Utorak, 19 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneStočarstvoAko smjesu za svinje pravite sami - Pazite na omjere!

Ako smjesu za svinje pravite sami – Pazite na omjere!

Veliki broj naših farmera sami prave smjese, posebno u svinjogojstvu, uglavnom od žitarica i drugih proizvoda koji se proizvode na vlastitom imanju. Često ove smjese imaju određene nedostatke, najčešće manjak proteina te minerala, često i vitamina, posebno vitamina A i D.

Za pravilan razvoj, rast, zdravlje i ekonomičnost hrana za životinje treba  da sadrži sve neophodne komponente: proteine, ugljikohidrate, masti, minerale i vitamine. Nedostatak bilo koje komponente manifestuje se zaostatkom u razvoju, slabim prirastom i slabim imunitetom.

Većina hraniva koja se koriste u ishrani životinja sadrže sve neophodne materije, ali u različitim omjerima pa ih je neophodno miješati kako bi dobili zadovoljavajući i izbalansiran obrok.

Izbjegnite nedostatke smjesa koje sami pravite

Veliki broj naših farmera sami prave smjese, posebno u svinjogojstvu, uglavnom od žitarica i drugih  proizvoda koji se proizvode na vlastitom  imanju. Često ove smjese imaju određene nedostatke, najčešće manjak proteina te minerala, često i vitamina, posebno vitamina A i D.

Žitarice koje se koriste u ishrani bogate su ugljikohidratima  i životinjama služe kao izvor energije, dok proteinski dio obroka koji stoka koristi za razvoj i rast proizvođači kupuju na tržištu. Da bi pripremili dobru koncentrovanu smjesu neophodno je poznavanje hranive vrijednosti  svih komponenti koje ulaze u njen sastav, pojašnjava Miladin Klječanin iz Savjetodavne Srpske.

Osnova smjese su žitarice

Osnovu smjese za svinje čine žitarice. Najzastupljeniji je kukuruz, a koriste se i ostala žita (ječam, pšenica, tritikale, u manjem obimu zob i dr.). To su energetska hraniva, dok je sadržaj proteina u granicama 8-14% .

Soja, grašak, grahorica, bob, peletirana lucerka, suncokret i njihove sačme su proteinska hraniva  sadrže 18-44% proteina.

Stočna repa, repin rezanac i krompir sadrže lako probavljive ugljikohidrate, bogati su vitaminom D i kalcijumom, a siromašna u proteinu koga sadrže do 6%. Prije upotrbe poželjno ih je termički obraditi.

Stočno brašno, mekinje i drugi nusproizvodi mlinske indusrije sadrže do 14% proteina i vrlo važne amino kiseline, zato je poželjno ove komponente uključiti u obrok.

Djeteline i trave bogate su proteinima (do 18%), dobrog amino-kiselinskog sastava, mineralima i vitaminima, a sadrže visok procenat kalcijuma (prije cvatnje).

Proteine ne može zamijeniti ništa drugo

Proteini su neophodni za razvoj mišićnog tkiva (mesa), porast i ne mogu ih zamijeniti druga hraniva. Od 100 grama svarljivog proteina svinja usvaja 60-70%.

Ugljikohidrate svinja koristi za uzdržne potrebe, intramuskularno i potkožno salo. Žitarice sadrže 40-70% svarljivih ugljikohidrata, mahunarke 20-50%, uljarice 10-20%, mekinje 15-25%, a zelena masa 5-10% svarljivih ugljikohidrata.

Vitamini su neophodni za pravilan rast i razvoj. Vitamin A reguliše promet mineralnih materuja i sprečava noćno sljepilo. Porast i iskorištavanje hranivih materija reguliše B vitamin, a sprečava i nastanak beri-beri bolesti. C vitamin prevencija je za pojavu skorbuta. Pojava rahitisa je posljedica nedostatka vitamina D, a nedostatak vitamina E za posljedicu ima neplodnnost. Vitaminima su bogate leguminoze, zelena masa, paša, lucerka, ljuspice žitarica.

Minerali su neophodni za održavanje života, razvoj, formiranje kostiju i krvi, zdravlje. Leguminoze sadrže dosta P i Ca, žitarice su bogate fosforom, ali siromašne kalcijumom, korjenasto krtolaste kulture sadrže dosta K i Na, a malo P i Ca.

Masti i ulja su sporedni u ishrani životinja. Djeteline sadrže 0,1-1% , žitarice 3-6% , a uljarice do 45%.

Procenat proteina u smjesi se izračunava ovom formulom: Procenat komponente u smjesi puta procenat proteina u komponenti/100

Primjer smjese
60 % kukuruz, sa 8% proteina, 4,8
22% sojina sačma sa 44% proteina, 9,68
15% ječam sa +9% proteina, 1,35
3% premiks
Smjesa sadrži 15,83% proteina

O proteinima zavisi i kvalitet polutki
Svinje u tovu hranimo po volji (ad libudum) ili obročno. Obročno hranjenje kako jutarnje tako i večernje obavljati u isto vrijeme; 6-8 odnosno 15-17 časova. Ljeti vrijeme hranjenja pomjeramo ranije ujutru i kasnije uveče.

Ako hranimo jednom smjesom čitav period, smjesa treba da sadrži oko 14% proteina. Ukoliko se tov odvija u dvije faze za uzrast 30-60kg koristi se smjesa sa 16%, a u drugoj fazi (60-120kg) koriste se smjese sa manjim sadržajem proteina, ali ne ispod 12%.

Sadržaj proteina u smjesi bitan je iz razloga što svinje do težine 110-120kg formira mišićnu masu i muskulaturu pa imamo najveće priraste i manju konverziju hrane za kg prirasta kao i kvalitet polutki.

Orjentaciono svinje do 40 kilograma hraniti sa 2 kilograma koncentrovane smjese, a za svakih 20 kg prirasta količinu povećavati za 0,5kg. Uz smjesu životinje moraju imati čistu i pitku vodu po volji. Poželjno je pred kraj tova u smjesi povećavati učešće ječma radi poboljšanja kvaliteta slanine i mesa.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Kako prasićima skratiti repove i brusiti zube

Spriječite problem griženja repova kod svinja

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

judino drvo

Judino drvo – Cvjetovi rastu i iz stabla

Ovo drvo ste sigurno viđali po parkovima. Glavna karakteristika ovog listopadnog drveta jeste kauliflorija, prekrasni cvjetovi ovog drveta se ne javljaju samo na njegovim tankim...
DUNJA

Zamrzavanje dunje