselina i proteina, skladištenih u biljnom tkivu ljetorasta.
Okvirno, oko 40% od potrebnih količina azota se stvori u lišću i plodovima putem fotosinteze kod stabala u rodu sredinom vegetacije i ove količine se skladište kao lisni proteini. Kako se kraj vegetacije približava listopadi izvlače skladišteni azot iz lišća i skladište ga u biljnom tkivu, dok se veliki dio proizvedenog azota iznosi iz voćnjaka rodom, putem otpalog lišća odstranjenog sa parcele, itd.
Pročitajte: Organska đubriva za đubrenje voćnjaka
Folijarna prihrana voćaka
Ispitivanja vezana za folijarnu prihranu voćaka azotom i dr. biogenim elementima određenim slučajevima su pokazala da se hraniva apsorbovana preko lista brže transformišu u organska jedinjenja koja se zatim raznose u sve dijelove voćke. Efekti ovakvog đubrenja preko lista su, po određenim ispitivanjima, u velikoj mjeri zavisili od pH vrijednosti zemljišta, pa je npr. konstatovano da se na alkalnom zemljištu postižu bolji rezultati folijarnom prihranom u slučaju kada je riječ o manjim nedostacima biogenih elemenata.
Folijarna prihrana voćaka na neutralnom i zakišeljenom zemljištu preporučuje se samo u regionima u kojima u drugom dijelu vegetacije nema padavina, i kod stabala kojima nedostaje azot kao hranivo.
Pročitajte: Urea u jesen za bolje cvjetanje voćaka u proljeće
Folijarni tretmani ureom dali su posebno dobre rezultate u sušnom razdoblju, narošito na Mediteranu i tamo gdje nije moguće navodnjavanje. U takvim uslovima urea se smije primjenjivati folijarno samo pri temperaturama vazduha do 22ºC (najbolje je rano ujutru ili kasno uveče) tokom cijele vegatacije jabuke (poslije cvjetanja u dozi 3 kg/ha ili 0,3 % rastvor, sve do avgusta, izuzev u junu i julu, kada se kod jabuke koriste niže doze zbog slabe obojenosti plodova).
Najbolja efikasnost uree
Najbolja efikasnost uree na drvenastim kulturama može se postići jesenjom primjenom (poslije berbe plodova jabuke npr.), budući da se mogu koristiti veće koncentarcije uree bez bojazni od njene fitotoksičnosti.
Razlog tome je što pri pojavi nižih temperatura u jesen dolazi do smanjenja količine hlorofila za po 10 % nedjeljno, a količine azota stvorene tokom vegetacije prenijete su iz lista u dr. organe voćke (korijen, deblo) gdje su akumulirane. Time je u listovima stvorena praznina koja im omogućava veću apsorpciju azota. Poslije folijarnog tretiranja stabala ureom, poslije dva dana 35-70% azota iz ovog đubriva se iskoristi (ogledi sa jabukom i breskvom), što je mnogo više u odnosu na slučaj kada bi se azot dodavao preko zemljišta u istom periodu. Rond grančice trešnje nakon folijarnog tretmana ureom imaju 30-40 % više rezervnog azota.
Pročitajte: Voćnjak u jesen – Produženje vegetacije
Folijarna tretiranja ureom u oktobru imaju za cilj da nadoknade količinu potrošenog azota u toku vegetacije putem njegovog nagomilavanja u hranljivim tkivima oko rodnih pupoljaka. Generativni pupoljci će te rezerve azota iskoristiti za kompletiranje izgradnje muških i ženskih polnih elemenata i normalan proces oplodnje narednog proljeća. Koncentracije koje se primjenjuju su 2% rastvor (jabuka, primjena 1-3 x u intervalu 7-10 dana), tj, 3% rastvor (trešnja-tretmani mogu ići na 8 dana).
Efikasnost tretmana umnogome je ograničena vremenskim prilikama. Optimalni tempetraturni opseg je 15-25 stepeni u odsustvu vjetra, jer on takođe slabi efekte prskanja isušujući kapljice rastvora na listu.
Priprema rastvora uree
Prilikom pripreme rastvora uree trebalo bi obratiti pažnju da ovo đubrivo prilikom otapanja snižava temperaturu rastvora, pa njega zato treba napraviti dan ranije prije folijarne primjene kako bi rastvor postigao sobnu temperaturu. Tek pošto rastvor prenoći mogu se izvesti tretiranja u split aplikacijama, najbolje ujutru ili uveče, a nikako po jakom suncu.
Posebna pogodnost u folijarnoj primjeni uree je njena mogućnost miješanja sa sredstvima za zaštitu bilja, čime se postiže i veća ekonomičnost agrotehničkih mjera i čuvanje tla od pretjeranog sabijanja prolaskom traktora i priključnih mašina.
Dr Dejan Marinković, PSSS Beograd