Utorak, 20 Februara, 2024
spot_img
NaslovnicaMagazinZdravlje i ishranaPepino - Blizak rođak paradajzu i patlidžanu

Pepino – Blizak rođak paradajzu i patlidžanu

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Pepino (Solanum muricatum) je biljka egzotičnog naziva od skoro poznata na našem tržištu, a širom svijeta se već odgaja u velikim količinama. Pepino dolazi iz Južne Amerike, gde su ga preci današnjih Peruanaca i Čileanaca kultivisali prije više od hiljadu godina.

Kao i kukuruz, njegova divlja preteča se ne može naći u prirodi. Pepino se gaji u umjerenim i sutropskim predjelima, u koje spadaju Izrael, Španija, Holandija, Novi Zeland i Kalifornija. Kao i dinja, pepino ima malu šupljinu, koja sadrži mnoštvo malih i slatkih sjemenki, one se mogu konzumirati.

Pepino je blizak rođak paradajzu i patlidžanu. Raste kao višegodišnji hrast čvrstih stabiljki i koji može dostići visinu do 1 metra. Raste veoma brzo i za samo 4-6 mjeseci nakon što se posadi, daje svoje prve plodove.

Listovi jedne biljke mogu biti kako prosti, tako i složeni. Cvjetovi su grupisani slično kao i kod krompira i paradajza. Imaju bijelu, blijedoroze ili jarkoplavu boju, a kod nekih sorti oni mogu biti i aromatični. Plodovi pepina su u obliku dinje, a osnovna boja je prošarana najrazličitijim šarama – braon, ljubičastim, zelenim ili sivim.

Kada dostigne veličinu guščjeg jajeta i dobije bledožutu ili bež boju, treba pažljivo da se otkine. Plodovi koji su prezreli nemaju isti ukus.

Kao i kod paradajza, cvjetovi i plodovi pepina neprestano rastu. Zreli plodovi imaju ukus i aromu dinje i tropskog voća.

Sastav pepina

Plod pepina sadrži od 4 do 8% šećera, veoma visok procenat vitamina C i provitamina A. Bogat je mineralima kao što su gvožđe i kalcijum, a takođe sadrži i dosta vlakana. 100 g pepina ima 80 kalorija i 35-70 mg vitamina C.

Odabir i čuvanje pepina

Birajte plodove koji su dovoljno zreli i na čijoj se kori, kada se pritisne, prave mala udubljenja. Izbjegavajte plodove na kojima ima tragova truljenja. Nemojte se brinuti ako ste kupili nedovoljno zreo plod pepina, jer može se ostaviti da sazri na sobnoj temperaturi. Dovoljno sazreli plodovi se čuvaju u fržideru, gdje mogu sačuvati svoju svježinu 2-3 sedmice.

Pepino u kulinarstvu

Plodovi pepina se mogu konzumirati samostalno i dok su svježi, a takođe i kao dio ranih voćnih salata. Kiseli i nedovoljno sazreli plodovi se dodaju voćnim salatama. Ovo voće je idealno za salate sa spanaćem.

Pepino može da se dinsta, a takođe i da se tako koristi kao garnir. Prženi pepino je odličan kao drugo jelo, koje će unijeti dah egzotike na svakoj trpezi. Većina ljudi voli da pepino konzumira samostalno, kada se očisti od sjemenki i kada se malo ohladi. Može se jesti sa ili bez kore.

Koristi od pepina

U Americi je pepino proglašen super voćem. Smatra se da pomaže kod dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja, visokog krvnog pritiska i kamena u bubregu. Redovna konzumacija pepina smanjuje rizik da se navedena oboljenja pojave. Plodoi pepina povećavaju izdržljivost i obezbeđuju tijelu potrebnu energiju.

Pepino sadrži velike količine vitamina C – jak antioksidans, koji je veoma koristan u borbi sa slobodnim radikalima, koji su uzrok raka i prevremenog starenja organizma. Vitamin C je potreban kako bi se ojačao imuni istem, a takođe i kako tijelo ne bi bilo podložno bolestima.

Vlakna u pepinu poboljšavaju varenje i sprječavaju gojaznost. Pepino je veoma ukusan i zdrav, pa ako dosad niste probali ovo voće, pravo je vrijeme da to učinite.

Izvor: bonapeti.rs

PROČITAJTE:

LIČI – Mirisni plod pun vitamina

Maklura – Korisno drvo čiji plod liči na narandžu!

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI