Bolesti koje napadaju grašak su česte i mlade biljke traže zaštitu. Treba se na vrijeme pripremiti na “navalu” štetnika kojima toplota pogoduje. Predlažemo Vam i sredstva zaštite.
Antraknoza graška (Ascocyta pisi)
Gljiva se uglavnom prenosi zaraženim sjemenom usjeva a i drugim biljnim delovima. Uzrokuje pjege na listovima blijedosmeđe boje sa vidljivim tamnosivim rubom. Na mahunama su pjege malo udubljene. Micelijum prodire do sjemena koje poprima sivu boju. Najčešće se javlja kada je vrijeme vlažno i nešto hladnije, jer se spore prenose kišnim kapima. Antraknoza se prenosi sjemenom, a mogu se održati i više godina na prezimjelim ostacima na polju. Zato je što širi plodored osnovna preventivna mjera. Druga je pravovremena sjetva i dobra priprema tla.
Plamenjača (Peronospora pisi)
Biljka sporo raste, kolenca su mu skraćena pa su zakržljalog izgleda. Na mahunama stvara se smeđe crna prevlaka (ne pjega). Bolest se javlja najčešće tamo gdje se grašak intenzivno gaji i to pri vlažnijem i hladnijem vremenu. Kod preventivne zaštite vrlo je važan plodored.
Rđa (Uromyces pisi)
Na listovima javljaju se smeđi jastučići, u početku ih je malo, a poslije više tako da ih je lako uočiti. Napad se javlja kasno pa su ekonomske štete male. Parazit u svom razvoju ima prelaznog domaćina – mliječiku.
Zaštita: Duboko zaoravanje biljnih ostataka i trogodišnji plodored. Pri pojavi prvih simptoma oboljenja, kao i u periodu velike osjetljivosti biljaka, od početka cvijetanja koristiti fungicide Bravo, Score i Topas.
Grašak – bolesti i načini zaštite biljaka
Viroze graška
Među ekonomski najštetnije viroze spada virus enacijskog mozaika graška koji može da smanji prinos i do 50%. Na lišću se javlja mozaično šarenilo lišće se kovrdža, a cijela biljka ima žbunast izgled. Na naličju lista javljaju se bradavičasti izraštaji (enacije). Rane zaraze izazivaju kržljavost mahuna. Vektori virusa su biljne vaši. Virusi se u vašima mogu zadržati do 30 dana, ali ne prenose viruse na potomstvo. Zato je osnovna mjera zaštite suzbijanje biljnih vaši i ne gajiti grašak blizu drugih domaćina virusa (bob, lucerka, detelina).
Štetočine graška
Zelena graškova lisna vaš (Acrytosiphon pisum)
Jedna je od najvećih vaši, duga 3.5-6 mm. Štete pravi sisanjem sokova na lišću, a i prenosilac je virusa. Ima potpun razvojni ciklus pa prezimi kao zimsko jaje blizu korijenovog vrta ili na biljnim ostacima. U aprilu izlazi vaš osnivačica koja daje beskrilne generacije. Kad je toplo vrijeme svakih 10 dana pojavljuje se nova generacija. Može imati i 19 generacija godišnje.
Pipe mahunarke (Sitona spp)
To su tvrdokrilci dugi 4-5 mm. Javljaju se u aprilu i na mladim listovima graška izgrizaju lisku sve do glavne žile, a kada list otvrdne onda samo s kraja pa list izgleda kao list hrasta. Ima samo jednu generaciju godišnje. Ženka do polovine ljeta polažu jaja ne birajući mjesta pa mnoga jaja propadnu što se nadoknađuje brojnošću (jedna ženka polaže 1.400-2.000 jaja). Ispiljene larve uvlače se u zemlju, hrane se korijenjem, a potom se uvlače u bakterijalne kvržice i izgrizaju ih. Razvoj traje 6-7 nedelja a odrasli izlaze krajem avgusta. Polno sposobni su tek sljedeće godine.
Suzbijanje se vrši kad je uništeno više od 10% lisne površine odnosno kad se po kvadratnom metru nađe više od 2-3 pipe insekticidima na bazi fosalona (Zolone liq) ili fosalona (Galation, fenitrotion).
Graškov žižak (Bruchus pisorum)
Tvrdokrilac je sivosmeđ dug 4-5 mm sa bijelim pjegama, a larve su duge 0.6 mm. Napada zrno koje nije pogodno za ljudsku i stočnu hranu. Ima jednu generaciju godišnje. Prezimi u ostacima u skladištima ali i na polju. U vrijeme cvijetanja na biljke dolijeću i hrane se polenovim prahom. Nakon parenja, krajem jula, ženka polaže jaja na mahune 1 cm dugačke. Larva čim se izlegne ubušuje se u mahunu i zatim u prvo zrno na koje naiđe. Rupica na mahuni brzo zaraste pa se ne razlikuje od zdravih mahuna. U jednom zrnu razvija se samo jedna larva koja ostaje u zrnu dok se na razvije u tvrdokrilca. Za vrijeme vegetacije možemo da nađemo i jaja i larve i odrasle zbog produženog perioda odlaganja jaja. Žižak se razmnožava samo u polju, a ne u skladištu, pa je zaštita prskanje posle cvijetanja insekticidima na bazi fosalona diazinona, fenitrotiona ili pirimifos-metila (Actellic 50).
Crni i pjegavi graškov savijač (Laspeyresia nigricana, Lasperesya dorsana)
Graškovi savijači imaju samo jednu generaciju godišnje. Prezimljuju u kokonima u tlu, leptiri se javljaju od maja do avgusta. Ženka odlaže jaja na lišće ili mlade mahune. Gusjenice se prvo hrane lišćem a onda se ubušuju u mahunu. Ranija berba i uklanjanje biljnih ostataka spriječavaju da gusjenica dođe u tlo. U slučaju jačeg napada, potrebno je tretirati u vrijeme cvijetanja i još jednom poslije 10 dana sredstvom na bazi fozalona.
Graškov trips (Kakothrips robustus)
Oštećuje vršne djelove cvijetova i izboja, cvijetovi se deformišu, otpadaju, mahune se ne formiraju ili su kržljave sa nerazvijenim sjemenom. Prezimljava u tlu, a imago se javlja polovinom juna. Suzbija se sredstvima na bazi fozalona i fenitrotiona.
Graškova mušica (Contarinia pisi)
Češće se javlja u krajevima sa većom količinom padavina u proljećnim mjesecima. Ženka prve generacije odlaže jaja u čašične listiće i izboje koji zaostaju u rastu. Druga generacija odlaže jaja u mahune koje su sa unutašnje strane obložene bijelim maljama, a sjeme je zakržljalo. Suzbijanje sredstvima na bazi fozalona ili fenitrotiona. Voditi računa o prostornoj izolaciji.
Izvor: PSSS
PROČITAJTE:
Zaštitite mladi grašak od puževa uz pomoć peršuna