Naslovnica Blog Stranica 551

Tehnike vezivanja kalema!

Agrosavjet
-
0
Tehnike vezivanja kalema!

Umetnuti pupoljak se vezuje rafijom, gumenim ili plastičnim trakama.

Rafija se prije vezivanja mora očistiti, isjeći na potrebnu dužinu i malo ovlažiti. Pri vezivanju rafijom ne treba previše stezati kalem, jer brzo dolazi do urastanja. Gumene trake se pri vezivanju istegnu za oko 1/3, a gumene kopče vezivanjem se zategnu i prekriju cijeli pupoljak i urez na podlozi i sa suprotne strane pupoljka se ukopčaju.

Kada se kalem vezuje gumenom trakom sa proširenjem i kopčama, lisna drška mora se skinuti.

Vezivni materijal kalemar drži u posebnoj posudi pored sebe ili veže o pojasu.

Stezanje kalema ne smije da bude ni labavo ni suviše jako, već tako da omogući dobro priljubljivanje pupoljka uz podlogu. Vezivo ne smije biti omotano bez reda već spiralno odozgo na dole. Rastojanje između omota veziva treba da je oko 1 mm radi omogućavanja pristupa vazduha.

Vezivo se prvo postavi iznad pupoljka i omota 2-3 puta, a zatim ispod pupoljka omota nekoliko puta. Jedan kraj veziva ostane omotan uz podlogu. Posljednje omotavanje veziva je na donjem dijelu vertikalnog  T-ureza, odnosno dokle doseže pupoljak; ovde se kraj veziva omota 1 do 2 puta oko posljednjeg kruga, zatim povuče i dobro zategne.

Tehnika vezivanja kalema rafijom ili gumenom trakom
Tehnika vezivanja kalema rafijom ili gumenom trakom

Kada se kalem vezuje gumenom trakom sa proširenjem na sredinu postupa se ovako: proširenje se stavi preko pupoljka, zatim krajevi ukrste sa suprotne strane, vrate ponovo iznad pupoljka, zategnu i vežu. Proširenje na gumici vrlo dobro steže pupoljak uz podlogu.

Vezivanje kalema gumenom trakom sa proširenjem na sredini
Vezivanje kalema gumenom trakom sa proširenjem na sredini
Vezivanje kalema gumenom kopčom
Vezivanje kalema gumenom kopčom

Kada se kora podloge ne odvaja očenje se vrši dugo u jesen, rano s proljeća i u toku ljeta kada stanu sokovi uslijed suše.

Tehnika ovog kalemljenja se sastoji u sljedćem:

Prvo se na glatkom dijelu podloge napravi zasjek pod uglom od 45 stepeni odozgo na dole, a zatim se iznad provog zasjeka na oko 1-1,5 cm zasječe kora i drvo sve do prethodnog zasjeka i taj dio izbaci.

Sa kalem-grančice se skine pupoljak veličine zasjeka na podlozi, s tim što se prvo napravi urez ispod pupoljka pod uglom od 45 stepeni, a potom zasiječe nožem iznad pupoljka i pupoljak skine sa parčetom drveta. Tako skinuti pupoljak umetne se u podlogu vodeći računa da pokrije napravljeno ležište, a posebno se moro voditi računa da se spoje kambijalni slojevi podloge i kalem grančice. Kalem se zatim veže rafijom ili plastičnom trakom.

Kalemljenje pupoljkom kad se kora sa podloge ne odvaja
Kalemljenje pupoljkom kad se kora sa podloge ne odvaja

Ovaj način kalemljenja ne nalazi većeg praktičnog značaja zbog svoje komplikovanosti, a ne daje dobre rezultate.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Kalemljenje jabuke OKULIRANJEM – Vratite u voćnjake stare i zaboravljene sorte! /FOTO/

Evo koje sve voće možete da kalemite

Kalemljenje pod koru – Najjednostavnija tehnika!

Klice – Lako se uzgajaju i izuzetno su zdrave

Agrosavjet
-
0
Klice – Lako se uzgajaju i izuzetno su zdrave
Zima nije razlog da ne jedemo svježe povrće. Klice tj. izdanci iz sjemenki su „povrće“ koje možemo jesti u zimsko doba, ali i tijekom cijele godine. Osim što obogaćuju jelovnik zimi, klice donose u kuhinju potpuno novi doživljaj okusa. Jer, paleta njihovih ukusa proteže se od slatkastog, preko orašastog do pikantnog i začinjenog ukusa.
Izdanci su neobično zdravo povrće, puno vitamina i minerala, koje je uvijek dobro jesti i lako uzgojiti .Izdanci su žive biljke u punom rastu.

Gotovo su svi izdanci ugodnog okusa, samo su neki, na primjer od gorušice, rotkvice, kopra, celera i peršina, poprilično ljuti da se koriste više kao začin nego kao namirnica, recimo u salati.

 

KAKO IH UZGOJITI?

Klijanje je jednostavno. Sve klice se uzgajaju na sličan način. Obično kad ih kupite s njima dobijete i upute o klijanju.
Vrlo je jednostavno, iako vam se može dogoditi da vam ne uspije od prve. Ako vam je previše vlage sjeme najčešće popljesnivi, umjesto da proklija. A ako je vlage premalo, sjeme će ostati suho i uopće neće klijati. Budite uporni i pokušajte ponovo!
Sjeme je najbolje kupiti od provjerenog prodavača na tržnici ili direktno kod vrtlara, a ako kupujete već pakirano sjeme – pazite da nije tretirano kemikalijama, te da je po mogućnosti organsko.
Sjemenke proberite, odstranite oštećene, pa u litru mlake vode stavite žlicu sitnih sjemenki ili trećinu šalice krupnijih. Namakanje traje nekoliko sati ili, najčešće, preko noći na tamnom i mlakom mjestu. Slijedeće jutro sjemenke ocijedite, no vodu nemojte baciti jer je u nju prešlo mnogo vrijednih sastojaka (iskoristite je za zalievanje biljaka).
Proklijalo sjemenje pažljivo isperite pod mlazom mlake vode, dobro ocijedite te stavite u staklenku. Pokrijte gazom, koju pričvrstite gumicom. Stavite na mračno mjesto te ispirite dva-tri ili više puta na dan (kroz gazu), vodeći računa i o vremenu – ako je vlažno i hladno, ispirite rijeđe, ako je ljeto u vrućina, onda ispirite češće. Nakon što isperete klice i ocijedite vodu, teglu s gazom stavite ukoso (donji dio tegle neka bude na malo višem dijelu) kako bi se i ostatak preostale vode iscijedio. Klice u ovoj fazi moraju biti samo vlažne, ne i potopljene u vodu. Nemojte zaboraviti redovito ispirati klice, jer tako uklanjate plijesan i potencijalno štetne mikroorganizme!
Nakon nekoliko dana (pogledajte u tablici) proberite klice, te bacite sjemenke bez klica. Je li izdanak dobar vidjet ćete i prema duljini. Neke izdanke prije upotrebe možete izložiti suncu da se pojave i zeleni listići.
Nakon svakog klijanja staklenku dobro isperite i sterilizirajte (prokuhajte kao za zimnicu). Gazu prokuhajte.
Klice uvijek čuvajte u hladnjaku, a prije konzumiranja isperite ih vodom. Pri klijanju oslonite se na svoj vid, miris i okus pri ocjenjivanju svježine klica. Ako osjetite miris plijesni – nemojte konzumirati.

KLICE ALFALFA

– multivitaminske bombe- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, karoten, vlakna i klorofil, te niz vitamina i minerala
– preporučuju se djeci i odraslima zbog lake probavljivosti i širokog spektra djelovanja
– sprečavaju nastajanje osteoporoze, karcinoma i srčanih tegoba, te simptome menopauze
– najukusnije su svježe – u salatama, sendvičima, sokovima i umacima od povrća

KLICE AZUKI GRAHA

– sadrže bjelančevine, željezo, kalcij, vitamine B3 i C
– dobre su za živčani sustav, u stresnim situacijama te sprečavaju osteoporozu
– ukusan su dodatak juhama i pirjanim jelima, te u salatama i sendvičima

KLICE BADEMA

– sadrže kvalitetne nezasićene masne kiseline, te vitamin E
– povećavaju vitalnost organizma
– ukusan su dodatak frapeima, voćnim i slanim salatama, te pirjanim jelima

KLICE BROKULE

– sadrže sulfurafan i druge antioksidanse, niz vitamina i minerala
– potpomažu liječenje nekih vrsta karcinoma te drugih bolesti
– ukusan su dodatak sokovima, salatama i juhama

KLICE BUNDEVINIH SJEMENKI

– sadrže visok postotak nezasičenih masnih kiselina, bjelančevine, cink, kalcij, fosfor, vitamine B skupine i vitamin C
– jačaju imunološki sustav te pomažu pri oboljenju prostate
– jedu se svježe, sušene i popržene; ukusan su dodatak namazima, juhama ili kao grickalice

KLICE GRAHA (DOMAĆEG)

– obiluju bjelančevinama, balastnim tvarima
– potiču probavu i eliminaciju suvišne tekućine
– ukusan su dodatak salatama, umacima i juhama

KLICE GRAŠKA

– sadrže bjelančevine, balastne tvari
– podržavaju stabilnu razinu šećera u krvi
– ukusan su dodatak salatama, juhama i pirjanim jelima

KLICE LEĆE

– sadrže bjelančevine, cink, fosfor, mangan, natrij, selen, željezo, vitamine A, B, C i E
– djeluju kao diuretik, jačaju srce i imunološki sustav
– idealan su dodatak sokovima od povrća, salatama i pirjanim jelima

KLICE KRESA

– sadrže vitamine C i A
– sprečavaju infekcije, djeluju diuretično, reguliraju hormone i vezivno tkivo, potiču probavu i poboljšavaju tek
– ukusan su dodatak salatama, juhama, sendvičim i napicima od povrća

KLICE MUNGO GRAHA

– sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, kalij, željezo, B vitamine
– čiste organizam od toksina, djeluju diuretično, jačaju krv i funkciju jetre
– izvrstan su dodatak pirjanim jelima, juhama i varivima
 

KLICE PŠENICE

– sadrže bjelančevine, kalij, natrij, magnezij, vitamin E i vitamine B skupine
– potiču metabolizam, otklanjaju stres, preporučuju se u prehrani djece i starijih osoba
– ukusan su dodatak salatama, juhama, jelima s pahuljicama i desertima

KLICE KVINOE

– sadrže bjelančevine, željezo, kalij, magnezij, cink, bakar, mangan, folnu kiselinu, vitamine B i E
– jačaju organizam
– ukusan su dodatak juhama, pirjanom povrću i salatama

KLICE RIŽE

– sadrže kalij, fosfor, željezo, fluor, vitamine B skupine
– jačaju organizam i štite zube
– ukusan su dodatak salatama, juhama, jelima s pahuljicama i desertima

KLICE ROTKVE

– sadrže kalcij, željezo, fosfor, vitamine B i C
– potiču cirkulaciju, imaju protuupalno djelovanje
– ukusan su dodatak salatama i sendvičima

KLICE SEZAMA

– sadrže nezasićene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij i elemente u tragovima, a od vitamina A, B i E
– djeluju kod stresa i pomanjkanja hranjivih tvari
– ukusan su sirovi dodatak salatama, juhama, sokovima od povrća, slasticama, a možete ih suhe dodavati i u peciva

KLICE SOJE

– sadže bjelančevine, lecitin, željezo, kalcij, kalij, B vitamine i visoko vrijedne masne kiseline
– ublažavaju srčane tegobe, probavne smetnje, održavaju stabilnu razinu šećera u krvi, te ublažavaju smetnje u menopauzi
– ukusan su dodatak salatama i pirjanim jelima
 

KLICE SLANUTKA

– sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, željezo i elemente u tragovima te vitamine A, B i balastne tvari
– jačaju funkciju gušterače, želuca i srca
– ukusan su dodatak salatama i juhama
 

KLICE SUNCOKRETOVIH SJEMENKI

– sadrže kalcij, magnezij, kalij, fosfor, minerale u tragovima, vitamin B1, B2 i E, te visok postotak nezasićenih masnih kiselina
– ukusan su dodatak salatama, namazima, voćnim jelima i slasticama

KLICE ZOBI

– sadrže bjelančevine, masnoće, vitamine B1, B2, i B6, kalcij, magnezij, fosfor, kalij
– jačaju organizam, koriste se u liječenju neplodnosti kod životinja
– ukusne su sirove u jelima s pahuljicama, pirjanom povrću i kruhu
PROČITAJTE:

Monstera – Savjeti za uspješnu njegu i gajenje

Agrosavjet
-
0
Monstera – Savjeti za uspješnu njegu i gajenje

Monstera je puzavica iz porodice Araceae, koja kao sobna biljka, ako je bez oslonca, raste žbunasto, sa drvenastim stablom.

Listovi su joj krupni, tamno zeleni, sjajni, dužine i do pedesetak centimetara. Srcastog su oblika, često duboko urezani, i sa rupama po sebi.  Postoji i podvrsta sa prošaranim listovima.

Elegantana biljka, porijeklom iz tropske Centralne Amerike, neki je nazivaju sobnim filodendronom, dok drugi ističnu razliku između ove  dvije vrste (filodendron raste brže i ima listove manjih dimnzija).

Monstera deliciosa, koju uglavnom srećemo po našim rasadnicima i cvjećarama pri kupovini je obično visoka 40 do 60 cm. Može da naraste i preko 2 m, zauzima veliki prostor, pa je pogodnija, za veće javne prostore. Dok je mlada i ne tako velika, veoma je lijep ukras u stanu.

Cvjeta ljeti, kao starija biljka. Cvijet joj je bijeli ili žućkast sličan ljiljanima.

Cvijet monstere
Cvijet monstere

Poslije cvijeta se razvija jestiv plod sa mirisom ananasa.

Plod monstere
Plod monstere

NJEGA MONSTERE

Odgovara joj mjesto dobro osvijetljno ili neosvijetljeno samo da nije direktno izložena suncu. Ne treba je držati na nižoj temperaturi od 10 ºC. Veoma joj prija ako je temperatura vazduha prostorije u kojoj boravi viša od 20 ºC, i to se vidi po njenom rastu. Ne smije previše da se zaliva. Zimi na dvije nedjelje, a ljeti jednom nedjeljno. Najbolje je pipnuti zemlju, ako je suva, zaliti je. Između dva zalivanja zemlja treba se prosuši. Ljeti joj prskamo listove svaki drugi dan, zimi onda kada je mnogo suv vazduh. Ako prskanje nije dovoljno da listovi budu čisti, pažljivo ih brišemo mokrom krpom. Jednom mjesečno se može isprskati sredstvom za sjaj lišća.  Prihranjuje se jednom na tri do četiri nedjelje.

PRESAĐIVANJE

Monsteru presađujemo svakog proljeća, koristeći pri tom tresetni kompost. Obavezno na dnu saksije treba da bude drenažni sloj. Ako je biljka prevelika, zamijenjujemo samo gornji sloj zemlje. Saksija ne treba da bude veće od 45 cm. Biljku podupiremo štapom čim primjetimo da je to potrebno.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožavamo je u rano proljeće, odsijecanjem vrha stabljike ili bočnog izdanka. Mjesto reza se zaštićuje sumporom. Poslije par sati reznicu stavimo u saksiju sa humusom, prekrijemo je najlonskom folijom i držimo na mjestu gdje je temperatura oko 25 ºC. Foliju skinemo poslije 5-6 nedjelje, kada se pojavi nov izdanak.

Izvor: agrosavjet.com

Rodne grančice jabučastog voća – Slikovit prikaz!

Agrosavjet
-
0
Rodne grančice jabučastog voća – Slikovit prikaz!

Jabuka ima grane koje će dati plodove – rodne elemente, i ostale koje će osigurati rast stabla – nerodne elemente.

Rezidba se sastoji od održavanja ravnoteže između tih dvaju tipova organa da bi se stablu osigruao dug život.

RODNE GRANČICE JABUČASTOG VOĆA

Rodne grančice jabučastih voćaka na svom vrhu ili terminalno imaju generativni mješoviti pupoljak, dok su postrani ili lateralni pupoljci po pravilu vegetativni. Razvojem mješovitog pupoljka rast rodne grančice u dužinu se prekida.

Formiranje rodne grančice može teći više godina, pa se rodna grančica jabučastih voćaka može definisati kao prirast bez razgranjenja, koji po prvi put nosi na sebi mješoviti pupoljak. Zato rodna grančica jabučastih voćaka može biti stara 1,2,3, a ređe više godina.

Rodne grančice jabučastih voćaka dijele se na kratke i duge. Osnovne razlike između kratkih i dugih rodnih grančica su udužini i broju postranih pupoljaka.

KRATKE RODNE GRANČICE SU:

Naborita rodna grančica i kruta rodna grančica

DUGE RODNE GRANČICE SU:

Vita rodna grančica

KRATKE RODNE GRANČICE

1. Nabroita rodna grančica nema postranih pupoljaka, a vršni pupoljak je mješovit. Dužina grančice je 1-2 cm. U toku vegetacije ima oblik lisne rozete sa gusto zbijenim listovima.

2. Kruta rodna grančica pored vršnog mješovitog pupoljka ima i postrane vegetativne pupoljke. Broj postranih vegetativnih pupoljaka varira, a dužina ove rodne grančice je do 10 cm. Svaki kratki prirast koji postrano ima bar jedan vegetativni pupoljak, a vršno mješoviti pupoljak pripada kategoriji krutih rodnih grančica.

U izgradnji kratkih rodnih grančica učestvuju kratki vegetativni prirasti koji čine rodno drvo u evoluciji.

Grafički i šematski prikaz kratkog rodnog drveta.
A. Naborita rodna grančica
B. Kruta rodna grančica

Iz mješovitog pupoljka razvija se plodonosiva lisna rozeta koja na kraju vegetacije daje dva tipa rodnog kolača i to: rodni kolač sa ožiljcima od ploda i rodni kolač sa ožiljcima od neoplođenih cvjetova (cvasti) i odbačenih polodova prije dozrijevanja.

Grafički i šematski prikaz razvoja naborite rodne grančice.
A. Rodni kolač sa ožiljcima od ploda
B. Rodni kolač sa ožiljcima od neoplođenih cvjetova i odbačenih polodva prije dozrijevanja

Na oba tipa rodnog kolača kao bočno razgranjenje formirana je nova naborita rodna grančica prevremenog karaktera (u godini kad se razvija polod).

Iz mješovitog pupoljka razvija se plodonosna lisna rozeta koja na kraju vegetacije daje rodni kolač, a iz bočnih vegetativnih pupoljaka mogu se formiati ili različite kategorije kratkih prirasta ili spavajući pupoljci.

Grafički i šematski prikaz razvoja krute rodne grančice.
1. Rodni kolač sa različitim kategorijama kratkih prirasta
2. Rodni kolač sa spavajućim pupoljkom

DUGA RODNA GRANČICA

Vita rodna grančica je duža od 10 cm, rijetko kada prelazi dužinu 25 cm i na svom vrhu nosi mješoviti pupoljak. Broj postranih pupoljaka varira, u zavisnosti od dužine. Pod teretom roda se povija zbog čega je dobila ime, vita.

Grafički i šematski prikaz vite rodne grančice.
A. Mješoviti pupoljak formiran na vrhu prirasta
B. Mješoviti pupoljak formiran na vrhu i bočno

Razvojem mješovitog pupoljka, u čijem se vršnom dijelu nalaze začeci cvijeta, a u baznom dijelu začeci vegetativnih organa, dolazi do prestanka rasta grane u dužinu i do stvaranja bočnih razgranjenja. Prestanak rasta uslovljen je razvojem cvijeta iz začetka cvijeta, a botanički cvijet predstavlja metamorfoziran izdanak ograničenog rastenja. Na mjestu gdje se nalazi mješovti pupoljak, dolazi do stvaranja zadebljanja koje se naziva rodni kolač.

Iz alternativnih bočnih vegetativnih pupoljaka krutih i vitih rodnih grančica obrazuju se nove grančice, koje mogu biti rodne ili nerodne, a neaktivirani pupoljci prelaze u kategoriju spavajućih. Na mjestima gdje su se eventualno nalazili bočni rodni pupoljci, takođe se formiraju rodni kolači, koji su po pravilu slabije razvijeni nego oni iz terminalnih pupoljaka.

Kao posljedica višegodišnjeg razgranjavanja rodnog kolača, stvara se pršljenasto rodno drvo, koje predstavlja sistem kratkih rodnih i nerodnih grančica različite starosti, međusobno povezanih rodnim kolačima i pričvršćenih za skeletnu granu samo na jednom mjestu.

Grafički A i šematski B prikaz pršljenaste rodne grane – složeno rodno drvo kruške staro 4 godine (starost prirasta označena brojevima od 1 do 4, a na šematskom prikazu linijama)
  • Op – Rodni kolač sa ožiljcima od plodova (produktivni)
  • Ocv – Rodni kolači sa ožiljcima od neoplođenih cvjetova (neproduktivni)
  • Rg – Nove rodne grančice

Rodne grančice koštičavog voća – Slikovit prikaz!

Izvor: www.agrosavjet.com

Mladi luk čuda čini – 3 nevjerovatne moći zelenog dijela

Agrosavjet
-
0
Mladi luk čuda čini – 3 nevjerovatne moći zelenog dijela

I dok mladi luk najčešće povezujemo s Uskrsom i kuvanim jajima te ga slasno pojedemo sve do najzelenijeg dijela sljedeći puta kada se nađe na vašoj trpezi dobro razmislite hoćete li baciti stabljiku.

Alternativna medicina mladi luk smatra nevjerojatno vrijednom i zdravom namirnicom koja djeluje na tijelo iznutra i izvana.

PROČITAJTE: Mladi luk – Savjeti za proizvodnju u plastenicima

Osim što pomaže kod prehlade i krvnog tlaka, mladi luk ima protuupalna svojstva, te djeluje protiv gljivica, stresa i umora. No osim što je cijenjen u prehrani mladi luk vrlo je učinkovit i na druge načine.

1. Upala grla

Izrežite luk na komadiće, a možete mu dodati i naribanog đumbira i soli te sve zajedno stavite u platnenu vrećicu ili krpu te zagrijte. Toplu kompresu umotajte u još jednu krpu ili ručnik te stavite na upaljeno područje (grlo, prsa, dlanove ili leđa).

2. Natečene noge

Mladi luk kuhajte nekoliko minuta. Blenderom ga izmiksajte (ako treba dodajte vrlo malo vode), dok se smjesa ne pretvori u pastu. Takvom pastom namažite natečene dijelove nogu. Ovaj recept koristi se već stotinama godina i vrlo je učinkovit.

3. Šmrkavi nos

Zgnječite luk i njegovim sokom natopite vatu ili blazinice. Takvu mokru kompresu stavite na nos i područje sinusa.

izvor: zadovoljna.hr

Nezadovoljni poljoprivrednici FBiH: Mogući protesti, razočarani smo

Agrosavjet
-
0
Nezadovoljni poljoprivrednici FBiH: Mogući protesti, razočarani smo

Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH osudilo je stav pojedinih članova Savjeta ministara BiH koji su juče na sjednici glasali protiv Prijedloga odluke o posebnim zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda porijeklom iz zemalja članica Evropske unije.

Zaštita domaće proizvodnje, napominju, treba biti prioritet svake državne institucije, dok je, kako kažu, na jučerašnjem glasanju očigledno prevagnuo pritisak od uvoznih lobija.

„Razočarani smo pogotovo činjenicom što je odluka odbijena glasovima ministara iz reda bošnjačkog naroda (Bisera Turković, Selmo Cikotić, Sifet Podžić), koji se u svojim izjavama redovno predstavljaju kao najveći zaštitnici Bosne i Hercegovine. Njihovo jučerašnje glasanje dokaz je da su im interesi pojedinaca preči od interesa ujedinjenih poljoprivrednika iz oba bh. entiteta“, navode iz Udruženja poljoprivrednika FBiH u saopštenju za javnost.

Narednih dana biće održan vanredni sastanak udruženja poljoprivrednika iz cijele BiH na kojem će donijeti odluku o daljnjim koracima.

„Kao što smo već najavili, ukoliko do 25. februara naši zahtjevi ne budu usvojeni, doći će do blokade graničnih prijelaza, a razmotrit ćemo i proteste ispred zgrade Vijeća ministara“, saopšteno je iz Udruženja poljoprivrednika FBiH.

Izvor: nezavisne novine

PROČITAJTE:

FBiH ukinula obavezu kontrole kvaliteta drvnih sortimenata pri izvozu

Registrovani poljoprivredni proizvođači u FBiH oslobođeni naknade za poslove oko kontrole plodnosti zemljišta

Evo nekoliko zanimljivih načina da očistite kućne biljke

Agrosavjet
-
0
Evo nekoliko zanimljivih načina da očistite kućne biljke

Kućne biljke zahtjevaju posebnu njegu, jer nemaju kišu da ih okupa ni jutarnje sunce da ih osuši. Njihove listove potrebno je čistiti i njegovati.

Kao i vama i kućnim biljkama treba tuširanje. Prašina i isparavanja koja se gomilaju na listovima zatvaraju pore na biljci i ona otežano diše. Kiša i vetar su zaduženi za čišćenje biljaka vani, ali ove kućne zavise od vas, posebno one koje pročišćavaju vazduh ili koje se nalaze u kuhinji. Na njih se ne lijepi samo prašina, već i masnoće, ulja i druge čestice koje se prenose vazduhom. One pod tim teretom klonu.

Biljke žive zahvaljujući fotosintezi – upijaju sunčevu svjetlost i ugljen dioksid putem lišća i tako se hrane, ali ako im je lišće prekriveno slojevima prljavštine one će brzo propadati.

Čišćenjem ne samo da ih činite ljepšima, već stimulišete rast, razvoj i kontrolišete najezdu insekata.

Tuširanje

Priredite biljkama s vremena na vrijeme kišu. Stavite saksije u kadu i istuširajte biljke. Neka mlaz vode bude manji i slabiji – kao nježna kiša – da ne biste preterali ni sa vodom. Ostavite ih da okapaju u kadi i da se malo posuše, pa ih, ako je moguće iznesite malo na sunce. Ovo kupanje im priredite bar svaka tri mjeseca. Nemojte nježne cvjetove prskati pod jakim mlazom vode. Ne koristite, ipak, hladnu vodu, jer može oštetiti lišće. Takođe, pod tuš ne stavljajte biljke iz porodice kaktusa i one sa “čupavim” listovima.

Briskanje

Biljke koje imaju glatke listove može brisati nježnom spužvicom ili pamučnom krpicom sa malo mlake vode. Za one biljke koje imaju posebno prljave i masne listove može upotrebiti malo prirodnog deterdženta (poput kastilj sapuna). Iako se savjetuje da ne koristite mlijeko, jer možete zatvoriti pore mnogi se kunu da dobro djeluje na njihove biljke. Ipak, možete ih poprskati sa malo razrijeđenog piva i prebrisati nježno krpicom. Obrišite listove sa obe strane. Budite pažljivi da ih ne polomite.

Za one biljke sa “čupavim” listovima poput afričkih ljubičica, nije preporučljivo da ih briskate vlažnom krpicom. Koristite samo meku četkicu (može i neku staru za zube) i malo ih početkajte da uklonite prašinu.

Njega

Uklonite i uvele listove i cvjetove da biste biljki dali prostora za napredak (posebno pregledajte i zemlju u saksiji). Uklonite i stabljike koje na sebi nemaju listova.

Listove možete probati prebrisati i korom od banane. Unutrašnjim dijelom prelazite preko listova – krenite od unutrašnjosti prema vrhu lista. Tako ćete dobiti lep sjaj, a nećete oštetiti biljku.

“Druženje” vani

Ako je sunčano i lijepo vreme (ali ne i pretoplo) izvadite kućne biljke u “šetnju”. Našpricajte ih običnom vodom i stavite vani na stazice. Ovo je dobro vrijeme da ih pregledate i uklonite insekte, ako ih pronađete. Prebrišite listove i ponovo ih malo našpricajte običnom vodom, zalijte i ostavite malo na nježnom suncu.

Izvor: lifepressmagazin.com

PROČITAJTE:

Sve što treba da znate o njezi LJUBIČICA

Kako da sačuvate ciklamu tokom hladnih zimskih dana

Kako bezbjedno PRESADITI ORHIDEJE i KADA je PRAVO VRIJEME za to

Domaći kvas – Poslije ovog recepta više nećete koristiti kupovni kvasac

Agrosavjet
-
0
Domaći kvas – Poslije ovog recepta više nećete koristiti kupovni kvasac

Domaći kvas – Postoji više načina za njegovu pripremu, većinom se razlikuju u omjeru brašna i vode, a u nekima se osim ova dva osnovna sastojka dodaju i neki drugi sastojci, kao npr. voće ili jogurt da bi se lakše pokrenula fermentacija. Kad dobijete zreo kvas, neće vam više trebati svježi ni suvi (pivski) kvasac za pripremu dizanog tijesta za hljeb, pizze, focaccie, kolače i sl. ili čak ako se i dodaje da potpomogne dizanju tijesta potrebna je puno manja količina.

Sastojci za domaći kvas

početno tijesto
200 g bio brašna (bijelog, integralnog, raženog, pirovog)
100 g mlake vode
1 žličica meda

1. dodavanje
200 g brašna
100 g vode

2. dodavanje
200 g brašna
100 g vode

Priprema domaćeg kvasa

1. dan

Stavite brašno u zdjelu. Dodajte mlaku vodu i med i zamijesite tijesto – dobićete mekanu, glatku kuglicu tijesta, koje se ne lijepi.

Stavite ga u zdjelu.

Pokrijte vlažnom krpom preko koje stavite poklopac (samo prislonjen, ne zatvoren).

Ostavite na sobnoj temperaturi, između 18-25°C da fermentira 48 sati.

Provjerite često krpu kojom je pokrivena zdjela i ako se osuši navlažite je opet, tako se površina tijesta neće zasušiti.

3. dan

Stavite u zdjelu 100 g vode. Dodajte 200 g prvog tijesta (ne sve), a zatim i 200 g brašna.

Ponovno zamijesite tijesto. Stavite ga u zdjelu koju pokrijte vlažnom krpom, a preko nje komad plastične folije.

Ostavite ponovo da fermentira 48 sati. Nakon 48 sati tijesto izgleda kao na gornjoj slici – puno mjehurića, i mekano, razliveno.

* višak početnog tijesta ili bacite ili dodajte u tijesto koje pripremate s kvascem jer još uvijek nije u stanju djelovati samo kao kvasac. Ne ostavljajte cijelu količinu početnog tijesta jer ćete se vrlo brzo naći s ogromnom količinom tijesta.

5. dan

Ponovite proces „osvježavanja“ odnosno hranjenja tijesta i ponavljajte postupak svakih 48 sati tokom prva dvije nedjelje (meni je bila dovoljna 1 nedjelja).

Kad je pasta u stanju poduplati svoj volumen u roku od 4 sata spremna je za upotrebu, tj. izradu hljeba. Ipak ne preporučuje se upotreba prije nego dozrije barem dvije ili tri sedmice. Jer u početku će kvas biti dosta kiseo, i osjećaće se jače miris alkohola, dok se ne uspostavi ravnoteža između kvasaca i mikroorganizama prisutnih u njemu. Stoga, ako počnete kvas koristiti prerano, tijesta bi mogla imati izrazito kiseo okus.

Ovako „zreo“ kvas spremite u staklenku s poklopcem i čuvajte u frižideru.

Osvježite ga barem jedanput nedjeljno, još bolje svaka 2 do 3 dana.

Svaki put odvojite jedan dio tijesta (200 g) dodajte mu još toliko brašna i 100 g vode, zamijesite tijesto, ostavite na sobnoj temperaturi 6-8 sati, od te količine odvojite 200 g, spremite u frižider do sljedeće upotrebe. Ostatak kvasa upotrijebite za izradu hljeba, pizze, grisina, slatkih tijesta (npr. panettone, colomba) itd.

Kvas uvijek izvadite iz hladnjaka i prihranite/osvježite večer prije nego što ga namjeravate upotrijebiti.

Par savjeta

NE preporučuje se koristiti vodu iz gradskog vodovoda jer hlor može negativno uticati na fermentaciju. Bolje je koristiti izvorsku ili (NEGAZIRANU) mineralnu vodu.

Kad ste tijesto zamijesili prvi put ili kod kasnijeg prihranjivanja, ne držite ga u savršeno sterilnim uslovima – ostavite ga na kuhinjskom/radnom stolu, najbolje u blizini posude s voćem – mikroorganizmi prisutni u vazduhu, voću, itd. pomoćiće fermentaciji.

Gore opisani postupak odnosi se na kvas s 50% vlage. Po želji ili potrebi možete ga pretvoriti u kvas sa 100 % vlage, koji je rjeđi, i nije potrebno mijesiti ga pri osvježavanju već samo promiješati viljuškom ili ručnom pjenjačom.

Kvas sa 100%-tnom hidratacijom (ili tekući kvas)

1. Pomiješajte 10 g kvasa s 10 g brašna i 6 g vode i ostavite da fermentira 6-8 sati, pokriveno na sobnoj temperaturi.

2. Pomiješajte 25 g prethodno fermentiranog kvasa s 25 g brašna i 18 g vode, pa ostavite da ponovo fermentira 6-8 sati.

3. Uzmite 50 g od prethodno fermentiranog kvasa (ne sve) i dodajte još 50 g brašna i 45 g vode, dobro izmiješajte i ostavite da fermentira 6-8 sati.

4. Na kraju opet uzmite 50 g od prethodnog kvasa i dodajte 50 g brašna i 50 g vode, pomiješajte dobro i ostavite da fermentira 6-8 sati.

Sad je kvas dostigao 100% vlage i takvog ga možete koristiti. Ako vam je potrebna veća količina kvasa, jednostavno u jednoj od faza pripreme povećajte količinu prethodnog tijesta poštujući uvijek odnos s brašnom i vodom (tj. ako uzmete 75 g kvasa dodajte mu 75 g vode i 75 g brašna, ili 100 g tijesta, 100 g vode i 100 g brašna).

Čuvajte ga i osvježavajte kao i kvas s 50% vlage

Posluživanje

Kiselo tijesto/kvas/starter/lievito madre jednostavna je smjesa brašna i vode  u kojoj se pokreću procesi fermentacije zahvaljujući djelovanju mikroorganizama prisutnih u samom brašnu, ali isto tako i u okruženju. Ovi mikroorganizmi različiti su kvasci i bakterije koji žive unutar tijesta i hrane se šećerima  prisutnim u njemu pretvarajući ih u plin, ugljikov oksid.

Za razliku od pivskog kvasca koji sadrži samo jednu vrstu kvasca – Saccaromyces cerevisiae, u kiselom tijestu prisutan je veliki i raznolik broj kvasaca i bakterija koji daju tako poseban okus tijestu pripremljenom s njime.

Kiselo tijesto može biti čvrsto, tekuće, od pšeničnog ili drugih vrsta brašna kao npr. raženog.

  1. Izvor: coolinarika.com

PROČITAJTE:

Ovo je najbolja zamjena za kvasac!

Napravite kvasac kod kuće: Za tjesto koje raste kao ludo! /RECEPT/

SAVJET ISKUSNOG PEKARA – Evo koja količina suvog kvasca može da zamijeni svježi!

Buhač ili buvač je biljka koja tjera štetočine od vaših usjeva

Agrosavjet
-
0
Buhač ili buvač je biljka koja tjera štetočine od vaših usjeva

Buhač ili buvač je višegodišnja žbunasta biljka koja može da naraste i do 80 cm. Na jednoj biljci formira se veliki broj jednogodišnjih stabala na čijem vrhu se formiraju cvjetovi bijele boje i intenzivnog mirisa.

Veoma je cijenjena biljka koja sadži supstance piretrin i cinerin koji imaju insekticidno i repelentno dejstvo. U industrijskoj proizvodnji koristi se za dobijanje bioinsekticida.

U biobaštovanstvu buvač je veoma cijenjena biljka, jer ima repelentno dejstvo na mnoge štetne insekte. Svojim mirisom odbija štetnike pa je poželjno saditi je na mjesto gdje se planira proizvodnja kupusnjača, rotkve, rotkvice, salate, spanaća i blitve.

Kako je višegodišnja vrsta, najbolje je saditi je duž leja ili na obodu bašte. Jak miris njegovih cvjetova odbija buvača, mrave, vaši, muve, stjenice, krompirovu zlaticu.

Izrada insekticida u tečnom stanju

150-200 g suvih cvjetova buhača preliti sa 10 l kipuće vode, neka odstoji jedan dan. Procijediti i koristiti u omjeru 50:50 ili svježih 1 kg na 10 l vode. Ovo je količina za velike vrtove, ako želite koristiti buhač za balkonsko cvijece, dovoljno vam je 1 l tečnosti.

Izrada insekticida u praškastom stanju

Beru se samo zreli cvjetovi, a najbolje branje je ručno, jer se tada može birati. Ubrani cvjetovi se osuše i melju u fini prah. Odmah potom mogu poslužiti kao insekticid (za životinje, a njime se mogu zaprašivati i sve biljke). Djeluje trenutno, što znači da nakon razgradnje ne ostavlja trag. Istraživanja pokazuju da na njega insekti ne postaju otporni kao na hemijske insekticide.

Uzgoj buvača

Buvač dobro uspijeva u toplom, sunčanom i dovoljno vlažnom području. Podnosi niže temperature, šta više – negativne temperature u toku zimskog perioda utiču na pojavu većeg broja cvjetnih glavica u narednoj godini, a cvjetovi su glavni dio ove biljke koji se eksploatiše. Nedostatak svjetlosti negativno utiče na biljku, zahtjeva dobro osunčana mjesta. Ima dubok korijenov sistem, vlagu dobro iskorišćava i može podnijeti sušni period.

Rasad za sadnju može se proizvesti iz sjemena ove biljke u lejama tokom februara do kraja aprila. Rasad za rasadivanje stiže za nekoliko nedjelja, s tim da s emenu treba da proklija oko 20 dana.

Rasađuje se na razmak izmedu biljaka 20-40 cm ,a među redovima 40-70 cm. Prve godine buvač slabo cvjeta i donosi mali rod. Svake naredne godine sve više i više se grana i širi se korijenom i sjemenom. Znači kada ga jednom posijete na određenom mjestu imaćete ga uvijek. I svake godine sam će se razmnožiti.

Cvjetanje pocinje krajem maja i traje do jula ( mada to zavisi kada ga posijete).

Berba se obavlja po suncanom i suvom vremenu. Sušenje cvjetova se može vršiti prirodno, gdje se nakon jednog dana sušenja na suncu prenose u suvu i promajnu prostoriju do potpunog sušenja.

Latinski naziv za ovu biljku je: Chrysanthemum cinerariifolium Vis. Inace, pripada porodici hrizantema.

SIJANJE

Posijte u neku saksiju napunjenu humusnom zemljom, sjeme nemojte nikako prekrivati zemljom samo ga malo utisnite prstima (prije sijanja natopite zemlju vodom). Kada posijete sjeme preko saksije stavite najlon radi zadržavanja vlage i podizanja temperature ali ne smije stalno biti najlon, s vremena na vrijeme ga skidajte. Kad sjeme isklija i poraste malo biljke možete da pikirate u saksije pa kad porastu još iz saksija ih presadite u baštu. Gledajte da zemlja ima stalno vlagu, a pogotovo površina ali opet ne smije biti previše vlage. Znači bitna je toplota i vlaga kao i svjetlost.

Obavezno proizvedite prvo rasad.

Izvor: staresortesemena.com

PROČITAJTE:

Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća

Kaolin glina u organskoj zaštiti biljaka!

Organski preparati za zaštitu biljaka na bazi sumpora

ETARSKA ULJA su prirodni borci protiv biljnih bolesti

Agrosavjet
-
0
ETARSKA ULJA su prirodni borci protiv biljnih bolesti

Primjena bioloških pesticida u zaštiti bilja, među kojima su etarska ulja, ima mnoštvo prednosti koje proizilaze iz njihove neškodljivosti za okolinu i zdravlje ljudi.

Time se takođe doprinosi i održivosti poljoprivrede, a biološki pesticidi mogu da se koriste i u organskoj proizvodnji. Postoji veliki broj navoda u literaturi o primjeni etarskih ulja u suzbijanju biljnih bolesti.

Ulje majčine dušice je pokazalo snažno fungicidno djelovanje na Alternaria citri i Botrytis cinerea, a dokazano je antifungalno djelovanje ulja timijana utiče na Monilinia fructigena. Takođe je utvrđeno da ulje kantariona spriječava širenje truleži Colletotrichum gloeosporoides, dok su se za inhibiciju Colletotrichum spp. najbolje pokazala ulja majčine dušice, origana i korijandera. Ulja citronele i cimeta ispoljila su fungicidnu aktivnost na fuzarijum. U Srbiji je od biofungicida registrovan preparat na bazi ulja čajnog drveta (Timorex gold) za suzbijanje sive truleži maline i krastavca.

Ulje divljeg origana ima veoma dobar efekat u kontroli truleži plodova paradajza jer sadrži aktivnu supstancu karavakrol, fenol koji ima fungicidni efekat. Origanovo ulje im fungicidni efekat i na Aspergillus.spp. na uskladištenoj pšenici. Ulje lavande takođe utiče na inibiciju truleži plodova paradajza zato što sadrži linalol i linalil acetat. Antifungalno djelovanje takođe imaju etarska ulja majčine dušice, bosiljka, žalfije, citronela, cimeta, karanfilića, nim drveta, čajnog drveta, limunove trave.

Etarska ulja imaju nižu biološku aktivnost od sintetičkih fungicida, ali se u tretmanima sa biofungicidima oboljenje javlja u značajno nižem intenzitetu od netretirane kontrole.

Autor: dipl. inž. Ružica Đukić

Izvor:  psss.rs

PROČITAJTE:

Domaće mikrobiološko đubrivo od banana, jaja, bundeva…

Kafa i duvan u bašti – Pročitajte kako da napravite domaći insekticid

Golubov izmet kao đubrivo – Najdjelotvorniji za biljke, kako se primjenjuje?

1...550551552...1.011Stranica 551 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia