Proizvodnja ranog krompira može se započeti u zimskim mjesecima u zaštićenom prostoru, najčešće u plastenicima. Rani krompir biće kvalitetan, dobro će roditi i može ostvariti najveći profit na tržištu, ako se pravilno odaberu veoma rane i rane sorte, posade naklijale i deklarisane krtole u ranim rokovima, nastre zemljište i biljke pokriju agrilom.
Naklijavanje krompira
Za ranu proizvodnju preporučuje se sadnja naklijalog sjemena sa razvijenim klicama od 1-2 cm. Naklijavanje omogućava rano, ujednačno nicanje, ujednačen usjev i rano obrazovanje krtola. Sa naklijavanjem sjemena otpočinje se 4 nedelje prije sadnje. Proces naklijavanja počinje odlaganjem sjemena krompira u plitke drvene ili plastične gajbe.
One se slažu jedna na drugu kako bi se krtolama osigurao dobar protok vazduha i svjetlosti u periodu kaljenja. Radi prekidanja perioda mirovanja, krtole se izlažu temperaturnom šoku. Temperatura se povećava na 18 do 20 stepeni u koracima od 1 do 2 stepena dnevno, u periodu od dvije nedelje. Ovaj dio procesa naklijavanja se obavlja u mraku. Potrebno je održavati konstantnu temperaturu i dobru ventilaciju tokom klijanja dok se ne formiraju klice od nekoliko milimetara do pola centimetra. Ovaj stadijum karakteriše visoka osjetljivost klice na mehanička oštećenja.
Postupak kaljenja
Kao rezultat naklijavanja, krtole imaju velik broj klica koje su veoma slabe i podložne lomljenju. Ovako naklijale krtole se podvrgavaju procesu kaljenja. Postupak kaljenja se sprovodi tako što se naklijale krtole odlažu u svetloj, dobro ventilisanoj prostoriji pri teperaturi oko 10 stepeni dvije nedelje.
Snižavanje temperature i izlaganju svjetlosti (prirodna ili vještačka) usporiće rast klica dok se razvoj krtola nastavlja. Ovo će inicirati razvoj listova stolona i korijena i formiranje hlorofila. Klijanci će poslije kaljenja ostati relativno kratki (1-2 cm) i čvrsti.
Priprema zemljišta
Prilikom pripreme zemljišta za sadnju krompira trebalo bi unijeti stajnjak (20-30 t/ha) i mineralna đubriva (60-90 kg/ha), NPK (polovina pred sadnju, a ostalo u prihranjivanju).
Biljke tokom vegetacije zahtjevaju umjerenu vlažnost zemljišta, bez naglih promjena. Zbog toga se u posljednje vrijeme često primjenjuje sistem zalivanja „kap po kap“. Najbolja je traka prečnika 16 i debljine „zida“ 0,1 milimetara. Ispusni otvori trebalo bi da su udaljeni 30 centimetara. Trake se polažu istovremeno sa sadnjom.
Preko gredica postavlja se foto ili biorazgradljiva folija, što omogućuje bolje čuvanje vlage i povećanje temperature tla, a naklijale krtole niču od 22 do 27 dana ranije. Pri ovom načinu navodnjavanja nema kvašenja biljaka, zabarivanja zemljišta, prenošenja biljnih bolesti i ispiranja hraniva.
Obezbjeđuje se optimalno prisustvo vode i vazduha tokom cijelog vegetacionog perioda samo u banku gde se formiraju krtole. Potrebno je češće zalivanje sa manjim zalivnim normama (8-10 l/m dužnom). Kad se postavi sistem, relativno je malo učešće rada u njegovom opsluživanju. Moguće je vrlo precizno i blagovremeno primijeniti optimalne količine vodorastvorivih đubriva kao i sredstva za zaštitu od štetočina (zlatica, žičnjaci).
Izvor: dipl. inž. Slavica Kodžopeljić, PSSS Zaječar
PROČITAJTE:
Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU
Njega cvijeća u plasteniku zimi
Kako da pripremite i oporavite zemlju u plasteniku?