Naslovnica Blog Stranica 550

Uzgoj jagoda u PVC cijevima

Jagode možete saditi na proljeće, a mi vam predlažemo da to pored uobičajenog pokušate i na ovaj dekorativan način –  jagode u PVC cijevima.

Nije teško za napraviti, a vrlo je pogodno za uzgoj ovog slasnog voća, a uz to je i divan ukras za vaše dvorište i baštu. A da ne govorimo koliko je lakše ovako brati jagode.

Potreban materijal:

  • Električna bušilica sa burgijom koja može probušiti rupu od 5 do 7 cm
  • Burgija od 2 ili 3 mm za cijev za zalivanje
  • Dugačka PVC odvodna cijev prečnika oko 10 do 15 cm
  • Poklopac za odvodnu cijev
  • Uska cijev prečnika oko 1,5 cm (nekih 8 do 10 cm duža od glavne cijevi)
  • Pluteni čep
  • Nož
  • Samoljepljiva traka
  • Geotekstil za omotavanje cijevi za navodnjavanje (duže, uske)
  • Uže za omotavnje geotekstila
  • Zemlja za sađenje
  • 1 kg ili manje grubog šljunka
  • Sadnice jagoda
  • Par biljaka koje dobro idu uz jagode (poput nevena)

Odredite visinu cijevi, s tim da, kao što smo naveli uža cijev mora biti za 8 do 10 cm viša od glavne. Izbušite rupe u uskoj cijevi, koja će služiti za navodnjavanje. Rupe izbušite samo tako da zauzmu 2/3 cijevi, ali gornjeg dijela cijevi. Voda će kako je budete sipali silaziti, pa je moguće, ako budete imali rupe i na dnu cijevi, da će gornji dijelovi brže ostati bez vode.

Omotajte usku cijev geotekstilom i pričvrstite užetom (da ne bi korijenje biljke ušlo u rupe i zatvorilo tako dovod vode). Kraj ove uske cijevi zapušite plutenim čepom (obradite ga nožem dok ne namjestite da odgovara u rupu cijevi). Sve dobro omotajte samoljepljivom trakom.

Napravite rupe na velikoj debeloj cijevi, ali samo na mjestima gdje će sadnice biti okrenute suncu. (Morate znati gdje ćete i postaviti sadilicu).

Veliku posudu stavite uz zid, pa u nju visoku debelu cijev, pa na dno stavite poklopac. U debelu cijev ubacite usku, pa uspite na dno 10 cm u visinu grubog šljunka.

Sipajte zemlju u cijev i sadite jagode u rupe koje ste napravili u cijevi. (U dno možete posaditi, recimo, neven).

Postavite cijev na sunčano mjesto i zalivajte redovno. Pazite na bube i oterajte ih prirodnim sredstvima poput citrusnog ulja.

Izvor: lifepressmagazin.com

PROČITAJTE:

JAGODA SPANAĆ – Plod ove biljke jedete kao jagode, a listove kuvate kao spanać

Uslovi za gajenje šumske jagode

Zašto i kako je dobro saditi jagode ljeti?

Čime i kada prihranjivati pčele?

Mnogi pčelari imaju dilemu – da li prihranjivati pčele ili ne, i, ako ih prihranjuju, čime to da čine i kada?

Iskustva su podijeljena, a mišljenja različita, pa se sa sigurnošću ne može dati pravi odgovor na ova pitanja, ali bi ovom problemu trebalo pokloniti određenu pažnju.

Kada bi sve bilo idealno, med koji pčele proizvedu tokom godine trebalo bi ostaviti i za njihovo prezimljavanje i proljetni razvoj. Ako se pčelarstvom bavimo iz ekonomskih razloga, veći dio meda se vrca, dok ostali dio ostavljamo pčelama. Zato je važno da taj dio koji uzme za sebe, pčelar nadoknadi pčelama nekom zamjenom.

Kod nas je to najčešće šećerni sirup. Njegovo spravljanje je veoma jednostavno – u toploj (ne vreloj) vodi rastopi se 1 kg šećera na 1 l vode, sačeka da se ohladi (mada može i mlak) i sipa se u hranilice.

Sa ovog aspekta, imajući u vidu cijenu meda, prihranjivanje je sasvim opravdano. Sa aspekta pčela baš i nije. Istraživanja su pokazala da se pčele dosta potroše prerađivanjem šečernog sirupa i da su društva hranjena isključivo sirupom u proljetnom razvoju dosta slabo napredovala i imala manji broj zimskih pčela za razliku od društava koja su imala dovoljno meda iz prirode. To govori u prilog tvrdnji da pčele treba prihranjivati samo i isključivo medom dobijenom na paši.

Ako želimo da nekako pomirimo ova dva principa, da i pčelarima i pčelama bude dobro, predlog je da se ni u kom slučaju sav med iz prirode koji pčele naprave ne vrca, već da se ostavi onoliko koliko je potrebno za zazimljavanje pčela. Te količine su različite i zavise od načina pčelarenja i tipa košnica. Za društva u LR košnici minimum bi bio 16 kg meda, a za društva u DB košnici najmanja prihvatljiva količina za dobro prezimljavanje ne bi smjela da bude manja od 20 kg.

U proljeće, kad želimo da pospješimo razvoj pčelinjih društava, trebalo bi pribjeći prihranjivanju koristeći šećerni sirup ili pogače. Ovim postupkom se podstiče matica da pojačano leže. Prihranjivanje se preporučuje i u slučajevima kad nema paše i postavlja se pitanje opstanka društva.

Autor: dipl. Ing. Svetislav Marković

Izvor: zdravasrbija.com

PROČITAJTE:

Šta uraditi ako su vam uginule pčele

Kako tokom zime provjeriti da li je u košnici sve u redu, a pri tome ne uznemiriti pčele

Šta zaista pčele rade tokom zime?

Žestoka kazna zbog flaše rakije

KOZARSKA DUBICA – Došao mi je čovjek na kućna vrata i rekao mi da hoće da kupi rakiju. Odmah sam uočio da nešto nije u redu. Otišli smo na terasu, iznio sam 0,7 litara dunjevače da proba, domaćinski. Lažno se predstavio, bio je to inspektor, što sam ja, zapravo, odmah i shvatio. Napisao mi je kaznu od 500 maraka.

Ovim riječima hladan tuš koji je osjetio na vlastitoj koži opisuje Nikola Zlojutro iz mjesta Gornjoselci, opština Kozarska Dubica, kojem je inspekcija pokucala na vrata zbog oglasa na internetu, a koji datira još iz 2018. godine.

„Mi u razgovoru nismo stigli ni do toga koja je cijena rakije. Nismo pričali uopšte o kupoprodaji. Ali ništa nije pomoglo. Ovo je apsolutni udar na selo. Kuca se na vrata malih proizvođača koji proizvedu rakiju za lične potrebe, za poklon ili prodaju od koje se niko ne može obogatiti. Svaki građanin Srpske zna da je litar rakije 10 maraka, te da se na kućnom pragu ne može napraviti basnoslovna zarada“, priča Zlojutro za „Nezavisne novine“.

Njegov primjer, međutim, nije usamljen. Kako nam je potvrđeno iz Inspektorata Srpske, u oblasti proizvodnje i prometa alkoholnih pića, vina i rakije u ovoj godini izvršeno je 105 inspekcijskih kontrola.

Od toga je, dodaju, u 20 slučajeva utvrđeno da su lica stavljala u promet vina i rakije, a da nisu imala rješenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske o ispunjenosti uslova za proizvodnju i upis u Registar proizvođača. Zbog utvrđenih prekršaja izrečene su novčane kazne u iznosu od 10.000 KM. Zašto?

„Fizička lica koja proizvode jaka alkoholna pića, rakiju, za vlastite potrebe, ne mogu ih stavljati u promet i prodavati“, kažu iz Inspektorata RS.

Dodaju pritom i da je alkohol akcizna roba, te da podliježe i obavezama definisanim Zakonom o akcizama.

„Zakonom o jakim alkoholnim pićima propisano je da djelatnost proizvodnje jakih alkoholnih pića, što obuhvata i proizvodnju rakije, mogu obavljati pravna lica i preduzetnici koji su upisani u Registar proizvođača jakih alkoholnih pića koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS“, ističu iz Inspektorata.

Kako su pojasnili, da bi pravno lice ili preduzetnik mogli da proizvode jaka alkoholna pića, moraju ispunjavati uslove u pogledu objekata, prostorija, opreme itd.  Cilj je, dodaju, obezbjeđivanje kvaliteta i bezbjednosti konačnog proizvoda.

„Prije samog stavljanja u promet jaka alkoholna pića podliježu obaveznom laboratorijskom ispitivanju kvaliteta. Takođe, jaka alkoholna pića koja se stavljaju u promet moraju biti deklarisana kako bi potrošači imali uvid u sve relevantne informacije o proizvodu“, upozoravaju iz Inspektorata Srpske.

Republička poljoprivredna inspekcija, kako dodaju iz Inspektorata Srpske, kontroliše sve registrovane proizvođače jakih alkoholnih pića, kao i fizičkih lica za koja postoje saznanja da ih nelegalno prodaju.

„Fizička lica koja proizvode jaka alkoholna pića za vlastite potrebe ne mogu ih stavljati u promet. Zakonom je propisano da će kaznom od 500 KM do 1.500 KM biti kažnjeno za prekršaj lice koje izlaže, uslužuje i prodaje jaka alkoholna pića i destilat poljoprivrednog porijekla koje proizvodi za vlastite potrebe“, navode iz Inspektorata Srpske.

Lider voćara u Srpskoj smatra da je ovakva praksa nepravedna.

„Mislim da to nije korektno ni pošteno prema našim malim proizvođačima. Nema smisla ‘tjerati’ niti kontrolisati male proizvođače po selu koji ispeku 100 litara rakije“, rekao je za „Nezavisne novine“ Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Prvi put u Srbiji – Tečni azot čuva stare sorte šljiva

Preko 90 odsto falsifikata na tržištu – Pčelar objasnio kako prepoznati pravi med /VIDEO/

ROTKVICA – Sjetva, djubrenje i njega

Rotkvica se koristi u ishrani kao salata u proljeće i jesen. Zadebljali korijen je male energetske vrijednosti (73,2 kJ), a u odnosu na druge korjenaste vrste bogata je pantotenskom kiselinom, vitaminom C i vitaminom U (kao i druge biljke iz ove familije).

Rotkvica je bogata kalijumom, gvožđem i kalcijumom. Ljut ukus i specifičan miris dobija se od organskih jedinjenja bogatih sumporom.

Biološke osobine

Rotkvica je umjerenog zahtjeva za toplotom. Niče na temperaturi od 2-3ºC, ali je optimalna temperatura za nicanje i cvjetanje 22ºC. Za vegetataivni rast optimum je 16-18ºC. Mlade biljke mogu podnijeti i do -3ºC, a u fazi rozete i niže temperature.

Visoka temperatura, uz nedostatak vode, pogoršava kvalitet korijena. Rotkvica zatjeva dosta svjetlosti upravo kao prava biljka dugog dana. Rotkvica zatjeva stalnu optimalnu vlažnost zemljišta (60-80% PVK), jer je tada korijen sočan i kvalitetan.  Suviše vode poslije sušnog perioda dovodi do pucanja korijena.

Proizvodnja rotkvice

Zemljište

Rotkvica najbolje uspijeva na lakom, rastresitom zemljištu slabo kisele reakcije pH 5,2 do 6,7.

Plodored

Rotkvica se gaji poslije usjeva đubrenih organskim đubrivom. Najčešće je prethodna, naknadna kultura i često međukultura između redova luka i salate.

Obrada zemljišta

Za proljetnu proizvodnju osnova obrada se obavlja u jesen na dubinu od 30 cm. U proljeće se obavlja proljetna obrada uz dobru predsjetvenu pripremu zemljišta. Za ljetnu sjetvu obrađuje se odmah po skidanju prethodnog usjeva uz istovremenu predsjetvenu pripremu zemljišta.

Đubrenje

Nakon kulture koja ostavlja dosta azota u tlu (grašak, pasulj) često nije potrebno đubriti azotom jer prevelike doze mogu djelovati na smanjenje kvalitets. Đubrenje se obavlja jednom i to prije sjetve s 400 kg/ha NPK 7-20-30 + gvožđe(Fe) + cink (Zn) 150 – 200 kg/ha Uree 46 %.

Sjetva

Rotkvica se sije krajem februara ili početkom marta za ranu, u toku aprila za ljetnu i u septembru za jesenju proizvodnju.

Sjetva se obavlja postepeno svakih 7 do 10 dana što produžava vrijeme dospijevanja. Najčešće sjetva je u četvororedne trake sa rastojanjem traka od 50 do 60 cm i redova od 10 do 15 cm. Rastojanje u redu od 5 do 10 cm postiže se prorjeđivanjem u fazi prvih pravih listova.

Sjetva se obavlja na dubinu od 2 cm. Potrebno je 350 sjemenki po m2.

Njega

U početku vegetacije obavlja se prvo kultiviranje. Rotkvica se redovno zaliva, najvažnije je pravovremeno navodnjavanje, da vlaga tla ne padne ispod 60 % poljskog vodnog kapaciteta.

Pored prihranjivanja NPK đubrivom, u slučaju ako je usjev slab, veoma dobro reaguje na folijarno prihranjivanje tečnim đubrivom.

Rotkvicu najčešće napada buvač.

Ubiranje

Rotkvica se ubire postepeno, kada korijen dostigne veličinu za datu sortu. Korijen se vadi iz zemlje, odsijeca se pravi korijen, a rotkvica se vezuje u vezice od 5 do 10 komada.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Rotkvica – Idealan čistač organizma

Potrebe povrća za petočlanu porodicu /TABELE/

Rotkvica nije zahtjevno povrće, a prva berba dolazi jako brzo!

Ako želite da uzgojite veliki žbun bosiljka obezbijedite mu ove uslove

Da biste dobili veliki žbun bosiljka potrebno je da iz biljke izvučete maksimum, a to ćete dobiti ako biljki obezbijedite toplinu, sunčevu svjetlost i mnogo vlage.

Ako imate malu saksiju u kojoj gajite bosiljak, zaboravite za veliku žetvu. Korijenima bosiljka potrebno je mnogo prostora i zemlje da se dobro protegnu: zato mu obezbijedite veliku saksiju ili ako ste u mogućnosti, posadite ga u bašti.

Ako ga gajite iz sjemena, obezbijedite mu mnogo toplote i sunčeve svjetlosti. Biljka bosiljka prati razvoj i rast paradajza, a pravilo za sadnju paradajza je da ga sadite u baštu sve dok nije hladno da golom nogom stanete na zemlju.

Tek kada je zemlja dovoljno topla i više nema opasnosti od mrazeva, posijte bosiljak ili ga presadite u baštu.

Bosiljak voli vodu, ali ne i baru. Stoga ga posadite u dobro drenirano tlo i uživajte u širokim i mesnatim listovima bosiljka.

Prve listove bosiljka berite kada biljka formira krošnjicu, ali ne dopustite da bosiljak procvjeta. Čim krene da pušta pupoljke vi ih nježno otkinite sa još dva tri lističa okolo. Tako ćete dobiti grm bosiljka koji možete lijepo da berete i pravite omiljeni pesto.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Kraljevski bosiljak za pomoć kod kašlja i prehlade

Razlozi koje će vas natjerati da BOSILJAK češće dodajte u jela!

Sjajni načini da iskoristite svježi bosiljak

Marimo loptice – Čudesne dekorativne vodene biljke

Marimo loptice – Veliki broj ljudi voli biljke u kojem god obliku dolazile. Bilo da ih uzgajamo u vrtu ili u unutrašnjosti doma, velike i zelene ili minijaturne i minimalističke – sastavni su dio eksterijera i enterijera. Ali, osim onih uobičajenih koje često viđamo, nerijetko se iznenadimo kada otkrijemo neke koje su rijetke i neobične.

Svi koji vole zelenilo stalno su u potrazi za neobičnim vrstama koje oduševljavaju izgledom – takav primjerak su vodene biljke, marimo loptice, koje oduševljavu istovremeno jednostavnim i neobičnim izgledom.

Da bi uspijevale, marimo loptice moraju biti potpuno uronjene u vodu. Na prvi pogled izgledaju kao mahovina, ali u stvari su alge. Ili preciznije – morske alge čvrsto zapetljane u loptice. Ali to je, pored oblika, samo jedna od posebnosti ove predivne biljne vrste.

Prema japanskoj legendi, loptice su nastale kada su dvoje zaljubljenih, kojima je ljubav bila zabranjena, skočili u vodu i utopili se. Tada su njihova srca postala prve marimo loptice. Zbog ove priče marimo se često poklanja drugima kao znak ljubavi i predanosti. Takođe, prema japanskom predanju ovo je jedna od onih biljaka koje unose mir i blagostanje u dom.

Marimo loptice ili jezerske loptice, takođe poznate po imenima Cladophora lopte i loptice od mahovine, vrsta su vlaknastih zeleni algi Aegagropila linnaei koje kada narastu poprime oblik loptice veličine 12 do 30 cm, a podnose temperature od pet do 28 stepeni Celzijusa.

Prirodna staništa marimo loptica su jezera u Škotskoj i na Islandu, a u Japanu su zaštićene i cijenjene, te su službeno prirodno bogatstvo od 1920. godine. Na jezeru Akan se ulažu veliki napori za očuvanje ovog blaga, uključujući i godišnji trodnevni marimo festival.

U islandskim jezerima marimo loptice polako nestaju, a njihov nestanak se pripisuje zagađenju uzrokovanom rudarskim poduhvatima koji su započeli šezdesetih godina. Dobile su status zaštićene vrste 2006. godine, ali tada su njihova prirodna staništa bila ozbiljno narušena.

Marimo loptice rastu polako, dugovječne su i nisu zahtjevne za uzgoj, a lijepe su i dekorativne u kombinaciji s drugim biljem, kamenčićima, pijeskom, školjkama u vazama, teglama ili akvarijumima.

TAJNE UZGOJA

* Držite ih dalje od direktnog sunca, ali na osvijetljenom mjestu. Na primjer, na sjevernoj strani doma gdje će dobiti puno svjetla, a zapravo neće biti izložene jakom suncu. Ako dobiju previše svjetla, razviće smeđe mrlje, a da biste ih oporavili od mrlja, dodajte prstohvat morske soli u vodu.

* Moraju biti potopljene u vodu koju ćete mijenjati svakih sedam do 10 dana.

* Kada mijenjate vodu, nježno loptice vadite rukom iz posude u kojoj se nalaze. Zatim ih blago stiskajte dok se ukloni vlaga te lagano kolutajte po dlanu kako bi se preoblikovale u lijepe pune kuglice. Posudu isperite toplom pa hladnom vodom, ali bez dodavanja deterdženta. Ako je iznutra sloj koji treba skinuti, poslužite se četkom ili krpom. Zatim napunite posudu hladnom vodom i dodajte nekoliko kockica leda. Stavite marimo loptice u novu vodu i vratite ih na mjesto.

* Posudu takođe možete kružno okretati na svakih nekoliko dana da biste lopticama  pružili priliku da se okreću i zadrže lijep okuglasti oblik.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Havorcija je dragulj među sukulentima, laka za održavanje, prelijepog izgleda

Kada je vrijeme za PRESAĐIVANJE i kako ga obaviti brzo i lako

AMARILIS – Cvijet od kojeg zastaje dah

Rana i kasna sjetva mrkve

Sjeme mrkve odlikuje se visokim sadržajem eteričnih ulja i vrstom sjemenačom, što uslovljava sporo i neujednačeno nicanje.

Za dobijanje visokog kvalitetnog prinosa poseban značaj ima kvalitet sjemena, biološka vrijednost i zdravstveno stanje.

Neposredno pred sjetvu obavlja se i dezinfekcija sjemena i često predsjetvena obrada sjemena radi bržeg nicanja i intezivnijeg rasta biljaka. U tu svrhu primijenjuje se temperaturni tretman i kvašenje sjemena.

Vrijeme sjeteve mrkve zavisi od područja, odnosno temperaturnih uslova i namjene.

U kontinentalnim uslovima proizvodnje razlikujemo tri osnovna roka sjetve: rani, kasni i predzimski.

U ovom tekstu pisaćemo o ranoj i kasnoj sjetvi mrkve.

RANA ILI REDOVNA PROLJETNA SJETVA

Počinje čim se zemljište dovoljno prosuši, a to je tri nedjelje prije pojave posljednjeg proljetnog mraza. Ako se mrkva proizvodi bez navodnjavanja, ranija sjetva daje bolje rezultate. U slovima navodnjavanja, pri većem obimu proizvodnje za potrebe prerade planira se dinamika sjetve koja će obezbijediti kontinuirano pristizanje, a samim tim racionalno korišćenje mehanizacije ili linije za preradu.  U tom cilju potrebne površine mogu se sijati u nekoliko termina svakih sedam do deset dana od 20. marta do kraja aprila.

KASNA SJETVA MRKVE

Obavlja se u maju i junu, kada mrkva može biti i drugi usjev poslije kultura kratke vegetacije, kao što su rane sorte graška, mladi krompir i sl.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Vrijeme i način sjetve mrkve

Ren – Sadnja reznica obavlja se u martu

Reznice rena treba zasaditi što je ranije moguće u toku marta. Može se brati tokom cijele godine, ali je glavna berba u jesen kada lišće požuti.

Ren je višegodišnja biljka. Ima značajnu ulogu u liječenju reumatizma, gihta, bolesti želuca, bubrega, jetre, žuči, crijeva. Podzemni dijelovi korijena, rizomi koriste se kao cijenjen dodatak hrani i začin.

Odlično podnosi niske temperature i ne dolazi do izmrzavanja. Najbolje se razvija na temperaturi 17-20°C . Ima skromne zahtjeve prema vlazi, ne voli visok nivo podzemnih voda.

Treba ga gajiti na plodnim rastresitim i ocjednim zemljištima. Ne podnosi zemljišta sa pH vijrednostima ispod 5,5.

Agrotehnika za proizvodnju rena

Osnovna obrada zemljišta se izvodi u više navrata sve do zimskog dubokog oranja dubine do 30 cm.

Na proljeće, kada to dozvoli vrijeme, se vrši priprema zemljišta koje se sitni i rastresa do 12 cm dubine.

Đubrenje se obavlja sa 50-70 t/ha stajnjaka i 100-120 kg azota, 100-130 kg fosfora i 150-180 kg kalijuma. Sva količina stajnjaka i 2/3 fosfora i kalijuma se unosi pod osnovnu obradu, a preostala 1/3 fosfora i kalijuma kao i ½ azota pod površinsku obradu. Preostalih ½ azota primijeniti kroz prihranu.

Reznice se uzimaju u toku jeseni prilikom vađenja zadebljalih dijelova korijena. Treba da su dužine oko 25 cm i debljine do 1,2 cm. Gornji kraj reznice se siječe horizontalno, a donji koso. Tako spremljene reznice se čuvaju na hladnom mjestu u pijesku.

U proljeće neposredno pred sadnju reznice se vade iz pijeska, pregledaju i odabiraju zdrave. Izbojci se odstranjuju, svi izuzev krajnjih. Reznice treba zasaditi što je ranije moguće u toku marta.

Sadnja može biti ručna i mašinska. Reznice se postavljaju u otvorene brazde na rastojanju do 35 cm i mogu se zagrnuti ručno ili ravnjačem. Ako su reznice kraće, a deblje mogu se saditi mašinski na dubinu oko 10 cm.

Kada se ukažu redovi može da se međuredno kultivira i treba paziti na mlade biljke. Obično treba obaviti dva do tri kultiviranja.

Prihranu izvesti azotom koji je preostao dva puta.

Poželjno je prihranjivati ren i preko lista. Ako postoji mogućnost, a suša je, obavezno navodnjavati ren, preporučljivo je 2-3 puta.

Berba rena

Može se brati tokom cijele godine, ali je glavna berba u jesen kada lišće požuti.

Može se vaditi ručno i mašinski. Izvađeni korijeni se čiste od zemlje, gornji dio se odsijeca na mjestu gdje polaze listovi. Manje količine se pakuju po nekoliko korijena zajedno, a veće u rinfuzi.

Autor: Miloš Nikoletić dipl. inž. poljoprivrede

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Evo zašto je dobro pojesti kašičicu rena svakog dana!

Kako spriječiti širenje hrena u bašti?

Savjeti za uspiješan uzgoj rena/hrena

Priprema izdanaka maline za sađenje

Izdanci maline se najbolje primaju ako se posade odmah poslije vađenja. To, međutim vrlo često nije moguće.

Stoga  sadnice maline treba čuvati u trapovima i hladnjačama da bi se zaštitile od isušivanja, izmrzavanja i mehaničkih oštećenja. Ako izdanci provedu duže vrijeme u transportu, treba žele odmah po prispjeću potopiti u vodu, ostaviti u njoj 24 sata i zatim saditi.

Za sađenje se koriste zreli izdanci, čiji je identitet sorte poznat i koji su garantovano zdravi. Vrlo je povoljno ako su izdancidugi najmanje 50 cm, srednje debljine (8-10 mm), sa razvijenim korijenovim sistemom (8-10 glavnih žila) pri čemu je svaka od tih žila duga 12-20 cm i sa što više sitnih žila. Na sadnici treba da bude što više očuvanih pupoljaka, a žile na presijeku svježe i svjetle boje.

Prije sađenja žile se skrate za 1/4 i potope u razrijeđenu kašastu smješu od vode i jednakih dijelova goveđe balege i ilovače.

Zreo izdanak crvene maline prije sađenja (lijevo); isti izdanak skraćen i pripremljen za sađenje (desno)

Zeleni izdanci se rijetko koriste za podizanje malinjaka. Ovaj način podizanja zasada primjenjuje se u pogodnim klimatskim uslovima ili u uslovima navodnjavanja s ciljem da se neka sorta što prije razmnoži.

Zeleni izdanci se moraju odmah poslije vađenja saditi na stalno mjesto, jer se samo tako može uspostaviti ravnoteža između skraćenog korijenovog sistema i neoštećenih nadzemnih dijelova biljke.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Jagodasto voće – Staniša A. Paunović, Petar D. Mišić, Asen S. Stančević

PROČITAJTE:

Izbor pogodnog mjesta i položaja za malinjak

Šta je važno znati prilikom izbora zemljišta za MALINJAK

Impatiens ili vodenika – Kakvu njegu traži da bi cvjetala cijelo ljeto

Impatiens, vodenika ili lijepi Jova (kako ga narod naziva), prirpada porodici Balsaminaceae i porijeklom je iz Zanzibara. Veoma je zahvalna biljka za uzgoj u zatvorenom i otvorenom prostoru.

Žbunasta je i može da naraste do 70 cm, međutim, mnogo je dekorativnija i ima više cvjetova dok je mala. Iako je dugogodišnja biljka, bolje ju je svake ili svake druge godine razmnožiti, biće ljepša i imaće pravilniji grm.

Listovi su joj mali, tamnozeleni, prošarani bronzano-zelenim ili zeleno-žuti, u zavisnosti od varijeteta. Cvjetovi su mali, jednostruki, svijetlo-ružičasti, crveni, narandžasti ili bijeli, mada zadnjih godina se pojavljuju i razni varijeteti vodenike sa prošaranim cvjetovima.

Biljka cvjeta cijelo ljeto nekad i u jesen. Mladim biljakama možemo odstraniti prve pupoljke, čime prvo cvjetanje bude bujnije, a i produžavamo biljci doba cvjetanja.

Njega

Da bi vodenika cvjetala, treba joj puno svjetlosti. Odgovara joj temperatura oko 18ºC. Velike vrućine ne podnosi, kao ni niske temperature. Ljeti je obilnije zalivamo, 2-3 puta nedjeljno, dok je zimi držimo skoro suvom. Nikako ne smije da se prska vodom. Tako se oštećuju i listovi i cvjetovi. Prašinu joj skidamo mekom krpom ili četkom od perja. Često je treba prihranjivati (jednom nedjeljno), razrijeđenim tečnim đubrivom koje se doda vodi za zalivanje.

Presađivanje

Vodenika se presađuje u proljeće, u slučaju da joj korijenje izlazi iz saksije ili da je iscrpljena i blijeda. Ne sadi se u veliku saksiju, bolje cvjeta u maloj. Drenažni sloj u saksiji je obavezan. Ako biljka nepravilno izrasta, treba je odsijeći na 8-10 cm od zemlje. Potjeraće nove listove vrlo brzo. Vodenika se brzo i lijepo širi, možda je najbolje držati je zasebno, dovoljno je dekorativna.

Vodenika – razmnožavanje

Lako se razmnožava, tako da brzo možemo imati saksije pune ovom dekorativnom biljkom. U proljeće odsiječemo reznice dužine 8 cm, stavimo u vodu ili u zemlju da se zakorijene, zatim sadimo u saksije. Možemo ih razmnožavati i sjemenom u proljeće, na temperaturi 16-18ºC.

Savjeti

  • Ako vodenika ne cvjeta – suviše je tamno mjesto, premjestite je na svjetlije mjesto.
  • Ako listovi otpadaju – previše je hladno.
  • Lijep izgled biljke ćete sačuvati redovnim uklanjanjem precvjetalih cvjetova i smanjiti mogućnost razmnožavanja plijesni.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Havorcija je dragulj među sukulentima, laka za održavanje, prelijepog izgleda

Monstera – Savjeti za uspješnu njegu i gajenje

Epifil – Kako da gajite najtraženiju sobnu biljku