Naslovnica Blog Stranica 577

Mačke su lijek za dušu i tijelo: Prenose ljubav, umiruju i liječe predenjem!

Agrosavjet
-
0
Mačke su lijek za dušu i tijelo: Prenose ljubav, umiruju i liječe predenjem!

Francuski veterinar Jean Yves Gauchet je došao do zaključka da predenje mačke ima ljekovito svojstvo jer smiruje i rješava probleme stresa, uznemirenosti i nesanice.

Zvuk predenja na čovjeka utječe kao nježna glazba koja opušta živce i potiče dobro raspoloženje.

Maženje s mačkom također ima terapeutsko svojstvo – umiruje, opušta i veseli, a moguće je i ublažavanje emocionalne neispunjenosti, naročito kod ljudi koji su usamljeni.

Članovi porodice koji imaju kućnog ljubimca su više međusobno povezani, pa lakše rješavaju sukobe.

Nakon niza istraživanja liječnici su došli do zaključka da se predenje mačaka razlikuje u trenutku uživanja i u trenutku upozorenja čovjeka na određenu bolest.

Prema posljednjim istraživanjima kardiologa, vlasnici mačaka imaju 40 od manje rizika da dožive infarkt.

Stručnjaci također tvrde da silina vibracija koju mačke proizvode utječe na ubrzavanje cirkulacije, što doprinosi bržem smanjenju otoka i eliminiranju infekcije iz organizma.

Članovi obitelji koji imaju kućnog ljubimca su više međusobno povezani, pa lakše rješavaju sukobe.

Nakon niza istraživanja liječnici su došli do zaključka da se predenje mačaka razlikuje u trenutku uživanja i u trenutku upozorenja čovjeka na određenu bolest.

Primjećeno je i da je oporavak nakon bolničkog liječenja puno brži uz prisustvo mace ili psa, kao i da životinje pozitivno utječu na imuni sistem i sprječavaju mnoge bolesti.

Uglavnom, sva djelotvornost mačaka prije svega leži u pozitivnim osjećajima koje potiču kod svojih vlasnika, jer lijepe misli znače i lijep život!

Živjele mace!

Ivana Tomić / portalmladi.com

Izvor: atma

PROČITAJTE:

Zašto treba imati mačku kao kućnog ljubimca

Maca genijalac – Pogledajte fascinirajući video!

Liker od jaja – S pravom se smatra jednim od „recepata svijeta“

Agrosavjet
-
0
Liker od jaja – S pravom se smatra jednim od „recepata svijeta“

Liker od jaja se sa pravom smatra jednim od „recepata svijeta“. U pitanju je aromatično, slatko, kremasto piće koje obiluje začinima, sladi i zagrijeva, a tradicionalno se pije zimi, oko praznika. Rado ga piju u SAD, Kanadi, Holandiji, skandinavskim zemljama, a ni našim domaćicama nije stran. Idealan je kao božićno posluženje, i lijep završetak velikog posta.

U različitim zemljama postoje različite verzije ovog likera, ali u svakom receptu osnovu čine umućena jaja. Može se piti ili koristiti u pripremi dezerta. Imajte na umu da je reč o izuzetno kaloričnom i hranljivom napitku, koji treba konzumirati umjereno. Žumanca su u ledenim zimskim danima blagotvorna za zdravlje, jačaju imunitet i otpornost organizma, i povoljno utiču na rad bubrega, jetre i mozga.

Liker od jaja se čuva u frižideru i servira potpuno hladan. Služi se u širokim čašama za punč i dekoriše cimetom.

Kako pripremiti liker od jaja

Pomiješajte litar mlijeka, nekoliko karanfilića i malo cimeta u šerpi za kuvanje, i zagrijte par minuta na tihoj vatri. U posebnoj posudi umutite deset žumanaca sa 300 g šećera, tako da se dobije pjenasta masa, pa postepeno dodajte začinjeno toplo mlijeko, uz neprestano miješanje.

Sve zajedno prebacite u šerpu i kuvajte nekoliko minuta. Smjesa treba da se zgusne, i nipošto ne smije da zagori, jer će poprimiti neprijatan miris, koji bi upropastio liker. Gotovu tečnost procijedite, a kada se ohladi, dodajte 400 grama slatke pavlake, dvije kašičice ekstrakta vanile, 250 ml ruma i muskatnog oraščića po ukusu.

Ovako pripremljen liker može u frižideru trajati desetak dana, pa i malo više. Umjesto ruma možete upotrebiti i rakiju neutralne arome, kao i konjak.

Izvor: agrotv.net

PROČITAJTE:

Napravite sami – Rusko piće koje jača imunitet i pomaže varenje

Ulje cimeta – Napravite sami i iskoristite mnoga ljekovita svojstva

Mirisni napitak – kafa s ukusom bundeve

ŠTA S OSTACIMA PEČENJA? Otkrijte kako ga najbolje zamrznuti i smije li se podgrijavati

Agrosavjet
-
0
ŠTA S OSTACIMA PEČENJA? Otkrijte kako ga najbolje zamrznuti i smije li se podgrijavati

Nakon slavlja ili svečanog ručka vam je ostalo mesa i ne znate kako ga sačuvati? Evo odličnog savjeta za sigurno skladištenje pripremljenog mesa.

Kuvano ili pečeno meso najprije dobro ohladite, a potom ga isijecite na što tanje komade.

Jednom odmrznuto meso možete podgrijati samo jednom i ne smije se ponovno zamrzavati.

Izvor: https://net.hr

PROČITAJTE:

Na osnovu čega procijeniti je li goveđe meso kvalitetno?

Ovako med postaje kancerogen, a meso izvor zaraze: 9 opasnih grešaka u kuvanju!

Kako idealno osušiti meso?

Uzroci kvarenja pršuta

Agrosavjet
-
0
Uzroci kvarenja pršuta

Uzroci kvarenja pršuta mogu biti različiti. Primarno, kvarenje može nastati kao posljedica velikog inicijalnog broja mikroorganizama u mesu bolesnih svinja ili kontaminacije mesa uzročnicima kvarenja tokom klanja svinja, transporta i obrade sirovine.

Češće do kvarenja pršuta dolazi zbog tehnoloških greška, poglavito nedostatnog soljenja (osobito većih butova) ili neodgovarajućih mikroklimatskih i higijenskih uslova tokom proizvodnje.

U uslovima povišene temperature i nedostatne ventilacije (npr. pri transportu i pohrani svježih butova u zatvorenoj ambalaži) u dubljim slojevima mesa mogu započeti autolitički razgradni procesi koji vode ka razvoju tzv. smrdljivog zrenja u pršutu.

Razgradnja pogađa prvenstveno bjelančevine, a u uslovima nedostatne aeracije dolazi i do ubrzane anaerobne razgradnje ugljikohidrata u mesu.

Kao posljedica razgradnje aminokiselina koje sadrže sumpor nastaje sumporovodik koji, uz amonijak mesu daje naglašen smrdljivi miris na trula jaja. Nakupljanje mliječne i ugljične kiseline te sumporovodika dovodi do značajnog pada pH i promjene organoleptičkih svojstava mesa. Do razvoja smrdljivog zrenja u pršutu može doći tokom suvog soljenja i prešanja pri povišenoj temperaturi zraka (>10 °C) ili početkom faze sušenja ako su vanjske temperature zraka izrazito visoke.

Uslijed razgradnje mioglobina, pri smrdljivom zrenju dolazi i do promjene boje pršuta. Pršut na površini poprima bakrenocrvenu, a na presjeku sivkasto-zelenkastu do tamnozelenu nijansu boje. Presjek pršuta je vlažan, konzistencija meko elastična do tjestasta (Slika 1), a pH reakcija izrazito kisela. Pri smrdljivom zrenju bakteriološki nalaz u dubini mesa obično je negativan.

Za razliku od autolitičkog smrdljivog zrenja, koje se odvija pod djelovanjem tkivnih enzima, kvarenje uslijed procesa gnjiljenja mesa odvija se pod utjecajem enzima saprofitske aerobne ili anaerobne bakterijske flore. U manjoj mjeri u njemu mogu sudjelovati i gnjiležne plijesni i kvasci.

Mikrobnom aktivnošću u mesu dolazi do nakupljanja raznovrsnih štetnih produkata te promjene mirisa, boje i konzistencije pršuta.

Također prevladava razgradnja bjelančevina. Djelovanjem proteolitičkih bakterija bjelančevine se razgrađuju do slobodnih aminokiselina.

Reakcijama hidrolitičke, oksidativne i reduktivne deaminacije te dekarboksilacije aminokiselina i drugim reakcijama, nastaju konačni produkti poput indola, skatola, merkaptana, amonijaka, biogenih amina, ugljičnog dioksida, metana i vode.

Neki od navedenih spojeva, poput biogenih amina (npr. histamin, kadaverin i putrescin) jesu toksični.

Drugi, poput indola i skatola, imaju izrazito neugodan miris. Reakcija gnjilog mesa je alkalna. U suhomesnatim proizvodima procesi gnjiljenja nisu česti.

Razlog tome je inhibicijski učinak soljenja i sušenja na mikrobni rast. Ipak, gnjiljenje pršuta može se razviti u početnim fazama proizvodnje, poglavito kada je sirovo meso već zahvaćeno tim procesom, primjerice pri preradi butova bolesnih svinja.

Pojavi gnjiljenja u pršutu pogoduje klanje izmorenih životinja, čije je meso zbog višeg konačnog pH (> 6,3) podložnije bakterijskom kvarenju, zatim slabo iskrvarenje ili oštećenja mišića (zarezotine, nagnječenja) prilikom obrade buta te općenito nehigijenski uslovi i slaba sanitacija prostora i opreme.

U fazi soljenja i prešanja pršuta, kada je sadržaj vlage u mesu još visok, do rasta i razvoja bakterija truljenja dolazi uslijed nedostatnog soljenja buta i visoke okolišne temperature.

U povoljnim okolnostima bakterije gnjiljenja kontaminiraju najprije površinu mesa (aerobne vrste iz rodova Pseudomonas, Bacillus, Streptococcus i Staphylococcus), a kasnije i dublje slojeve buta sve do kosti (razvoj anaerobnih vrsta, prije svega iz roda Clostridium i fakultativnih anaeroba iz roda Bacillus).

Različite proteolitičke, plinske i gnjiležne promjene koje se mogu naći u gotovom pršutu, upravo su posljedica ranog razvoja bakterija čiji rast u povoljnim uvjetima (nedostatno soljenje, visoka temperatura, nehigijenski uvjeti) započinje prije uspostave ekvilibrija sastojaka suhe salamure u unutrašnjosti buta (Živković, 1986).

U pršutima se može razviti i proces kiselog vrenja. Uzrokuje ga nepravilni tok razgradnje ugljikohidrata u mesu uz stvaranje kiselog mirisa, okusa i kisele reakcije. Ovakav tip kvarenja pršuta je rijedak.

Navedeno kvarenje pršuta nastaje u početnim fazama proizvodnje (prijem i obrada buta, soljenje, prešanje).

PROMJENE NA POVRŠINI PRŠUTA

Promjene na površini pršuta lako su uočljive. Promjene u unutrašnjosti buta pouzdano se otkrivaju ubadanjem drvenog ili koštanog štapića u pršut (uz kost) i provjerom mirisa i konzistencije mesa.

Manji procesi kvarenja ograničenog karaktera mogu se do određene mjere sanirati temeljitim izrezivanjem zahvaćenih dijelova pršuta. Preostale, nepromijenjene dijelove preporučljivo je iskoristiti nakon termičke obrade.

Međutim, u slučajevima opsežnih dubinskih promjena, naročito u smislu bakterijskog gnjiljenja, pršut nije upotrebljiv za ljudsku prehranu (Živković, 1986). U kasnijim fazama proizvodnje, zbog bakteriostatskog učinka soli i gubitka vlage iz mesa, mogućnost kvarenja pršuta značajno se smanjuje. Ipak, u fazi sušenja i zrenja, do kvarenja može doći na mjestima međusobnog dodirivanja obješenih pršuta i nemogućnosti pravilnog procesa sušenja.

Na mjestu dodirivanja započinje proces kvarenja. Kvarenje se s površine može širiti u unutrašnjost pršuta. Pravodobnim otkrivanjem i izrezivanjem nastale promjene mogu se ukloniti, a sanirani pršut treba izložiti jačoj struji zraka.

Ovu pojavu treba spriječiti pravilnim rasporedom pršuta prilikom vješanja, bez njihova međusobnog dodirivanja. Kada su pršuti u vertikalnom položaju, u području oko glave bedrene kosti može doći do pojave gnjecavosti.

Ova pojava posljedica je slabog iskrvarenja i nepotpunog istiskivanja zaostale krvi iz bedrene arterije i drugih većih krvnih žila tijekom ručnog masiranja i soljenja buta, te nedovoljnog prešanja.

Uslijed djelovanja sile teže zaostala krv i tekućina nakupljaju se u navedenom području te ono postaje podložno kvarenju.

Pojava gnjecavosti može se ispraviti višekratnim presoljavanjem, dodatnim tlačenjem, posipanjem pepela te izlaganjem pršuta jačoj struji zraka. Na kraju treba spomenuti pojavu kvarenja pršuta uslijed užeglosti masnoga tkiva.

Pojava se javlja tokom dužeg zrenja i uskladištenja pršuta u uvjetima povišene temperature i vlažnosti zraka te izravne izloženosti sunčevom svjetlu. Užeglost uzrokuju naglašene oksidativne i/ili hidrolitičke promjene koje se očituju pojavom stranog mirisa, oštrog peckavog okusa i žućkaste boje masnog tkiva.

Naročito učinkovit inicijator oksidativnih promjena masnog tkiva je ultravioletno (UV) zračenje. Energija UV zraka potiče stvaranje slobodnih radikala na mjestima dvostrukih veza nezasićenih masnih kiselina.

Slobodni radikali ulaze u reakcije s novim nezasićenim masnim kiselinama pri čemu se oslobađaju hidroksiperoksidi, a nezasićene masne kiseline raspadaju na niže, sekundarne spojeve (niže masne kiseline, oksikiseline, eteri, aceton i dr.).

Svjetlom iniciran proces oksidacije masti, uslijed autokatalize ubrzo prelazi u proces autooksidacije (Živković, 1986). Hidrolitičke promjene masnog tkiva nastaju djelovanjem tkivnih i/ili mikrobnih lipaza i fosfolipaza u prisutnosti vode ili povišene temperature.

Djelovanjem enzima dolazi do raspada triglicerida i fosfolipida uz posljedično oslobađanje slobodnih masnih kiselina. Slobodne masne kiseline daljnjim reakcijama oksidiraju u produkte tipa alkana, alkena, alkohola, aldehida, ketona i dr.

Navedeni spojevi djeluju kao prekursori mnogih hlapivih spojeva koji tokom zrenja pršuta sudjeluju u stvaranju karakteristične arome.

Međutim, prenaglašene hidrolitičke promjene, posebno pod uticajem lipolitičkih bakterija i kvasaca, kvare karakterističan miris i okus pršuta.

Izvor: Stručni rad / Najčešći problemi u proizvodnji pršuta / N. Zdolec

PROČITAJTE:

Sušenje mesa i recepti za salamuru

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Agrosavjet
-
0
Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Tretman biljaka prije rasađivanja i uslovi sredine nakon rasađivanja utiču na uspješnost prijema biljaka, te samim tim i na prinos povrtnih vrsta. Veoma često dolazi do velikih temperaturnih razlika, čak i 10-15°S u odnosu na uslove koji su vladali do momenta sadnje, što izaziva veliki stres kod biljaka.

Rasad proizveden u zaštićenom prostoru treba pripremiti za sadnju na otvorenom polju, jer su uslovi nepovoljniji, temperaturne oscilaciji veće i češće u odnosu na zaštićen prostor. Neophodna mjera prije rasađivanja rasada povrća, koja se obavlja oko dvije nedjelje prije, je kaljenje rasada. Dvije nedjelje je potrebno kako bi rasad u potpunosti bio pripremljen za iznošenje na stalno mjesto.

KALJENJE

Kaljenje se sastoji u postepenom, a zatim sve intenzivnijem provjetravanju i snižavanju temperature zemljišta i vazduha.

Jedan od najčešćih tretmana kaljenja je snižavanje temperature u zaštićenom prostoru provjetravanjem. Ventilacija povećava kretanje vazduha, što pomaže jačanju biljaka. Za toploljubive vrste koje su osjetljive na niže temperature, kao što je paradajz, temperatura ne bi trebala da bude ispod 10°S. U praksi najčešće se biljke iznose iz zaštićenog prostora i tako kale, ali se odmah unose ako temperatura bude niža od 10°S.  Povrtne vrste, kao što su zelena salata i kupus ne treba dugo držati na temperaturi od 4°S, jer pri takvim uslovima može doći do prelaska sa vegetativnog na reproduktivni rast, što je nepoželjno.

Kaljenje se, takođe, vrši redukcijom količine vode. Tokom ovog perioda umjereno se isušuje supstrat, ali tako da to ne utiče na biljku. Dobro kaljenje je moguće sprovesti i smanjivanjem količine hraniva, pod uslovom da se biljke ne dovedu u uslove nedostatka i da trpe posljedice. Pretjerana restrikcija hranljivih materija može znatno zaustaviti rast i regeneraciju biljke.

Rasad tokom kaljenja, neophodno je tretirati sa 0,5% rastvora kalijum-sulfata (K2SO4), kako bi rasad ojačao i bio otporniji na niske temperature i ostale nepovoljne uslove. Za još uspješnije kaljenje, rasada se može folijarno prihranjivati sa đubrivima u kojima dominira kalijum.

Tokom procesa kaljenja mora se voditi računa da su biljke par sedmica bile izložene optimalnim uslovima, pri čemu su dobijene visokokvalitetne biljke. Pretjerano kaljenje može usporiti prijem biljaka, dovesti do problema sa plodonošenjem i smanjenjem prinosa, često nižim od nekaljenih ili umjereno kaljenih biljaka.

Dobro i na adekvatan način okaljen i odnjegovan rasad rasađuje se na stalno mjesto i lakše se prilagođava novonastalim uslovima, tj. ima moć brže adaptacije, otporniji je na hladnoću i prekomjerno isparivanje vode. Rasad koji nije dobro pripremljen, kaliće se na mjestu gdje je rasađen, i proces će trajati znatno duže od dvije sedmice, zbog čega će biljka biti u stalnom stresu, i tada je podložna napadu bolesti i štetočina.

PRESAĐIVANJE

Kada je rasad dovoljno odrastao, dostigao određenu fazu rasta i razvoja, uz to dobro iskaljen, pristupa se presađivanju na stalno mjesto – na otvoreno polje ili u zaštićen prostor. Sadnja biljaka u zaštićeni prostor obavlja se u različito vrijeme, što zavisi od uslova, roka i cilja proizvodnje. Prije sadnje zaštićen prostor i zemljište treba pripremiti.

Prva mjera u objektu je odstranjivanje biljnih ostataka prethodne kulture, ukoliko je gajena, zbog sprječavanja širenja bolesti i štetočina. Zemljište je potrebno dezinfikovati, izvršiti rasturanje stajnjaka i NPK đubriva, čija količina zavisi od rezultata hemijske analize zemljišta i planirane proizvodnje.

Obrada zemljišta se vrši oranjem na dubini od 25-30cm, a potom dopunska obrada frezom kako bi se zemljište usitnilo i poravnalo. Poslije frezanja obavezno se rasturi jedan od zemljišnih insekticida u cilju preventivne zaštite zasađenih biljaka od zemljišnih štetočina. Rastureni insekticid se plitko unese u zemljište, a potom se pristupa markiranju redova i mjesta za sadnju. Sadnja se obavlja najčešće ručno, a može i mašinski, u zemljište koje je prethodno zaliveno.

Pri proizvodnji na otvorenom, vrijeme sadnje zavisi od vrste povrća i vremena sjetve. Rasad toploljubivih vrsta (paradajz, paprika, krastavac) može se rasaditi tek po prestanku opasnosti od mraza (krajem aprila i početkom maja). Za kasnu jesenju sadnju rasad se rasađuje tokom ljeta, obično u julu, a za ozimu proizvodnju u septembru ili oktobru.

Sadnju na otvorenom polju je najbolje obavljati po oblačnom vremenu, u večernjim ili jutarnjim časovima. Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti 10-15 dana prije sadnje. Ako je zemljište veoma suvo, treba ga zaliti prije sadnje. Sadnja na malim površinama je ručna, a na velikim mašinska.

Prije vađenja rasada, potrebno je zalivati zemljište kako bismo što manje oštetili žilice, preobilno zalivanje takođe može napraviti problem. Rasad vadimo samo onoliko koliko možemo posaditi. Izvađeni rasad štitimo od vjetra i sunca prekrivačima, korjenov sistem treba obavezno da stoji u vodi naročito ako stoji tri do pet sati.

Autor: 

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Kada započeti sjetvu rasada?

Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU

Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!

Kada započeti sjetvu rasada?

Agrosavjet
-
0
Kada započeti sjetvu rasada?

Proizvodnja rasada je veoma zahtjevna, a od nje zavisi kvalitet rasada i budući urod.

KADA ZAPOČETI SJETVU RASADA?

Nije dobro ni suviše rano započeti sjetvu, ali ni suviše kasno. Kod suviše rane sjetve veći je utrošak energenata za zagrijavanje a kao rezultat ćemo dobiti star i prerastao rasad. Ni suviše kasna sjetva nije dobra. Biljke neće imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakav rasad se prilikom sadnje dobro ukorjenjuje, ali sporo nastavlja dalji rast.

RAZLIČITE BILJKE-RAZLIČIT PERIOD SIJANJA

Najranij se sije rasad namjenjen proizvodnji povrća: paprika, paradajz i krastavac u grijanom plasteniku, zatim rasad namjenjen za negrijani plastenik, a najkasnije se sije rasad namjenjen za proizvodnju na otvorenom.

OD KRAJA JANUARA DO POČETKA APRILA

Rasadnička proizvodnja može biti rana, srednje rana i kasna

  • Rana, srednje rana i kasna
  • Rana sjetva se obavlja krajem januara (ugrijanim plastenicima)
  • Srednje rana se obavlja krajem februara za sjetvu u negrijanim plastenicima.
  • Kasna sjetva se obavlja krajem marta.

Dužina rasadničke proizvodnje se kreće:

  • paradajz, paprika i patlidžan-40-70 dana
  • kupusnjače od 30-50dana
  • krastavac, dinja i lubenica 20-25 dana

Svjetlost je od izuzetne važnosti. bez dovoljno svjetlosti dolazi do njihovog izduživanja. Do nedostatka svjetlosti može doči i zbog preguste sjetve kada se biljčice međusobno zasjenjuju i guše. U ranoj proizvodnji rasada treba obezbjediti dodatno osvjetljenje pomoću različitih sijalica, a biljke ne smiju biti pregusto posijane

Izvor: agroland

PROČITAJTE:

Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!

Najzdravija turšija koju morate imati na svojoj polici – Bijeli luk u jabukovom sirćetu /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Najzdravija turšija koju morate imati na svojoj polici – Bijeli luk u jabukovom sirćetu /VIDEO/

Napravite jednostavno i brzo ovu najzdraviju turšiju.

Potrebno :

  • 4 veće glavice bijelog luka
  • 1/2 l vode
  • 100 ml jabukovog sirćeta
  • 1 kašičica šećera i soli
  • nekoliko zrna bibera
  • 1 kašičica slačice
  • malo peršunovog lista
  • mirođija

Priprema:

Bijeli luk očistiti. U činiju sipati vodu, dodati sirće, so i šećer i sve dobro izmiješati da se istopi. U opranu teglu ubaciti bijeli luk, biber, slačicu, peršun i malo mirođije.

Naliti pripremljenim rastvorom da luk ogrezne. Po mogućstvu pritisnuti plastičnim pritiskačem i dobro zatvoriti metalinim poklopcem – prenosi Stvar ukusa.

Staviti u hladnu rernu uključiti tajmer na 90 min i temperaturu na 90 stepeni. Kad se isključi ostaviti do sutradan da se ohladi. Spakovati na policu u špajiz ili u frižider do upotrebe.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Izvor: bakinaidekinakuhinja

PROČITAJTE:

Neodoljive pečene ljute papričice sa medom su idealna zimnica!

Šarena turšija – Zimnica puna vitamina i menerala! /RECEPT/

Cjepkana paprika: Zimnica koju ćete obožavati

Trik zlata vrijedan: Očistite zagorjele posude za dva minuta

Agrosavjet
-
0
Trik zlata vrijedan: Očistite zagorjele posude za dva minuta

Zagorjele ostatke hrane s posuda za pečenje nikad nije lako ukloniti, a koliko god pazili na kraju ćete ostati s flekama.

Rješenje donosi britanski „Mirror“, koji preporučuje da lim i druge posude za pečenje napunite kipućom vodom do vrha te ga ostavite da odstoji nekoliko minuta.

Nakon toga prospete vodu, ali nemojte da sušite posudu. Umjesto toga, njeno dno pospite sodom bikarbonom, naročito dijelove na kojima je ostalo ostataka hrane ili zagorjelih dijelova ručka.

Potom na sodu bikarbonu dodajte so, idealno bi bilo krupnu morsku so, prenosi „Index“.

U bocu s raspršivačem sipajte bijelo ili jabukovo sirće i njime poprskajte posudu.

Primijetićete mjehuriće, što znači da čišćenje počinje.

Vlažnim sunđerom oribajte posudu, a nakon pet do 10 minuta dobro isperite posudu.

Ovaj trik trebalo bi da ukloni svu skorjelu masnoću i ostatke hrane s posude za pečenje.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Uvijek utopljene noge uz pomoć jednostavnog trika

Napravite sami SPREJ za UKLANJANE ostataka PESTICIDA sa hrane

Evo šta se dešava kada prospete TALOG KAFE u baštu!

Ljekoviti začin koji uspješno uklanja zubobolju za kratko vrijeme

Agrosavjet
-
0
Ljekoviti začin koji uspješno uklanja zubobolju za kratko vrijeme

Zubobolja nas najčešće nenadano i najjače pogodi u nemoguće vrijeme, obično usred noći ili kada smo kilometrima udaljeni od najbližeg zubara. Za nenadanu i mrsku zubobolju postoji odličan kućni lijek koji djeluje kao antiseptik i anestetik a to je klinčić.

Destilacijom klinčića dobija se dragocjeno ulje klinčića koje se u stomatologiji koristi kao anestetik i antiseptik. Pupoljci klinčića imaju snažna antioksidativna svojstva. Klinčić potieče iz Indonezije. Sve do modernog doba, rastao je na samo nekoliko Molučkih otoka.

U Indiji se klinčić koristi kao prirodni lijek za zubobolju. Evropljani klinčić pretežno koriste u pripremi kuhanog vina ili u mješavini za medenjake (u mljevenoj formi), dok se u Indiji klinčić koristi za kuhanje jela koja se teže probavljaju (u curryjima) te za liječenje zubobolje.

Klinčići za zubobolju

Riješite se zubobolje i prvog osječaja bola sa klinčićima koji daju uspješne rezultate.

Prah klinčića – Prvo isperite usta s toplom slanom vodom. Uzmite prstohvat klinčića i stavite na desni kod zuba koji vas boli i između obraza. Pričekajte malo i kućni lijek za zubobolju trebao bi pokazati svoju moć.

Ulje klinčića za zubobolju

Ovo je možda i najefikasniji način za korištenje kličnića protiv zubobolje.

Potrebni sastojci:

  • Ulje klinčića
  • Štapići za uši ili loptice od pamuka
  • Pola žlice maslinova ulja

Način upotrebe:
Usta dobro isperite toplom slanom vodom. Na taj način pripremate zubno meso koje, tako očišćeno bolje upija ulje.

Pomiješajte par kapi ulja klinčića s pola žlice maslinova ulja. Kuglicu vate namočite u tako pripremljeno ulje i stavite je na bolno mjesto lagano pritišćući. Kako biste lakše pristupili bolnom mjestu možete koristiti i štapić za uši. Umočite ga u ulje i stavite ga direktno na zubno meso.

Imajte na umu da je ovo samo brzi i kratkotrajan način za ukloniti bol. Ne odgađajte odlazak stomatologu, jedite manje slane i slatke hrane, te redovito četkajte i čistite zube. No do tada u SOS situacijama klinčići će odraditi prvu pomoć.

Prirodni lijek protiv zubobolje

Ovo nisu trajna riješenja za zubobolju ali su korisna kod ublažavanja boli.

Muškatni oraščić za ublažavanje zubobolje

Pola čajne žličice muškatnog oraščića u prahu pomiješajte s jednom žličicom gorušice, sezama ili kokosovog ulja. Od vate napravite malenu lopticu te pomoću nje nanesite smjesu na zahvaćeni zub i ostavite je tako neko vrijeme. Nakon toga isperite usta toplom vodom.

Ovaj postupak ponavljajte najčešće svaka dva dana s obzirom na to da muškatni oraščić sadrži i miristicin, tvar koja u većim količinama ima sedativno i halucinogeno djelovanje, no u malim dozama, osim što pomaže kod zubobolje, uklanja i osjećaj mučnine, sprječava povraćanje i proljev.

Češnjak protiv upale zuba

Češnjak ima svojstva analgetika i anestetika, zbog čega može pomoći kod zubobolje. Kako biste ublažili bolove, stavite komadić zgnječenog češnjaka na bolni zub.

Osim toga, za ublažavanje zubobolje možete koristiti i obloge koje ćete napraviti tako da sitno nasjeckani luk stavite u papirnatu maramicu i potom ga dodatno izgnječite rukama kako bi se oslobodilo što je moguće više željene stvari. Oblog držite nekoliko minuta na bolnom mjestu na obrazu.

So protiv zubobolje

U toploj vodi je potrebno otopiti nekoliko kašičica soli te nakon toga dobro isprati zub (oko dvije minute). Otopinu nikako nemojte gutati. Takođe, pola čajne žličice soli možete pomiješati s pola žličice aluminijskog sulfata i potom, uz pomoć vate, otopinu nanijeti na zub.

Izvor: www.narodnilijek.com

PROČITAJTE:

Najljepši začini uvijek pri ruci: Kako da sami, bez muke, uzgojite omiljene začine!

Kako pravilno koristiti začine

Kako da napravite domaći senf?

Da li je đumbir zaista toliko važan sastojak u ishrani?

Agrosavjet
-
0
Da li je đumbir zaista toliko važan sastojak u ishrani?

Đumbir je bogat izvor vitamina C – moćni prirodni antioksidans. Štiti ćelije tijela od oštećenja slobodnim radikalima, sprječava upalne reakcije, usporava proces starenja, hidrira kožu iznutra i pruža zaštitu od štetnih efekata ultraljubičastog zračenja (pod uslovom da koristite SPF).

Još jedna važna funkcija vitamina C, koju pojačavaju mnogi elementi u tragovima sadržani u korijenu đumbira, je jačanje imunološkog sistema. U hladnoj sezoni ovo je posebno važno, jer se vjerovatnoća obolevanja znatno povećava. Đumbir štiti tijelo od virusa i patogenih bakterija i podstiče proizvodnju imunoglobulina, a alkaloid gingerol u korijenu djeluje antibakterijski, povećava proizvodnju toplote u tijelu.

Pored toga, aktivne supstance u korijenu đumbira pružaju efikasnu detoksikaciju tijela, uklanjaju sve toksine i poboljšavaju varenje. Đumbir stimuliše proizvodnju želudačnog soka i pospješuje aktivnu probavu.

Đumbir je neprocjenjiva pomoć u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Čak i ako se sada ne žalite na probleme sa srcem, trebalo bi da razmislite o prevenciji što je ranije moguće. Aktivne supstance u đumbiru pomažu u razrjeđivanju krvi, normalizaciji krvnog pritiska, a takođe sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka.

Korijen đumbira odličan je izvor kalijuma, koji je neophodan za skoro sve tjelesne sisteme da bi pravilno funkcionisali. Pomaže u normalizaciji ravnoteže vode i elektrolita, smanjuje rizik od dehidracije (čime se bori protiv edema), pomaže kod grčeva u mišićima i pospješuje snabdijevanje mozga kiseonikom, poboljšavajući tako memoriju i koncentraciju.

Koristite svježi i sušeni korijen đumbira, dodajte ga u topla jela, salate, kafu i čaj.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

ĐUMBIR I BIJELI LUK – Zaustavite stvaranje gasova u crijevima!

Galangal: Tajlandska zamjena za đumbir kiselkastog okusa

Napravite sami ljekovito ulje od đumbira

1...576577578...1.011Stranica 577 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia