Naslovnica Blog Stranica 554

Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza u plastenicima

Agrosavjet
-
0
Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza u plastenicima

Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza – Paradajz je jedna od najznačajnijih kultura koja se gaji u plastenicima. Vrijeme proizvodnje zavisi od regiona uzgoja i mogućnosti grijanja plastenika. U južnim regionima proizvodnja je ekonomičnija s obzirom na manje potrebe za zagrijevanjem.

Stoga se paradajz može gajiti u (oku čitave jeseni, zime i proljeća. U kontinentalnim uslovima u plastenicima sa grijanjem paradajz se proizvodi u toku jeseni, zime i proljeća. Međutim, u plastenicima bez grijanja, gdje je paradajz druga kultura, on se najčešće gaji kao rani proljećni odnosno jesenji usjev.

Ovaj način proizvodnje predstavlja ujedno i najrentabilniju proizvodnju. Posebno je značajan jer omogućuje intenzivno korišćenje plastenika. Naime, poslije proizvodnje salate, spanaća, luka i sličnih kultura gaji se rani paradajz, odnosno poslije proizvodnje rasada paprike, paradajza, kupusa gaji se paradajz za jesenju proizvodnju.

Vrijeme proizvodnje paradajza može se u cijelini tačno planirati kad se imaju u vidu osnovni elementi rasta i razvoja ove kulture. Od nicanja do početka cvjetanja protekne 50—75 dana, a zatim za 5—6 dana nastupa masovno cvjetanje. Od masovnog cvjetanja do početka obrazovanja plodova protekne 5—6 dana, od cvjetanja do početka zrenja plodova 40—50 dana, a zatim za 4—6 dana nastupa masovno sazrijevanje plodova. To znači da prva berba počinje za 90—125 dana od nicanja.

U našim uslovima paradajz se u plastenicima može proizvesti u sljedećim terminima:

U zavisnosti od vremena proizvodnje treba izabrati sortu

Za proizvodnju u toku zime i ranog proljeća najpodesnije su ranostasne sorte, s dobrom sposobnošću oplodnje u nepovoljnim klimatskim, posebno svjetlosnim uslovima, visoke rodnosti, otporne na bolesti, s okruglim, glatkim plodovima. Takve su sorte i hibridi namijenjeni stakleničkoj proizvodnji. Danas je u svijetu poznat veliki broj sorti i hibrida. Navodimo samo neke od hibrida koji se uspješno koriste u proizvodnji: eurocross BB, eurobrid, hollandbriđ, vvestlandbrid, azis, extase, monydor, moneymaker i sl.

Za kasnu proljećnu proizvodnju pored već navedenih hibrida mogu se uspješno gajiti rani hibridi N° 10 X bizon, rapid, bonset, Mi 13, Mi 10, kao i determinantne sorte kečkemetski i druge.

Za jesenju proizvodnju su pored spomenutih sorti pogodne sorte i hibridi s otpornošću na visoke temperature u toku ljeta. Tako se za ovu proizvodnju mogu koristili novosadski jabučar, rutgers i dr.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Proizvodnja rasada paradajza – Objekti i sjetva

Kokošije đubrivo za ukusan i sočan paradajz!

Bolesti paradajza abiotske prirode

Načini za unošenje stajnjaka u zemljište kod povrtarskih biljaka

Agrosavjet
-
0
Načini za unošenje stajnjaka u zemljište kod povrtarskih biljaka

Stajnjak – nezamjenljiv izvor hranljivih materija i mikroorganizama, koji se već vijekovima koristi za ishranu zemljišta. Iako sa razvojem industrije mineranih đubriva postoji tendencija smanjenja njegovog korišćenja, stajsko đubrivo jedno od najstarijih, a samim tim i najpouzdanijih načina đubrenja zemljišta.

Stajsko đubrivo, ima produženo dejstvo. Može se unositi u zemljište na sljedeće načine:

Đubrenje stajnjakom ravnomjerno po cijeloj površini

Obavlja se neposredno pred oranje i to je najbolji način.

Đubrenje stajnjakom u redove

Može se obaviti kod gajenja biljaka na veće rastojanje (100-200 cm i više), kao što su vrežaste biljke. U tom slučaju stajnjak se unosi prilikom oranja pod svaku treću, četvrtu ili petu brazdu.

Đubrenje u kućice (gnijezda)

Može se prmijeniti kod gajenja vrežastih biljaka (krastavac, dinje, lubenice, tikve i sl.), jer se one gaje na većem međusobnom rastojanju.

U drugom i trećem slučaju mogu se dobiti u prvoj godini dobri efekti jer se utroši manja količina stajnjaka, ostvaruju se veći prinosi, ali u 2-3 godine zemljište je dosta neujednačeno u pogledu količine hranljivih materija, što može imati za posljedicu ne samo različit porast biljaka već i neujednačeno sazrijevanje koje naročito otežava mehanizovanu berbu (grašak, boranija i dr.).

Preporuka je da treba đubriti stajnjakom po cijeloj površini. Stajnjak se rastura najčešće u toku ljeta i jeseni, ručno ili mašinski (rasturačima đubriva).

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Da li je bolja upotreba STAJNJAKA zimi ili na proljeće?

Stajnjak ili mineralna đubriva – Šta je efikasnije?

Preporuke stručnjaka kako najbolje čuvati stajnjak

Modrička OPZ Tarevci razvija plasteničku proizvodnju i želi brendirati proizvode od šljiva – U agro-biznis centar uloženo 1,1 mil KM

Agrosavjet
-
0
Modrička OPZ Tarevci razvija plasteničku proizvodnju i želi brendirati proizvode od šljiva – U agro-biznis centar uloženo 1,1 mil KM

Opšta poljoprivredna zadruga Tarevci iz Modriče odnedavno može da se pohvali formiranjem svog agro-biznis centra u koji je uloženo 1,1 mil KM.

– Svi građevinski i ostali radovi urađeni su po svim standardima koji su potrebni da zadruga danas i sutra može raditi na dobijanju certifikata koji su neophodni za izvoz i na europsko i svjetsko tržište. U toku su aktivnosti u pribavljanju i stvaranju uslova za neophodne certifikate – kaže u razgovoru za eKapiju direktor Opšte poljoprivredne zadruge Tarevci Nahdet Sulejmen.

Zadruga, koja postoji od 2004. godine i koja je počela rad u prostorijama nevladine organizacije Nezavisni biro za razvoj (NBR) bavi se otkupom, preradom, sušenjem, pakovanjem i plasmanom voća i povrća. Imaju trokomornu hladnjaču kapaciteta 240 tona. Jedna od njih je prijemna, od 20 tona, za podhlađivanje sa režimom 0 plus 1, kao i dvije komore po 110 tona sa režimom plus 4 stepena za održavanje svježeg voća i povrća.

Tu je i proizvodna hala za preradu i pakovanje, kao i linija za sušenje kapaciteta 7 tona.

Kako nam ističe Sulejmen, prioritet je šljiva, jer najviše posla posvećuju preradi i sušenju šljive bez koštica.

– Sada smo u realizaciji jednog projekta kojim planiramo, na sopstvenom imanju od deset duluma tik uz agro-biznis centar Tarevci, instalirati plastenik od 1.200 kvadrata pokrivenog prostora i u njemu se baviti proizvodnjom pretežno rane jagode. Grijanjem plastenika želimo iskoristiti već postojeću kotlovnicu i instalaciju od sušare i tako proizvoditi jagode u ranijem terminu kada je ona na boljoj cijeni.

Zadruga ima, kako kaže naš sagovornik, zaključen ugovor sa oko 140 kooperantskih ugovora i želja im je da se u skoroj budućnost ta brojka popne na 200 kooperanata.

– Sada najviše otkupljujemo svježu šljivu za sušenje, a otkupljivali smo i poluproizvode – pekmez od jabuke u rifuzi, kao i med u rifuzi, što smo dalje prerađivali, pakovali u tegle i distribuirali na domače tržište. Suhu šljivu smo uspjeli izvoziti i u Holandiju tri godine, ne u nekim većim količinama jer nismo do tada imali veću sušaru koju smo kompletirali pretprošle godine. Takođe, tokom 2020. nismo imali upotrebnu dozvolu koju smo dobili tek krajem godine.

Sulejmen kaže da imaju značajan cilj pred sobom – staviti sve kapacitete u punu funkciju, uz zapošljavanje jednog agronoma i jednog tehnologa, a kasnije i više ostalih radnika, kao i onih sezonskih.

– Nadamo se da ćemo po dobijanju ove upotrebne dozvole i dvije godine pauze u proizvodnji, nastaviti sad sa većim i boljim kapacitetima, te sa novim projektom plasteničke proizvodnje imati kontinuitet rada tokom cijele kalendarske godine, time i još bolje rezultate u narednom periodu. Nadamo se da ćemo opravdati očekivanja onih koji su nam pomagali u svemu i da će imati koristi i lokalno stanovništvo i naši kooperanti, kao i opštinske vlasti, vlade oba entiteta i u cjelini i kompletna BiH. Izazova još ima koji su pred nama a to je stvaranje vlastitog brenda, a to će najprije biti šljiva.

Sulejmen kaže da su do sada imali vrlo dobru podršku svih nivoa vlasti, koristili su prava koja imaju kao povratnici iz FBiH. Svi nivoi vlasti su uslišili njihove potrebe i dali im podršku u radu i razvoju zadruge. Navodi i da su takođe strani donatori prepoznali njihov trud, kao i želju da što boljim infrastrukturnim uslovima pomognu njihovu viziju u kreiranju proizvoda više vrijednosti.

Izvor: eKapija

PROČITAJTE:

Cijena kukuruza u BiH skočila zbog uzgoja svinja u Kini

,,MINIRANA SUŠARA”: Muke mještana semberskih sela – zbog lopova meso mora pod ključ

Stočar Kantarević: Ovčarstvo zaustavila pandemija

Efikasni recepti za SEBOREJU

Agrosavjet
-
0
Efikasni recepti za SEBOREJU

Svrbi vas koža? Na vlasištu se pojavljuju suve ljuskice koje teško uklanjate? Primjećujete otekline i crvenilo na koži, popraćeno neugodnim peckanjem? To znači da vjerojatno imate seboroični dermatitis (seboreju).

To je, sve češća, kožna bolest koja nalikuje psorijazi, ekcemima ili alergijskim reakcijama. Seboreja se može pojaviti bilo gdje na tijelu, a najčešće se javlja na području lica i vlasišta, odnosno glave.

Receti koji vam mogu biti od koristi:

Losion od peršuna

U 150 ml ključale vode ubacite kašiku peršuna i desetak listova zelene salate, pa kuvajte to 15 minuta. Potom sklonite sa ringle i ostavite da se potpuno ohladi. Ovako dobijen losion koristite odmah nakon pranja kose: utrljajte ga u vlažnu kosu i ostavite da djeluje 10-15 minuta. Zatim dobro isperite kosu.

Maska od kvasca

Pomiješajte dvije kašike kvasca sa šest kašika vode i ostavite to da odstoji pola sata, a zatim utrljajte u kožu glave. Nakon pola sata isperite kosu. Masku koristite jednom nedjeljno.

Melem od zelene gline i preslice

U 1 l vode naspite 7 kašika suve preslice, pa kuvajte to na umjerenoj vatri sve dok ne ispari polovina tečnosti. Dodajte zatim zelenu glinu, tako da dobijete gustu masu. Melem nanesite na kožu i ostavite 15 minuta da se osuši. Isperite mlakom vodom ili ostatkom čaja od preslice.

Izvor: Izvor: agrosavjet.com/Časopis Travar i pčelar

PROČITAJTE:

Ishrana protiv bakterije kandide

Da li su pihtije i želatin zdravi- Spas za kosti, hrskavicu i zglobove?

Ovako se pravilno konzumiraju orašasti plodovi i sjemenke

KLEKA – Kada i kako je brati i sušiti?

Agrosavjet
-
0
KLEKA – Kada i kako je brati i sušiti?

Česta stanovnica naših šuma, kleka je prava riznica ljekovitosti: liječi plućne i želudačne bolesti, crijeva, ženske tegobe, nervne smetnje, glavobolju, bolove u potiljku, migrenu, opštu razdražljivost, manjak koncentracije i druge bolesti i smetnje.

Kako je brati, a kako sušiti?

Drvo i iglice razvijaju prilikom sagorijevanja balzamičan miris. Bobice imaju smolast i aromatičan miris, a gorko-sladak ukus, pa su istovremeno mirisne i smolaste. Ukus iglica je smolast, nešto gorak, ali aromatičan. Upravo to je osnovna karakteristika ove biljke, koja je nadaleko poznata po izvanrednim ljekovitim svojstvima, ali i kao nezamjenljiv dodatak pri pravljenju rakije, kobasica, pripremanju jela od divljači, pa i omiljenog pića Engleza – džina.

Ćitava biljka je ljekovita, ali u prvom redu se beru plodovi kada poplave, od jeseni pa sve do zime, ako to dozvoljavaju vremenske prilike. Postavite najlon ili ceradu ispod žbuna ili drveta i udarajte štapom da plodovi otpadnu. Odvojite iglice i nečistoće.

Kako se pravi KLEKOVAČA – Oprezno sa korišćenjem!

Najlakše je brati kleku kada je „udari“ prvi-drugi mraz, jer lakše opada.

Zatim razastrite plodove na suvo i promajno mjesto. Plod kleke suši se samo prirodnim putem, ne smije se sušiti ni na suncu, ni na vještačkoj toploti. Ako se kleka upotrebljava za pečenje rakije ili dobijanje eteričnog ulja, odmah poslije branja može da se prerađuje.

Suve plodove, ukoliko se radi o manjim količinama, najbolje je čuvati u drvenim ili staklenim posudama koje mogu dobro da se zatvore.

Iglice i vrhovi grančica beru se od aprila do kraja juna. Sušenje i čuvanje je isto kao i kod plodova, samo što se osušene grančice sitno isijeku i tako čuvaju. Drvo kleke od mladih grana sakuplja se u istom periodu. Sitno isiječeno osušeno drvo čuva se kao i plodovi.

Izvor: agrosavjet.com/Zdravlje iz prirode

PROČITAJTE:

Kleka – Za šta je sve dobra i ko je ne smije koristiti

Sok od smreke je prirodan lijek za šećernu bolest: Evo kako da ga napravite (RECEPT)

Domaći napitak od bobica SMREKE – Prirodni lijek za šećernu bolest /RECEPT/

Orezivanje i podmalađivanje magnolije

Agrosavjet
-
0
Orezivanje i podmalađivanje magnolije

Listopadna magnolija voli kiselo i „odmoreno“ zemljište, ali podnosi i slabo krečnjačko. Posadite je u zemlju bogatu organskim materijama. Voli polusijenku. U nastavku teksta pročitajte kako da obavite orezivanje magnolije.

Kada i kako da orezujete magnoliju

Svake godine

Krajem aprila (poslije cvjetanja) odsijecite vrhove grana koje su precvjetale, dva ili tri lista ispod ocvalog cvijeta.

Odstranite stare ogoljele grane, režući neposredno iznad mladog izbojka, što je moguće niže. Možete takođe da grane koje nisu cvjetale prekratite za nekoliko centimetara.

Ne orezujte magnoliju prilikom sadnje. Pustite da žbun dobije svoj prirodan oblik.

Kako da podmladite magnoliju

Ako vaša magnolija ogoljuje u osnovi i manje cvjeta, možete pokušati da je podmladite pomoću jače rezidbe.

U decembru ili januaru, kada nema mraza, odsijecite sve grane na visini od 60 cm do 80 cm od zemlje.

Izuzetak:

Magnolija s velikim lišćem ili velikocvjetna magnolija (Magnolia grandiflora) jeste zimzelena vrsta, polako raste i nije joj potrebna gotovo nikakva rezidba. Ako je neophodno, odstranite suve grane i odsijecite one prebujne koje narušavaju ravnotežu žbuna.

Autor: Žan-Iv Prat Deni Returnar / Abeceda rezidbe

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Orezivanje jorgovana

MAGNOLIJA – Drvo raskošnog cvijeta koje će vašem dvorištu dati kraljevski izgled

Kako da podmladite stari jorgovan – Orezivanje i ilustracija!

Kako najbolje obraditi zemlju za baštu

Agrosavjet
-
0
Kako najbolje obraditi zemlju za baštu

Želite da gajite povrće? Dobra priprema zemljišta za baštu značajno će olakšati posao.

Dobar rod povrća zavisi i od toga kako ste obradili zemljište i pripremili za sadnju. Bašte na malim površinama najzastupljenije su kada je u pitanju gajenje povrća. Nekada davno ljudi su zemlju orali sa konjima ili su deo za baštu izriljali, danas se za to koriste traktori.

“Veliki je problem kada se ore traktorima na malim površinama zato što se pri oranju zemljište gazi, sabija, smanjuje se rastojanje između čestica zemljišta i usitnjeno i razbijeno zemljište se taloži u podorničnom sloju i tako počinje formiranje “plužnog đona“. To je vodonepropusni podornični sloj zemljišta koji se formira većinom usljed gaženja poljoprivredne mehanizacije . On spriječava ili usporava prirodno kretanje vode u dublje slojeve gde se akumulira za korišćenje u nepovoljnim vremenskim uslovima kada imamo manjak padavina, korijen gajene biljke ne može pravilno da se razvija, često je oblik i veličina korijena neodgovarajuća za gajenu biljku, a i kretanje vazduha je smanjeno” objašnjava diplomirani inženjer Miloš Nikoletić.

Prema njegovim riječima, stvaranje “plužnog đona” utiče na smanjenje prinosa. Zato ga treba razbiti ili podriti, a za to postoje i posebna oruđa, podrivači.

Kako prepoznati “plužni đon”

“Pri samom oranju može se uočiti usijanost zemljišta, ono prosto sija, mogu se vidjeti tamnije trake u proljeće na pooranom zemljištu kao i pojava vodenih ogledala. Zbog toga, baštovani koji obrađuju manje površine, bi trebali, po uklanjanju zaostalih biljnih ostataka, da rasporede pravilno po površini dobro zgorelo stajsko i mineralno kompleksno đubrivo” kaže naš sagovornik.

Oranje je samo prvi korak u pripremi zemljišta, nakon njega neophodno je đubrenje.

Đubrenje zemljišta

“Preporuka je da se uradi agrohemijska analiza i da se količine đubriva upotrebe po dobijenoj preporuci. Samo to je pravi način za uštedu i pravilnu primjenu đubriva. Zanimljivo je da naši baštovani sve manje koriste stajsko đubrivo, vjerovatno zato što ga nema dovoljno u ponudi, a bez njega nema visokog, sigurnog i kvalitetnog prinosa. Stajnjak povećava voluminoznost zemljišta, povećava količinu prihvaćene i sačuvane vlage, poboljšava i povećava mikrobiološku aktivnost u zemljištu i popravlja temperaturu i još mnogo toga” ističe Miloš Nikoletić.

Osnovnu obradu zemljišta najbolje je uraditi bar početkom novembra. Tada zemljište upija velike količine vlage koja se skuplja tokom kasne jeseni, zime i ranog proljeća.

“Na manjim površinama za obradu zemljišta treba koristiti freze – motokultivatori. Može se javiti problem ako su u bašti jako prisutni rizomski korovi. U tom slučaju obavezno koristiti savete stručnog lica za zaštitu bilja kako bi se bašta oslobodila njihovog prisustva. Za male površine mogu se koristiti posebne vile za obradu zemljišta i tada treba pokupiti i sav korov sa korenom – rizomom. Takođe se može koristiti i ašov za takozvano riljanje, to je odličan način obrade zemljišta za bašte” objašnjava naš sagovornik.

Savjet stručnjaka je da za obradu malih površina proivođači izbjegavaju teške poljoprivredne mašine, jer će tako izbjeći formiranje “plužnog đona”. Kada zemljište obradite tako da se ne stvara “plužni đon” dobijate prvoklasno zemljište na kom rastu zdravi i ukusni plodovi.

Izvor: boljazemlja.com

PROČITAJTE:

Kako pripremiti zemljište za sadnju voćaka?

Moć SUNCOKRETA da pročišćava ZAGAĐENO zemljište!

Kako da sačuvate zemljište za buduće generacije?

Kako se koristi krompir u ishrani živine

Agrosavjet
-
0
Kako se koristi krompir u ishrani živine

Korjenasta, krtolasta i druga stočna hrana se odlikuje velikim sadržajem vode (često i preko 80%), zbog čega su male i hranljive vrijednosti. Međutim kao dodatak uz koncenrate vrlo su korisna, jer povoljno utiču na varenje i apetiti živine, pored toga pojedina hraniva sadrže i neke neophodne vitamine.

Krompr u ishrani živine

Od krtolastih hraniva za živinu najčešće se upotrebljava krompir, svjež, obaren ili osušen. Krompir je bogat lako svarljivim ugljenim hidratima (skrob), ali je siromašan proteinima i mineralnim materijama. Ukupna hranljiva vrijednost mu je mala zbog velikog sadržaja vode (oko 75%).

Živini se najčešće daje obaren i zgnječen u smješi sa prekrupom, brašnom ili mlinskim otpacima žita. Kokoškama se daje 50 g barenog krompira po grlu dnevno, a ćurkama, plovkama i guskama i po 60-75 g.

Osušen krompir ima veću hranljivu vrijednost od sirovog i duže se čuva. Upotrebljava se u količini do 50% od težine obroka suve smješe.

Korjenasta hraniva

Od korjenastih hraniva za ishranu živine može se upotrebljavati stočna repa, šećerna repa, mrkva i dr., u sirovom stanju ili obarene, u smješi sa koncentratima.

Kao dodatak ishrani mogu se upotrebljavati i razna druga sočna i zelena hraniva, kao što su tikvice, tikve, paradajz i dr.

Izvor: agrosavjet.com/Inž. Mihailo Krstić

PROČITAJTE:

Oboljenja živine uslijed nedostatka vitamina (avitaminoza)

Koji su to nedostaci kukuruza u ishrani živine?

Nadoknadite nedostatak minerala kod živine uz pomoć ovih dodataka ishrani

BILJNI ŽELE – Da pucate od zdravlja! /RECEPTI/

Agrosavjet
-
0
BILJNI ŽELE – Da pucate od zdravlja! /RECEPTI/

Biljni žele – Imunološki sistem jedan je od najkompleksnijih mehanizama čovjekovog organizma, koji ga štiti od potencijalnih bolesti, ali postoji niz faktora koji mogu oslabiti njegovu sposobnost oduprijeti se negativnim uticajima. U neke od tih spadaju faktori iz okruženja, poput hladnog vremena i zagađenja, kao i stres, neadekvatno održavanje osobne higijene, manjak sna i nepravilna ishrana.

Svi oni koji žele jak imunitet trebaju imati ove stavke u vidu, te pokušati ispraviti sve ono što eventualno čine pogrešno. Vrlo je važno da ishrana bude raznovrsna kako bi se osigurale optimalne količine nutrijenata u tijelu. Takođe, obroci se mogu dopuniti suplementima na biljnoj bazi, na primjer različitim vrstama želea, koji su vrlo ukusni i jednostavni za pripremu, ali i vrlo zdravi – zahvaljujući moćnim ljekovitim sastojcima iz bilja.

Evo nekih dobrih prijedloga.

Žele kocke od narandže i đumbira

Sastojci:

8 većih naranči, 4 mrkve, manji korijen đumbira, tri vrećice želatina, med

Priprema:

Narandže narežite na kockice, a mrkve na kolutiće, pa iscijedite to u sokovniku. Šolju soka ostavite sa strane, a tri šoljice dobro zagrijte u odgovarajućoj posudi. Đumbir ogulite i naribajte, pa ga dodajte u topli sok i ostavite to da odstoji 15 minuta u poklopljenom loncu. Nakon toga pomiješajte želatin sa šoljom hladnog soka od narandže i mrkve, a zatim ostavite to da odstoji jedan minut. Dodajte tri šoljice toplog soka, pa sve miješajte otprilike pet minuta, da se želatin dobro otopi. Po želji, sve zasladite i medom. Dobijenu smjesu prebacite u četvrtastu modlu, a zatim ostavite to da odstoji tri-četiri sata na hladnom, da se učvrsti. Kad bude spremno, narežite sadržaj na manje kockice i konzumirajte ga u razdoblju između obroka.

Čajne kockice

Sastojci:

Manji korijen kurkume, kašičica mješavine listova nane i limunske trave, dvije kašike cvijeta ehinacee, malo cimeta, tri vrećice želatina.

Priprema:

Zagrijte do ključanja 200 ml vode, pa njome poparite listove nane i limunske trave. Poklopite to i ostavite da odstoji 15 minuta. Procijedite tečnost i ostavite je da se prohladi. U međuvremenu, zagrite do ključanja pola litre vode i dodajte u to pripremljenu dozu ehinacee i nekoliko kolutića kurkume. Ostavite sve da odstoji 10 minuta i procijedite. Šolju hladnog čaja spojite sa želatinom, a zatim to promiješajte. Nakon minut-dva dodajte topli čaj od ehinacee i đumbira, kao i pola kašičice cimeta, pa sve dobro povežite. Prebacite u modlu za led i ostavite u frižideru da se smjesa rashladi i dobro učvrsti. Potom konzumirajte.

Kocke vitamina C

Sastojci:

Naradže, grejp, limun, manji komad đumbira, tri vrećice želatina, med

Priprema:

Iscijedite sok iz citrusa (količina po izboru). Šolju soka rashladite i ostavite sa strane. U međuvremenu, prelijte nasjeckani đumbir i nekoliko kriški limuna sa 750 ml ključale vode i ostavite to poklopljeno da odstoji dvadesetak minuta, a zatim procijedite. Šolju ohlađenog soka promiješajte sa kašikom želatina i ostavite to da odstoji nekoliko minuta. Zatim povežite sve sastojke i dodajte to u modle. Hladite u frižideru sve dok se ne učvrsti.

Izvor: ljekovitapriroda.com

PROČITAJTE:

Zašto je dobro jesti supu?

PEKMEZ OD JABUKA KAO LIJEK – Doktori ga nazivaju slatkom infuzijom, evo zašto

Med od maslačka – Podiže imunitet u zimskim danima

GRAVIOLA – Ljekovito djelovanje, recepti, upotreba

Agrosavjet
-
0
GRAVIOLA – Ljekovito djelovanje, recepti, upotreba

Graviola je zimzelena biljka, prijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Ima prijatan, slatkast ukus koji upoređuju s kombinacijom ananasa i jagoda, s kremastom notom koja podsjeća na kokos ili bananu.

Trenutno je jedan od najpopularnijih preparata prirodne medicine, vijest o njegovim svojstvima se sve više širi. Ovo čudesno stablo, koje raste duboko u amazonskoj prašumi, efikasno i na prirodan način uništava ćelije raka snagom čak 10.000 puta jačom od hemoterapije, a za razliku od nje, ne oštećuje zdrave ćeije.  Zato prirodna terapija graviolom ne izaziva ekstremne mučnine, gubitak težine i kose.

Ljekovito djelovanje koje pruža graviola

  • Antikancerogeno svojstvo, prevencija tumora – djeluje na više nivoa tako što uništava ćelije raka bez nuspojava, štiti imunološki sistem, pomaže u izbjegavanju smrtonosnih infekcija, uspostavlja normalan rad organa, vraća životnu energiju i pozitivan stav.
  • Antibakterijsko, antigljivično i antiparazitno djelovanje.
  • Pomaže kod stresa, depresije i nervnih poremećaja.
  • Ima umirujući efekat.
  • Snižava visok krvni pritisak.
  • Podrška je limfnom sistemu i cirkulaciji.
  • Pomaže u liječenju bolesti srca, astme, artritisa, dijabetesa i problema s jetrom.
  • U Indiji se preporučuje za bolji san, protiv bolesti žuči, prehlade, kao i za brže triježnjenje pijanih.
  • U Africi ga koriste kao analgetik i često nalazi primjenu u liječenju dječije groznice.
  • Plodovi i sok od graviole tradicionalno se upotrebaljavaju za liječenje groznice i dijareje.

Ljekovitost graviole ispitivao je jedan od najvećih američkih proizvođača lijekova, u više od 20 laboratorijskih testova od sedamdesetih godina. Istraživanja su pokazala da ekstrakt graviole ubija maligne ćelije čak 12 vrsta karcinoma, među kojima su karcinom debelog crijeva, dojke, prostate, pluća i pankreasa.

Upozorernje: Ne koristiti za vrijeme trudnoće i dojenja. Osobe sa niskim krvnim pritiskom bi trebalo da pripaze dok uzimaju graviolu.

Recepti i upotreba

Dnevno se uzima od 1 do 3 grama graviole pomiješane s vodom. Zbog efekta opuštanja, najbolje je uzimati je uz večeru, 2-3 sata prije spavanja. Unošenje dosta vode (najmanje 1,5 l) korisno je za ispiranje mrtvih i umirućih ćelija iz organizma.

Pri dugotrajnom korišćenju potrebno je praviti pauze.

Preporučeni dnevni unos graviole:

  • infuzija: 1 čaša 3 puta dnevno
  • tinktura: 2’4 ml 3 puta dnevno
  • kapsule: 2g 3 puta dnevno

Izvor: agrosavjet.com/Zdravlje iz prirode

PROČITAJTE:

Ginko biloba poboljšava pamćenje i ostale moždane aktivnosti

KOKOSOVO UJE POBOLJŠAVA MENTALNE SPOSOBNOST I PAMĆENJE

Vitiligo – Liječenje uz pomoć prirodnih lijekova

1...553554555...1.011Stranica 554 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia