Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza – Plodored je izmjena (promjena) kultura na istoj površini. Povrtarske kulture pa i paradajz se ne smiju sijati, odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. Povrtarske kulture imaju razne potrebe u hranivima, napadaju ih razne bolesti i štetočine, imaju nejednako razvijen korjenov sistem, te se plodored mora strogo poštovati.
Dobri predusjevi paradajzu su grašak, pasulj, soja (pod uslovom da nisu tretirani herbicidom Pivot), strna žita, lukovi. Na istu površinu dolazi tek poslije tri do četiri godine.
Plodored je važan uslov za uspješan uzgoj paradajza
Loši predusjevi (na njih NE bi trebalo sijjati paradajz) su: krompir, paprika, plavi patdlidžan, duvan, lucerka, krastavac.
Sam paradajz je dobra predkultura za mrkvu, peršun, paštrnak, celer, crni i bijeli luk i pasulj.
Najbolji rezultati u proizvodnji postižu se tamo gdje se paradajz gaji na dubokim, rastresitim, toplim zemljištima, blago okrenutim jugu, dobre strukture i bogatim u hranivima, koja se nalaze u lako pristupačnom obliku. Za velike prinose od esencijalne važnosti je da zemljište bude drenirano (vodo-propustljivo).
Kod izbora parcele za sjetvu – sadnju paradajza moramo voditi računa i o nagibu zemljšta.
Tamo gdje je nagib zemljišta u pravcu pružanja redova 5%, paradajz se može navodnjavati i vještačkom kišom. Tamo gdje taj nagib iznosi 5-10% u obzir dolazi jedino navodnjavanje kap po kap, jer bi erozija uništila usjev paradajza. Paradajz ne bi trebalo gajiti tamo gdje je oranični (humusni) sloj manji od 20-25 cm.
Plodored paradajza
Kao i svo povrće, i paradajz traži odredjenu pH reakciju zemljšta. Optimalna pH reakcija za uzgoj paradajza je 6,5 – 7,5, mada se u literaturi sreće širi dijapazon od 5,5 – 7,9. Kod izbora zemljišta za uzgoj paradajza moramo voditi računa i o sadržaju Ca CO3 (kreč, kalcijum karbonat). Na zemljištima gdje je taj sadržaj preko 5% ne bi trebalo gajiti paradajz, jer je otežano, a često i onemogućeno usvajanje mikroelemenata, koji su neophodni za pravilan rast i razvoj biljaka.
Ujedno NE bi ga trebalo gajiti ni tamo, gdje je sadržaj kreča ispod 1%. Za razliku od paprike i krastavca koji traže veoma plodna zemljšta, paradajz se može uzgaja ti na zemljištima koja sadrže dva i više procenata humusa. Ako je sadržaj humusa ispod 2%, mora se uneti velika količina organskih djubriva (stajnjak) u zemljište.
Kod planiranja proizvodnje paradajza, treba da vodimo računa i o zaslanjenosti zemljišta. Paradajz spada u srednje osjetljive kulture na sadržaj soli u zemljištu kao što su i krompir, bob, kupus, karfiol, kelj, keleraba, salata, spanać, plavi patlidžan, tikve, dinje i lubenice. To znači da sa povećanjem zaslanjenosti zemljišta opada i prinos. Kod paradajza konkretno to znači da je sporije ukorijenjavanje, sitni su plodovi, a na njima se javljaju oštećenja (nekroze). Pored zaslanjenosti zemljišta moramo voditi računa i o salinitetu vode za navodnjavanje.
Autor: Slavica Kodžopeljić dipl. ing. ratarstva
Izvor: psss.rs
PROČITAJTE:
BER je najčešći problem na plodu paradajza – Evo kako da ga spriječite
Zašto pucaju plodovi paradajza i kako to spriječiti?
Slab prinos i sitni plodovi – gdje griješite prilikom prizvodnje paradajza?