Naslovnica Blog Stranica 554

Razmnožavanje borovnice zrelim i zelenim reznicama

Razmnožavanje borovnice – Sa posebnom pažnjom borovnice se mogu razmnožavati zrelim i zelenim reznicama.

Razmnožavanje zrelim reznicama

Reznice od zrelog drveta uzimaju se u periodu mirovanja, a dugačke su oko 10-15 cm iz prethodne vegetacije. Pri spremanju reznica, treba odstraniti vršni dio izdanka koji nosi cvjetne pupoljke, jer se reznice sa tog dijelaslabije ožiljavaju i daju malo kvalitetnih biljaka.

Ožiljavanje se izvodi u posebnim lejama, gdje se reznice stavljaju u supstrat koji predstavlja smješa treseta i pijeska. Dubina supstrata je oko 17-20 cm. Reznice se stavljaju u redove na razmaku od oko 2-3 cm, a međuredno rastojanje iznosi oko 5 cm. Supstrat treba da je vlažan. Ožiljavanje traje sporo, ali je uspijeh osrednji.

Istraživanja su pokazala da se dobijaju bolji rezultati ako se dno supstrata zagrijeva na temperaturi od oko 21-22ºC. Od reznica zrelog drveta dobijeno je više kvalitetnih biljki.

Pošto se reznice zrelog drveta skidaju u vrijeme perioda mirovanja, treba ih čuvati u vlažnoj i hladnoj sredini. Na ožiljavanje se stavljaju tek u proljeće. U junu su takve reznice već ožiljene. Obično mlade biljke ostaju u uslovima ožiljavanja do narednog proljeća.

Razmnožavanje zelenim reznicama

Ožiljavanje zelenih reznica ima malo drugačiji tok. Reznice se uzimaju u vrijeme sekundrnog rastenja. Dužina zelenih reznica je oko 10 cm na kojima se odstranjuje sve lišće osimdva vršna. Ostavljeni listovi se skraćuju, orezuju na jednu polovinu radi smanjenja transpiracije.

Ožiljavanje se vrši u sličnom supstratu, smješi treseta i pijeska u pokrivenim lejama.

Ožiljene reznice zrelog i zelenog drveta ostavljaju se u rasadniku još jednu godinu radi razmića u kvalitetnu sadnicu. Tek poslije godinu dana gajenja u rasadniku sadnica se pušta u promet.

U Holandiji se zelene reznice uspješno ožiljavaju u supstratu treset-pijesak u uslovima kontrolisane vlažnosti i temperature. Reznice se povremeno pregledaju i odbacuju one koje iz nekih razloga ne ožiljavaju ili se kao suviše sočni kvare, trule.

Ožiljene reznice se presađuju u plastične sudove napunjene smješom treseta i pijeska, prenose u hladne staklenike na dalje razviće. Tako odnjegovane biljke se tek naredne jeseni prodaju, ili, što je češće, još godinu dana drže u većim sudovima da bi se razvile i tek onda prodaju. Dvogodišnje biljke su najbolje za podizanje novih zasada.

Postoje znatne razlike u ožiljavanju zrelih i zelenih reznica među sortama. Reznice sorte earliblue Collins, ožiljavaju kao zrele dok se vrlo teško ožiljavaju zrele reznice Bluecrop, Stanley i dr.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Razmnožavanje crne ribizle nagrtanjem

Razmnožavanje oraha sjemenom

Korisni savjeti za uspješno gajenje aronije

HOKAIDO TIKVA – Uzgoj i upotreba ove popularne tikve

Popularna hokaido tikva ima tvrdu narančastu ili crvenu koru. Može se dugo čuvati i na taj način postaje izvor vitamina u zimskom periodu, a neki tvrde da stajanjem poprimi čak i bolji ukus.

Skladištenjem hokaido tikve povećavate u njoj udio ugljenih hidrata i vitamina. Optimalno mjesto za njeno skladištenje je suv podrum ili tavan, a u idealnim uslovima može se čuvati i do šest mjeseci.

Uzgoj hokaido tikve

Hokaido tikva sije se u proljeće, kad prođu mrazevi. Ako ju sijete i presađujete u otvorenom, to se treba činiti u maju. Sjeme se stavlja na dubinu 3 do 5 cm, a razmak između usjeva neka bude jedan metar. To je potrebno jer se listovi i stabljika tikve šire pa im je potrebno omogućiti više prostora.

Ovoj tikvi je potrebno dosta svjetlosti i topline, ako se pobrinete da ima i dovoljno vlage, onda će rasti jako brzo. Hokaido tikva nije zahtjevna za uzgoj, ali joj trebate osigurati plodnu zemlju i navodnjavanje. Od sijanja tikve pa sve do njenog branja treba prođi period od dva do tri mjeseca. Kako bi znali kad je vrijeme za berbu, imajte na umu da kora treba biti glatka i tamnonarančasta do crvena. Pri berbi se dio stabljike ostavlja zbog lakšeg rukovanja i dužeg trajanja, a uklanja se prije upotrebe.

Meso hokaido tikve odličan je izbor za slana i slatka jela te je puno vitamina, minerala i vlakana. Takođe, ova tikva je dobar izvor vitamina B1, B2, i B6, a kalij u njoj je zaslužan za pravilan rad srca te je s fosforom dobra kombinacija za kosti. Pritom je važno da koru ne bacate, nego pripremite s mesom tikve.

Izvor: rtl.hr

PROČITAJTE:

Tikva smanjuje rizik od raka i srčanih bolesti: Iskoristite njeno vrijeme i pripremite ukusne delicije

BUNDEVA LIJEČI GLAVOBOLJU BOLJE OD TABLETA: Evo zašto treba da je jedete

BUNDEVA: ljekovita biljka koja liječi mnoge bolesti

Mačke OSJEĆAJU BOLEST VLASNIKA – Ako nanjuši temperaturu ili nešto teže, MAČKA ĆE URADITI OVO!

Da li ste primjetili da su mačke uvijek mirne i tihe? Stvar je u tome što su one u trajno meditativnom stanju.

Zbog toga što je mačji mozak u stalnom stanju smirenosti, zato ova životinja može da „nanjuši“ bolest kod vlasnika.

Naše tijelo se neprestano mijenja. Dišemo, krv nam prolazi venama, a u tijelu se neprestano proizvode hormoni. Ako ne naruši normalan rad tijela, oslobađa se supstanca koju mačka odmah registruje. Zbog toga se vjeruje da mačke osjećaju prisustvo bolesti kod vlasnika.

Sada će vjerovatno vlasnici mačaka reći da je to nemoguće jer mačke ne reaguju ni kada ih pozovu, a kamoli šta drugo. Ali morate da znate da mačke nisu psi, i one rade ono što one žele.

Ako imate grip ili prehladu, mačka će stalno biti u vašoj blizini. Vjerovatno ćete misliti da vaš kućni ljubimac ovako pokazuje ljubav, ali mačka jednostavno samo koristi vašu toplotu.

Postoje ljudi koji su tvrdili da su im mačke pomogle da otkriju rak. Trenutno ne postoje istraživanja koja bi potvrdila ovo, ali jedan čovjek iz Kanade je pričao kako mu je mačka pomogla da otkrije rak pluća. Danima je tražila da leži na njegovim grudima.

Jedna žena iz Tenesija je odlučila da ode na pregled jer je njena mačka neprestalno spavala na njenoj dojci. Kasnije se ispostavilo da je imala rak dojke.

Bez obzira da li vjerujete u ove priče ili ne, vjerujte da su mačke veoma inteligentne životinje – to im niko ne može osporiti.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Mačka sve oduševila potezom – Video koji ostavlja bez daha!

Zanimljivosti o mačkama – Zbog čega su mačke posebne?

Mačka je pravi lijek za čovjeka: 7 bolesti koje samo ona može da izliječi!

Čaj od kima – Zdravstvene prednosti i priprema

Čaj od kima pravi se od sjemena odnosno plodova biljke zvane kim. Kim (lat. Carum carvi, eng. Caraway, ostali nazvi kumin, divlji kim, kumen, kimelj) je drevna biljka koja se od davnina koristi u ljekovite svrhe.

Plod ove biljke koristi se cijeli i ima vrlo ugodan, jak i prepoznatljiv miris. Čaj od kima je vrlo moćan diuretik, tonik i antiseptik, ali takođe on se koristi i u mnoge druge svrhe. Drevni narodi takođe su poznavali sastav, te ljekovitosti ovog izuzetno ljekovitog čaja, te su ga vrlo često upotrebljavali u liječenju raznih poteškoća.

Ljekovita svojstva – čaja od kima

Kim ima dugu tradiciju kod liječenja probavnih smetnji, ali ima isto tako puno drugih ljekovitih svojstva.

Ljekovita svojstva kima:

1. PROBAVA

Kimova glavna uloga u pomaganju u probavi je da potiče izlučivanje mnogih različitih probavnih sokova unutar tijela.

Prije svega, sam miris kima aktivira žlijezde slinovnice u ustima, pokrečući cijeli proces probave.

Timol, spoj koji se nalazi u kimu, stimulira žlijezde koje potiču izlučivanje probavnih sokova i enzima.

Taj primarni probavni sok koji se aktivira je žuč, koja pomaže dovršiti proces probave u želucu i crijevima.

Kumin takođe pomaže ublažiti nelagodu koja se može pojaviti dok želudac i crijeva prerađuju hranu.

Na primjer, kumin se smatra dobar protiv nadutosti, što znači da pomaže eliminirati višak plina, čineći proces probave mnogo lakšim i bezbolnijim.

Uz sve to kada se uzima s toplom vodom, sjeme od kima takođe pomaže želucu,a to zbog sastava tj. zbog natrijuma i magnezijuma.

2. DIJABETES

U vezi sposobnosti kima da pomogne u liječenju simptoma dijabetesa, istraživanja su još uvijek u ranim fazama.

Trenutni rezultati su obećavajući.

Naime neke studije nam govore da kim, zajedno s drugim začinima, može spriječiti razvoj dijabetesa smanjenjem hipoglikemije.

Sadašnje studije su otkrile da kada su životinje hranjene sjemenkama kima, nivo hipoglikemije naglo se smanjio.

A ono što je još više obećavajuće je da su te životinje pokazale smanjen nivo glukozurija, što je bolest koja se javlja kada urin sadrži previše glukoze.

Istraživanja uticaja kima na ljude su još u toku.

3. HEMOROIDI

Vrlo je učinkovit u sprječavanju bolnih hemoroida.

Hemoroidi se javljaju kada imate zatvor te tkivo analnom traktu postaje upaljeno.

Kumin tada pomaže u obliku dijetalnih vlakana.

Ta vlakna pomažu da se sve probavnom traktu odvija normalno, smanjuju količine plina, dok antimikrobne i antifungalne sposobnosti čaja od kima sprečavaju infekciju.

Kada se uzima u obliku praha, sadržaj vlakana u kimu stvarno pomaže, sprječavajući pojavu zatvora i time smanjujući napor koji se stvara na analnom traktu, smanjujući upale.

Dodavanjem kima u svoj ručak možete spriječiti širenje upala dok ubrzavate proces probave.

Sva ova kombinacija ljekovitih svojstava pomaže u liječenju neugodnih i bolnih simptoma hemoroida.

4. ANEMIJA

Kim je bogat izvor željeza, sadrži oko 5 puta više od preporučene količine za zdravu i uravnoteženu ishranu.

Važno je dobijati iz ishrane dovoljno željeza jer podstiče proizvodnju hemoglobina koji povećava protok krvi i sprječava razvoj anemije.

Hemoglobin je odgovoran za prenos kiseonika u našim stanicama te njihovo održavanje.

Anemija uzrokuje neželjene simptome kao što su umor, vrtoglavica, tjeskoba, probavni problemi i kognitivne smetnje.

Tako da pijte čaj od kima jer je jako dobar za naše zdravlje.

5. KOGNITIVNE FUNKCIONALNOSTI MOZGA

Kao što je spomenuto prije, kumin podstiče protok krvi i cirkulaciju, što ne samo da sprječava anemiju, već takođe povećava i kognitivnu funkciju mozga.

Održavanje dobre cirkulacije krvi je od vitalnog značaja jer pomaže da krv i kiseonik dopru do svih vaših organa, isporučujući hranjive materije i osiguravajući da vaš mozak bude u dobrom stanju.

Stalno održavanje odgovarajuće cirkulacije krvi u mozgu takođe pomaže u sprječavanju razvoja takvih kognitivnih poremećaja kao što su demencija i Alzheimerova bolest.

Povećanje cirkulacije krvi također pomaže u podsticanju metabolizma, što zauzvrat pomaže održavanju opšteg zdravlja i imunog sistema.

6. Imuni sistem

Ako tražite način da pojačate svoj imuni sistem u borbi protiv bolesti i infekcija, razmislite o dodavanju kima u svoju ishranu.

Jer je ta biljka puna antioksidansa, dok je prisutnost eteričnih ulja u sjemenkama prepuna vitamina A i C.

Vitamin C potiče proizvodnju leukocita, a to je naša najbolja obrana od bakterija i virusa.

Antioksidansi sadržani u sjemenkama kima se bore protiv slobodnih radikala i pomažu ih neutralizirati, a uz sve to popravljaju već učinjenu štetu.

(Slobodni radikali su vrlo nestabilni molekuli ili atomi koji u spoljašnjoj ljusci imaju jedan ili više nesparenih elektrona . Njihovi nespareni elektroni uzrokuju njihovo davanje ili oduzimanje elektrona drugim molekulama i upravo to ih čini visoko reaktivnim. Starenjem se produkcija slobodnih radikala povećava, dok endogeni mehanizmi obrane slabe  Ovaj disbalans vodi do progresivnog propadanja staničnih struktura što u konačnici rezultira ubrzanim starenjem kože i nastajanjem različitih kožnih promjena).

Kimove osobine sa slobodnim radikalima  takođe pomažu u sprječavanju bolesti poput raka i srčanih bolesti.

Kim je posebno dobar u sprječavanju raka debelog crijeva.

7. PROTIV PREHLADE

Jedna od najčešćih bolesti čovječanstvo je obična prehlada.

Obična, ali tako iritirajuća bolest.

Eterična ulja koja se nalaze u sjemenkama kima bogata su antioksidansima, te vitaminima A i C, koji pomažu u jačanju imunološkog sustava, pripremajući ga da se bori protiv bakterija i virusa.

Kim je također odličan u zaštiti dišnog sustava, suzbijajući dosadne kašlje.

Antimikrobna i antivirusna svojstva kima pomažu u borbi protiv upala, a istovremeno štite vaše tijelo od novih dok je slabo i ranjivo.

8. ZA ZDRAVU KOŽU

Vitamin E kojeg kim sadrži jako je cijenjen u svijetu njege kože, sprječava prerano starenje, neutralizuje slobodne radikale i pruža mladalački sjaj.

Srećom, kim je jako bogat vitaminom E, što čini sjeme ovog začina izvrsnim za njegu vaše kože.

Antifungalna svojstva kima pomažu u dezinfekciji kože, sprječavajući ružne infekcije od narušavanja vaše kože.

Vitamin E je također odličan za prevenciju i liječenje preuranjenih bora.

Ako su prištići vaš glavni problem kim je vaše riješenje.

Redovnim konzumiranjem dobijate antioksidanse neophodne ne samo za sprečavanje prišteva, već i za sprječavanje osipa.

9. POMAŽE KOD LAKTACIJA

Super je za dojilje. Naime kim podstiče izlučivanje mlijeka, zahvaljujući spoju timol.

Takođe bogatstvo kalcijumom i željezom je izrazito korisno kod dojilja koje u to vrijeme imaju veliku potrebu za tim mineralima.

NAPOMENA!

Neke nuspojave čaja od kima koje se dogode ako konzumiramo PREVIŠE kima, znači u prekomjerenim količinama, a koje su uobičajene za uglavnom većinu čajeva, ako ih previše konzumiramo tada dođe do prevelikih efekata i postaju nepoželjni.

Kumin snizi nivo šećera u krvi kod ljudi pa bi dijabetičari trebali biti pažljivi jer kao što ovaj čaj može pomoći tako može i odmoći ako se konzuimra prekomjereno.

Takođe, izbjegavajte upotrebu ako se podvrgnete operaciji iz istih razloga.

Zgrušavanje krvi: kumin može usporiti proces zgrušavanja krvi, dakle, osobe s poremećajima krvarenja trebaju izbjegavati njegov unos.

Višak unosa kumina može uzrokovati žgaravicu, oštećenje bubrega i jetre zbog prisutnosti visoko hlapljivog ulja.

Neplodnost i pobačaj: Kumin suzbija razinu testosterona i može smanjiti plodnost kod muškaraca. Takođe, izbjegavajte upotrebu tokom trudnoće jer može izazvati pobačaj.

Priprema – čaja od kima

  1. Kuvajte 2,5 dl vode dok ne zavre.
  2. Stavite čajnu kašičicu mljevenog sjemena kima u vodu.
  3. Poklopite i ostavite čaj od 10 – 15 minuta.
  4. Ostavite čaj 5 – 10 minuta zavisno od ukusa.
  5. Procjedite čaj.
  6. Nakon toga možete početi uživati u ispijanju ovog opuštajućeg npitka izuzetno ugodnog ukusa

Dodaci kuvanom čaju od kima

Kao dodatak kuvanom čaju od kima preporučuje se koristiti med. Ukus čaja vrlo je ugodan i prije svega smirujić.

Izvor: cajlijecenjebolesti.com

PROČITAJTE:

VILINO SITO – Za šta je dobra ova neobična biljka?

Maka – Čudnovata biljka i njen prah ženama pomažu već 1000 godina

Ćurekot – lijek i za najteža oboljenja!

Azuki pasulj – Šampion među pasuljima

Azuki pasulj (Vigna angularis) jednogodišnja je zeljasta vreža koja pripada rodu Vigna, odnosno porodici bobova (Fabaceae). Kultivisana je vrsta i dosta se uzgaja širom Istočne Azije i Himalaja zbog svojih hranjivih sitnih sjemenki (prečnika oko 5 mm). Zreli plodovi su najčešće crvene boje, ali postoje i varijante sa bijelom, crnom, sivom i drugim nijansama.

Opšteprihvaćeno ime vrste pozajmeljeno je iz japanskog jezika (azuki), dok se u Kini gdje se najviše uzgaja naziva „crvenim pasuljem” (odnosno hongdu i čidu).

Uzgoj azuki pasulja

Azuki pasulj se danas najviše uzgaja u Kini (na površini od oko 670.000 hektara), Japanu (60.000 ha), Južnoj Koreji (25.000 ha) i na kineskom ostrvu Tajvan (15.000 ha). Pored ovih zemalja azuki se danas u znatnijim količinama uzgaja i u Sjedinjenim Državama, Indiji, Novom Zelandu, Kongu, Angoli i širom Južne Amerike. U Japanu, azuki je poslije soje najvažnija leguminoza, a Japan je ujedno i najveći svjetski uvoznik ove vrste pasulja.

Optimalne temperature za normalan rast azuki pasulja su između 15 °C i 30 °C, ne podnosi mraz, a za klijanje temperature tla moraju biti iznad 10 °C. Međutim, visoke temperature stimulišu rast vegetativnih dijelova biljke, što samim tim smanjuje prinos roda. Idealna količina padavina tokom vegetativne sezone varira između 500 i 1.750 mm, a vrsta je otporna na blaže suše.

Opis

Azuki pasulj je jednogodišnja, ređe dvogodišnja biljka visine između 30 i 90 centimetara.

Zahvaljujući vrežama može da se penje u visini, a u odsustvu odgovarajuće potpore raste kao polegla forma. Stabljika je zelene boje i prekrivena sitnim dlačicama.

Korijen je vretenast i u dubinu može da naraste od 40 do 50 centimetara.

Listovi su krupni i trodelni, razvijeni na dugačkim petiolama. Ovalnog su oblika, dužine 5−10 cm i širine 5−8 cm. Cvjetovi su uglavnom žute boje, papilarni, dok je cvast racemozna i čini je šest do deset zasebnih cvjetića.

Plod azuki pasulja je glatkai cilindrična mahuna sa dosta tankim zidovima. Mlada mahuna je zelene boje, a kako dozrijeva postaje siivkasto-bijela. Dužina mahuna varira između 5 i 13 cm, širine oko 0,5 cm. Unutar svake mahune se nalazi od 2 do 14 sjemenki.

Sjemenka je glatka i cilindrična, dužine od 5 do 9,1 milimetara, širine 4,0−6,3 mm i debljine od 4,1 do 6 mm. Kako su sjemenke dosta sitne, oko hiljadu sjemenki ima težinu između 50 i 200 grama. Boja varira od kestenjaste do plavo-crne, a najčešće su crvenkasti.

Sjemenke azuki pasulja odlikuju se hipogeičnim klijanjem, a u zavisnosti od uslova sjeme klija od 7 do 20 dana, što je u poređenju sa drugim vrstama pasulja dosta sporo. U zavisnosti od sorte i od uslova životne sredine, azuki dostiže zrelost nakon 80 do 120 dana od nicanja. Cvjetanje traje od 30 do 40 dana – piše portal Seeds gallery shop.

Gastronomija

Azuki pasulj ima široku upotrebu u kuhinjama zemalja Istočne Azije gde se obično prije upotrebe zaslađuje. Kuvanjem sjemenki azuki pasulja sa šećerom dobija se azuki pasta („anko”) koja je jedan od najvažnijih sastojaka u kuhinjama ovih zemalja. U gastronomiji se često koriste i klice azuki pasulja.

Šta se nalazi u azuki pasulju

– Kalorije: 329

– Lipidi: 0,5 g
– Zasićene masti: 0,2 g
– Polinezasićene masne kiseline: 0.1 g
– Mononezasićene masne kiseline: 0 g
– Holesterol: 0 mg
– Natrijum: 5 mg
– Kalijum: 1254 mg
– Ugljenihidrati: 63 g
– Dijetalna vlakna: 13 g
– Proteini: 20 g
– Retinol: 17 IU
– Vitamin C: 0 mg
– Kalcijum: 66 mg
– Gvožđe: 5 mg
– Vitamin D: 0 IU
– Vitamin B6: 0,4 mg
– Vitamin B12: 0 µg
– Magnezijum: 127 mg

Ljekovita svojstva

Azuki pasulj izvor je vitamina B i minerala kao što su magnezijum, kalijum, cink, željezo, bakar i mangan. On poboljšava protok krvi i cirkulaciju u našem tijelu te čisti organizam od štetnih materija. Zahvaljujući svojim diuretičkim svojstvima, služi za izbacivanje viška tečnosti iz tijela.

Pomaže radu bubrega, bešike i reproduktivnih organa. Niskokaloričan je i ima jako malo masti. U poređenju s ostalim grahoricama, ovaj pasulj ne uzrokuje nadutost i plinove, nego nam pomaže u njihovom otklanjanju.

PROČITAJTE:

Crni pasulj – Njegov značaj i upotreba

Kako proizvesti visoki pasulj TETOVAC

PASULJ: Mozaik lista izaziva virus, kako ga zaštititi

Bijele gusjenice koje proždiru plastični otpad /VIDEO/

Na prvi pogled beznačajno stvorenje privuklo je pažnju naučnika 2017. godine kada je utvrđeno da može pomoći u uklanjanju plastičnog otpada koji zagađuje zemljište i vodu. Supstance kao što su plastika i polietilen teško se razgrađuju u prirodi i stvaraju jedan od najvećih ekoloških problema na svijetu.

Ključni su faktor mikrobi u crijevima

Naučnici su otkrili da bakterije u crijevima voskovog moljca mogu razgraditi opasne spojeve. Zapažanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the Royal Society i moglo bi pomoći u pronalaženju učinkovitog sistema ekološkog razlaganja plastičnog otpada.

„Proces razgradnje temeljen je na sinergiji gusjenice i bakterija iz njenih crijeva koje razlažu plastični otpad“, kaže profesor biologije na kanadskom Brandon University Christophe LeMoine.

Mnoge životinje imaju crijevnu floru koja je korisna u zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi.

Slučajno otkriće

Ličinke crva u naučnoj zajednici su poznate kao štetočine jer se hrane voskom iz pčelinjih košnica. Njihove čudne sklonosti u prehrani slučajno je otkrio jedan pčelar iz Španije. Izbacio je nekoliko ličinki iz pčelinjeg društva i stavio ih u plastičnu vreću. Gusjenice su napravile rupe proždirući plastiku munjevitom brzinom.

Može li gusjenica riješiti problem?

Profesor LeMoine kaže da sićušna stvorenja ne mogu biti dugoročno rješenje u borbi s plastičnim otpadom. Prije nego što počne masovno razmnožavanje, trebalo bi utvrditi kako mikrobi iz probavnog sistema moljca djeluju na izvor zagađenja.

„Mikrobiom i domaćin djeluju zajednički tokom razgradnje plastike. Vjeruje se da više vrsta bakterija zajednički učestvuju tokom obavljanja procesa“, objašnjava profesor LeMoine i dodaje da bi trebalo riješiti još nekoliko zagonetki, prije nego što se ovo rješenje počne primjenjivati u borbi protiv zagađenja.

Izvor: klix.ba
PROČITAJTE:

MEKSIČKI KROMPIR ILI JICAMA – Kako se gaji i koje su njegove prednosti

Jicama (Pachyrhizus erosus) korijenasto je povrće, koje se tradicionalno uzgaja u Meksiku i Srednjoj Americi. Koristi se sirova ili kuvana, daje delikatnu slatkoću i poslužuje se uz salate ili pomiješana s krompirom, no bitno je da nema mnogo kalorija, pa predstavlja omiljeno povrće zdravstveno osviješćenih povrćara i kuvara.

Biljka je snažna penjačica koja raste i do 15 metara, traži sunce ili polu sjenu, ali to se može riješiti potpornom konstrukcijom kao kod vinove loze ili kivija, tako da je idealna za nadstrešnice, sjenice kao dekorativna biljka i zaštita od sunca. Uzgoj jicame zahtjeva vrijeme od 8 mjeseci, što je duža vegetacije za proizvodnju ukusnih gomolja, to je prinos veći u jesen.

Jicama – Kako uzgojiti

Za jicamu se preporučuje odabrati mjesto s puno sunca, a presadnice se mogu posaditi na otvorenom, čim to vremenski uslovi dozvole, odnosno kad prođe opasnost od proljetnog mraza. Prostor između biljaka treba biti 35 cm, a daje prinos od 4-5 gomolja po biljci. Jicama najbolje uspijeva u vlažnom, ali dobro dreniranom tlu. Dobra gnojidba osigurava dobar prinos, a jicama traži osobito puno kalija. Svi nadzemni dijelovi biljke, uključujući lišće, cvijet i sjemenke su otrovni, a štetnici uglavnom ne napadaju nadzemni dio. Korijen mogu napasti zemljišni insekti, kao i svako drugo korjenasto povrće.

Jicama se takođe može uzgajati u velikim posudama, ako nema mjesta u vrtu ili želite iskoristiti penjačicu kao ukrasnu biljku. Berbu gomolja bolje je obaviti što je kasnije moguće, no svakako prije prvih mrazeva, po mogućnosti 150 dana ili više od vremena presađivanja na otvoreno. To će omogućiti gomoljima dosta vremena da narastu i uđu u tehnološku zriobu. Vrijeme za vađenje gomolja je kad biljka počinje gubiti snagu i pojavljuju se prvi suhi listovi. Gomolji su veliki od 7-14 cm u promjeru, a najbolje ih je vaditi kada je tlo suvo. Jicama ne podnosi temperature kod skladištenja ispod 20 stupnjeva. To znači da će hladnoća i vlaga u skladištu oštetiti korijene. Pravilnim skladištenjem gomolji će ostati svježi i ukusni i do pet mjeseci.

Zdravstene koristi

Ova biljka je bogata vitaminom C i ugljikohidratima u obliku vlakana. Vitamin C se ne mora objašnjavati, ali inzulin je novost u biljnoj hrani. Inzulin koji se nalazi u jicami je u stvari inulin oligofruktoza, poznat i kao frukto-oligosaharid, koji daje slatkasti ukus. Može se naći i nešto bjelančevina, te vitamina A i B (u obliku folati, riboflavin, piridoksin, pantotenska kiselina i tiamin), te kalcij i fosfor, magnezij, bakar, željezo i mangan. Korijen i gomolj sadrže brojne druge korisne učinkovite materije, kao što su diosgenin i fitosteroli.

Zašto se preporučuje u novim dijetama?

Jer je siromašna kalorijama, naime ima samo 38 kalorija na 100 grama, dok je s druge strane bogata korisnim i hranjivim sastojcima. A opet slatko je. Može vas zasititi i dati vam osjećaj da ste jeli slatko. Vitamina C sadrži 34% dnevno preporučene doze u samo 100 grama.

Šta je važno znati

Otkriveno je da jicama biljka sadrži toksin pod nazivom rotenone. Uglavnom se nalazi u lišću i stabljici koji se ionako ne jedu, kao što smo prethodno naveli ali vrlo male količine postoje i u kori na korijenu koji je jestiv, ali se kora guli. Toksin se prema istraživanjima povezuje sa nastankom Parkinsonove bolesti jer inhibira neke enzime poput NADH dehidrogenaze u mitohondriju. Rotenone se inače koristi kao insekticid, pesticid i piscicid. Količina ovog toksina se smatra zanemarivom i spada u istu kategoriju kao i cijanid i drugi toksini prisutni u nekim drugim namirnicama poput paradajza i jabuke.

Izvor: seeds-gallery.shop/ emrsavljenje.com

PROČITAJTE:

Zamislite LJUBIČASTI POMFRIT – Zašto bi trebalo jesti ljubičasti krompir

Batat – Uzgoj može da vam donese 10.000 evra zarade po hektaru!

Pepino – Blizak rođak paradajzu i patlidžanu

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza – Plodored je izmjena (promjena) kultura na istoj površini. Povrtarske kulture pa i paradajz se ne smiju sijati, odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. Povrtarske kulture imaju razne potrebe u hranivima, napadaju ih razne bolesti i štetočine, imaju nejednako razvijen korjenov sistem, te se plodored mora strogo poštovati.

Dobri predusjevi paradajzu su grašak, pasulj, soja (pod uslovom da nisu tretirani herbicidom Pivot), strna žita, lukovi. Na istu površinu dolazi tek poslije tri do četiri godine.

Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza

Loši predusjevi (na njih NE bi trebalo sijjati paradajz) su: krompir, paprika, plavi patdlidžan, duvan, lucerka, krastavac.

Sam paradajz je dobra predkultura za mrkvu, peršun, paštrnak, celer, crni i bijeli luk i pasulj.

Najbolji rezultati u proizvodnji postižu se tamo gdje se paradajz gaji na dubokim, rastresitim, toplim zemljištima, blago okrenutim jugu, dobre strukture i bogatim u hranivima, koja se nalaze u lako pristupačnom obliku. Za velike prinose od esencijalne važnosti je da zemljište bude drenirano (vodo-propustljivo).

Kod izbora parcele za sjetvu – sadnju paradajza moramo voditi računa i o nagibu zemljšta. 

Tamo gdje je nagib zemljišta u pravcu pružanja redova 5%, paradajz se može navodnjavati i vještačkom kišom. Tamo gdje taj nagib iznosi 5-10% u obzir dolazi jedino navodnjavanje kap po kap, jer bi erozija uništila usjev paradajza. Paradajz ne bi trebalo gajiti tamo gdje je oranični (humusni) sloj manji od 20-25 cm.

Plodored paradajza

Kao i svo povrće, i paradajz traži odredjenu pH reakciju zemljšta. Optimalna pH reakcija za uzgoj paradajza je 6,5 – 7,5, mada se u literaturi sreće širi dijapazon od 5,5 – 7,9. Kod izbora zemljišta za uzgoj paradajza moramo voditi računa i o sadržaju Ca CO3 (kreč, kalcijum karbonat). Na zemljištima gdje je taj sadržaj preko 5% ne bi trebalo gajiti paradajz, jer je otežano, a često i onemogućeno usvajanje mikroelemenata, koji su neophodni za pravilan rast i razvoj biljaka.

Ujedno NE bi ga trebalo gajiti ni tamo, gdje je sadržaj kreča ispod 1%. Za razliku od paprike i krastavca koji traže veoma plodna zemljšta, paradajz se može uzgaja ti na zemljištima koja sadrže dva i više procenata humusa. Ako je sadržaj humusa ispod 2%, mora se uneti velika količina organskih djubriva (stajnjak) u zemljište.

Kod planiranja proizvodnje paradajza, treba da vodimo računa i o zaslanjenosti zemljišta. Paradajz spada u srednje osjetljive kulture na sadržaj soli u zemljištu kao što su i krompir, bob, kupus, karfiol, kelj, keleraba, salata, spanać, plavi patlidžan, tikve, dinje i lubenice. To znači da sa povećanjem zaslanjenosti zemljišta opada i prinos. Kod paradajza konkretno to znači da je sporije ukorijenjavanje, sitni su plodovi, a na njima se javljaju oštećenja (nekroze). Pored zaslanjenosti zemljišta moramo voditi računa i o salinitetu vode za navodnjavanje.

Autor: Slavica Kodžopeljić dipl. ing. ratarstva

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

BER je najčešći problem na plodu paradajza – Evo kako da ga spriječite

Zašto pucaju plodovi paradajza i kako to spriječiti?

Slab prinos i sitni plodovi – gdje griješite prilikom prizvodnje paradajza?

Hljeb od prezrelih banana

Hljeb od banana – Mnogi već na pojavu crnih dijelova na bananama bez razloga odustaju od ovog egzotičnog voća, ali nakon što isprobate ovaj hljeb nikada više u životu nećete kupiti zelenu bananu.

Sastojci:

2 šolje brašna (univerzalnog)

¾ kašičice praška za pecivo
½ kašičice soli
Šoljica šećera
¼ šoljice maslaca
2 velika jaja
Oko 3 banane, isjeckane
1/3 šolje običnog nemasnog jogurta
1 kašičice ekstrakta vanile

Priprema:

Zagrijete rernu na 180 stepeni. Lagano mikserom umutite brašno, prašak za pecivo i so. Stavite šećer i maslac u veliku posudu i umutite mikserom na srednjoj brzini sve dok se dobro ne pomiješaju (oko minut). Dodajte jaja, jedno po jedno, i nakon svakog dobro „istucite“ smjesu. Dodajte banane, jogurt i vanilu i miješajte dok se ne pomiješaju, a nakon toga dodajte mješavinu brašna.
Pecite na 180 stepeni, oko sat vremena ili isprobajte s čačkalicom da li je hljeb gotov, ako se tijesto ne lijepi kada izvadite čačkalicu hljeb je gotov. Ostavite 10 minuta da se ohladi.

Izvor: hellomagazin.rs

PROČITAJTE:

Hljeb od kokosa i badema prepun vlakana i proteina

Hljeb iz kamenog doba, bez brašna i kvasca – Ovaj recept ćete obožavati!

Hljeb bez brašna – Apsolutni hit /RECEPT/

Mlijeko u ishrani živine

Mlijeko u ishrani živine – Iz ekonomskih razloga punomasno mlijeko se rijetko upotrebljava kao stočno ranivo.

Za ishranu živine dolazi u obzir obrano mlijeko, mlaćenica i surutka u svježem stanju il u prahu. U svježem stanju ova hraniva se lako i brzo kvare, a njivo čuvanje u hladnjačama ne bi bilo rentabilno.

Pored toga, u ovom stanju ova hraniva se i teško transportuju. Ta problem se otklanja na taj način što se ovi prizvodi prerađuju u prah.

U tečnom stanju obrano mlijeko, mlaćenica i surutka daju se živini u sastavu vlažnih smjesa ili kao napoj. Ako se koriste u vidu praha, onda se najčešće daju sa suvim smješama.

Za ishranu živine naročito podmlatka, često se upotrebljava i sir spravljen od posnog mlijeka.

Pored prvoklasnih bjelančevina ova hraniva sadrže i nešto masti, šećera, mineralnih materija i neke vitamine, zbog čega su veoma korisna za ishranu podmlatka.

Pročitajte kako se koristi kukuruz, pšenica i ječam u ishrani živine:

  1. Kukuruz u ishrani živine
  2. Pšenica i ječam u ishrani živine

Izvor: agrosavjet.com