Naslovnica Blog Stranica 550

Razmnožavanje oraha sjemenom

Orah se razmnožava sjemenom i kalemljenjem. Kako izgleda razmnožavanje oraha sjemenom pročitajte u nastavku teksta.

Orah se više razmnožava sjemenom više nego i jedna druga naša vrsta voćaka. Ali, tu uvijek postoji opasnost ukrštanja boljih tipova sa slabijim tipoivima. S toga je potrebno da se vodi računa ne samo o tome da se sjeme uzima sa odabranog matičnog drveća već i o tome da se u blizini tog drveća ne nalaze orasi sličnog kvaliteta plodova i rodnosti. Tako ćemo bar biti sigurniji da ćemo dobiti plodove ako ne potpuno ujednačene, onda bar približno ujednačene i dobrog kvaliteta, kao i kvalitetnije sjeme za nove zasade.

Samo razmnožavanje oraha sjemenom vrši se na dva načina:

  • Sjetvom oraha na stalnom mjestu
  • Gajenjem sadnica u rasadniku i zatim njihovo presađivanje na stalno mjesto.

Kada odabiramo orahe za sjeme, moramo voditi računa o ovome

Plodovi treba da su srednje krupnoće i što pliće naborane ljuske, i do 1½ mm debele, tako da se lako lomi. Nisu dobri orasi previše tanke i lomljive ljuske, jer tokom vlažnijeg ljeta ili jeseni lako podliježu truljenju (kljucanjem ih oštećuju ptice jačeg kljuna). Zatim je važno da jezgra potpuno ispunjava ljusku i da su unutrašnje pregrade tanke. Kada se orasi tucaju treba da ostaju čitave polovine, a jezgra da iznosi najmanje 50% od ukupne težine ploda.

Pored kvaliteta plodova mora se voditi računa i o biološkim osobinama drveta. Sjeme treba uzimati samo sa zdravog rodnog drveća koje kasno cvjeta, koje je otporno na niske temperature i rano završavaju vegetaciju.

Treba dalje nastojati da se pronađe drveće koje se samo oplođava ili bar da se pronađu cijeli izolovani zasadi u kojima su orasi ujednačeni. Ovo je od najveće važnosti, pošto su nam potrebne veće količine sjemena za razmnožavanje oraha bez kalemljenja.

Tamo gdje se orasi razmnožavaju za proizvodnju drveta, selekcija se vrši u drugom pravcu. Ovdje se traži drveće dobrog i jakog rasta i optpornu prema niskim zimskim temperaturama.

Bilo da se uzimaju orasi za proizvodnju plodova, bilo da se žele dobiti podloge, uvijek treba uzimati i odvojeno sijati sjeme sa jednog drveta.

VRIJEME SJETVE ORAHA

Orah se može sijati u jesen ili u proljeće. Bolje ga je sijati u proljeće, jer za vrijeme zime miševi mogu uništiti jezgr; u ovom slučaju i nicanje je sigurnije, jer u proljeće kod stratifikovanog sjemena možemo odabrati orahe koji počinju da klijaju. Tom prilikom možemo im prikratiti korjenčić da bi se odmah poslije sjetve jače razvilo bočno korijenje. Ako se orah sije u proljeće, treba sjeme na svaki način stratifikovati u pijesku da bi se sačuvala klijavost. Za stratifikaciju treba uzeti čisti pijesak, orahe slagati u tanje slojve (najviše u 3 sloja), a pijesak održavati u umjereno vlažnom stanju. Inače jezgra lako trune ili pljesnivi.

TEMPERATURA

Mora se voditi računa i o temperaturi. Ne smije da pređe 8 ºC, jer će inače orah početi prije vremena da klija. Radi ventilacije na sanducima u kojima su orasi stratifikovani, potrebno je izbušiti veći broj otvora. Te sanduke češće pregledati i u njima miješati orahe sa pijeskom.

Sjetvu oraha vršimo u martu mjesecu, čim se zemljište dobro prosuši, da se sjetva može izvršiti. Sjemenište treba još u jesen pripremiti i duboko uzorati ili prekopati. Mora biti plodno zemljište. Sijemo ga na rastojanju 30 x 20 cm duboko oko 8 cm.

Od najveće je važnosti da se zalomi vrh orahovog korjenčića. Ovo se može izvršiti neposredno pred samu sjetvu. U tom slučaju više dana pred sjetvu unijećemo sjeme u toplu prostoriju ili ćemo sanduke zakopati u topao stajski gnoj. Tada će orah prije početi da klija. Pred samu sjetvu vadimo orah po orah i otkinemo im vrh izraslog korjenčića, pa zatim odmah položimo u pripremljeni jarčić na šav.

U prvoj godini orah slabo raste (u dobroj zemlji najviše 30 cm). U proljeće iduće godine prije kretanja sokova orasi će se iz sjemeništa presaditi u rastilo – na rastojanju 100 cm red od reda, a u redu 75 cm.

Pred samo sađenje sijanaca u rastilo ne smijemo prikraćivati ni nadzemno stablo ni korijen (ovaj je veoma osjetljiv na svaku povredu). Kod nas se na vrši prikraćivanje korijena mladih oraha u sjemeništu. Zbog toga se već u sjemeništu razvija veoma duga i snažna sržna žila, pa smo obično prisiljeni da je pred sađenje u rastilo prikratimo. To je jedan od razloga zašto ovako odgojene sadnice oraha koje izlaze iz naših rasadnika kasnije boluju ili vrlo slabo napreduju na stalnom mjestu. S toga se u novije doba preporučuje da se sjeme oraha najprije naklija i da se pred sjetvu u sjemenište vrh korjenčića zalomi. Ukoliko se ne izvrši ovo prikraćivanje, neki prporučuju da se u drugoj polovini avgusta ašovom presiječe sržna žila na dubini 15 cm od površine zemlje. Ali u tom slučaju orasi se ostavljaju u sjemeništu još jednu godinu, pa se onda presade u rastilo.

ZEMLJIŠTE I NJEGA STABLA

Obrađivanje zemljišta na kojem rastu orasi isto je kao i kod ostalih voćaka. Što se tiče gajenja stabla, tu postoje izvijesne razlike. Orah u početku slabo raste, pa da bismo odgojili sadnicu sa visokim deblom, potrebno je obično 5-6 godina. Ali se izdaju iz rasadnika i mlađe sadnice. Kada se orahova sadnica do kraja formira u rastilu, obično se ostavlja deblo visoko 2 m, da bi se kasnije, u slučaju sječe oraha bolje iskoristilo.

Zbog nezgoda koje imamo sa sržnom žilom, i zbog boljeg ukorjenjavanja i budućeg rasta sadnice na stalnom mjestu, nameće se protreba se odrah sije odmah na stalnom mjestu. Tada će orasi sačuvati svoje sržne žile neko vrijeme, dok ga bočno korijenje ne nadjača i korijen neće biti oštećivan.

Izvor: agrosavjet.com

Planinska ruža – Sukulent koji može postati omiljeni dekor u vašem domu

Trendovi dolaze i odlaze, ali u svijetu sobnih biljaka sukulenti teže da (p)ostanu omiljeni dekor u našim domovima. Upravo zbog toga uvijek oduševe otkrivanja novih i estetski ugodnih sorti sukulenata za koje je potrebno minimalno održavanje, a koje se savršeno uklapaju u biljne kućne oaze.

Iako je veliki buket ruža ultimativni romantični gest i najljepše cvijeće koje možete imati u svom domu, rezane ruže imaju kratak životni vijek i zato nas raduje mogućnost da jednu od najljepših biljaka koja izgleda poput ruže zadržimo mnogo duže u domu.

PROČITAJTE: Savjeti za lako i uspiješno orezivanje žbunastih ruža

Naime, internet, a posebno društvena mreža Instagram, u posljednje vrijeme oduševljen je Greenoviom dodrantalis, sukulentom poznatim i po imenu planinska ruža. Iako su plavo-zeleni sukulenti popularni na Instagramu i Pinterestu nekoliko godina, tek nedavno je otkriveno postojanje rijetke roze verzije planinske ruže, koja liči na pupoljak koji se tek počinje otvarati. Ovi sukulenti jednako su romantični, ali uz odgovarajuću njegu trajaće mnogo duže kao sobne biljke.

Ova biljka potiče sa Kanarskih ostrva pa preferira toplo, sunčano vrijeme i ne zahtijeva puno vode. Izgleda divno kao ukrasna, sobna biljka, ali možete je uzgajati i na otvorenom, samo je ne zaboravite ponijeti u zatvoreni prostor tokom zime i hladnijih temperatura.

Planinska ruža može da naraste do 15 centimetara, otprilike koliko i prava ruža. Za razliku od pravih ruža, sukulent ruža ne treba prostran sunčani vrt kako bi rastao. Kao i druge sukulente, možete ga držati unutra uz vrlo nezahtjevno održavanje i bez straha da će uvenuti.

Sukulenti su biljke s kojima najčešće ne možete pogriješiti jer su poprilično jednostavne za održavanje – zahtijevaju nešto veću količinu svjetlosti pa ih je najbolje držati blizu prozora. S obzirom na to da spadaju u istu grupu biljaka kao i kaktusi, sukulenti zadržavaju vodu u listovima, stablu i korijenu pa ih nije potrebno često zalijevati. Vjerovatno najteži posao kod kupovine sukulenta je odabir vrste. Naime, postoji toliko različitih vrsta da ćete se vjerovatno teško odlučiti za samo jednu.

Izvor: nezavisne

Pozni proljetni mrazevi i njihov uticaj na voće

U pogledu poznih proljetnih mrazeva postoje razlike među voćnim vrstama. Ove razlike su posljedica različitog doba i dužine ritma njegovog cvjetanja, različitog sastava cvasti i različite otpornosti njenih dijelova prema temperaturi ispod 0°C.

Ovi mrazevi, kada nastupaju u fazi cvjetanja, zametanja plodova i u prvoj fazi njihovog razvitka prouzrokuju ogromne štete u voćarstvu. S obzirom na toliku njihovu važnost, nije na odmet da ukratko objasnimo kako oni nastaju i kako se suzbijaju.

S obzirom na njihov izvor ima dva tipa proljetnih mrazeva:

  • statički i
  • advekcioni

Njihova imena pokazuju gdje oni nastaju: statičnki tip nastaje zračenjem mjesnih površina i biljaka u vedroj i mirnoj noći, usljed čega nastaje gubitak toplote; advekcioni tip nastaje pritokom (advekcijom) hladnih vazdušnih arktičnih masa, dakle iz istog područja iz kojeg nam dolaze i hladne februarske mase.

Advekcioni tip je mnogo opasniji, pošto zahvata velike prostore od sjevera do juga Evrope. Advekcioni mrazevi su i oni koji se često, gotovo po nekom pravilu, javljaju u maju (između 11. i 22. maja) dok u toplijim oblastima većina voćaka ima već „otrijebljene“ plodove – u sva tri slučaja u fazama veoma odjetljivim prema mrazu.

Na sreću, danas je moguća prognoza i sprečavanje takvih mrazeva, pa se čitalac upućuje da u tom slučaju zatraži savjet od najbliže meteorološke službe. Pri relativnoj vazdušnoj vlazi, višoj od 60% i brzini vjetra koja nije veća od 5 m na  sekundu, dobre rezultate daju kišenje cvjetova ili cvjetnih zametaka pomoću motornih rasprskivača vode intenzivnosti 2,5-3,5 mm na sat.

Prskanje mora početi prije zamrzavanja cvjetova pri temperaturi višoj od 0°C. U doba zaštitinog prskanja led treba da ostaje mokar. Sa prskanjem se prekida kada se led na granama počinje topiti.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zaštita oraha od mraza

Kako zaštiti biljke od ranog jesenjeg mraza!

Uticaj mraza na voće

Dodajte ovo uz rasad paprike i paradajza i uživajte u bogatoj berbi na ljeto

Paradajz i paprika ali i ostalo povrće zahtjeva kalcijum u prihrani. Posebno je važan kod paradajza i paprike jer se u slučaju nedostatka kalcijuma pojavljuje trulež plodova. 

Nedostatak kalcijuma prepoznaje se po tome što trulež kreće od vrha ploda. Pojavljuju se tamne fleke koje se šire dalje. Kalcijum se ispira iz zemljišta i mora se nadoknaditi. Najbolje je koristiti prirodne izvore.

Prah koji se dodaje rasadu jezapravo prah od ljuske jajeta. Ljuska jajeta je bogat izvor kalcijuma, a može se koristiti u organskoj proizvodnji. Zato sakljupljajte ljuske od jaja tokom cijele godine.

Evo zašto PARADAJZ treba KALCIJUM

Kako se dodaje prah od ljuske jajeta protiv truleži

Ljuske jajeta nemojte bacati, nego sačuvajte, upotrijebite kada dođe vrijeme. Da bi se dobio prah ljuske se samelju u mlinu za kafu ili istuku u avanu.

Prah se stavlja u rupe odmah prilikom sadnje rasada paradajza i paprike. Sipajte šaku praha pri svakoj rupi pri sadnji. Prah od ljuski jajeta će zemlju obogatiti kalcijumom. U kasnijoj fazi rasta biljke, prah možete stavljati i pored biljaka. Da bi se iskoristile efikasnije, mljevene ljuske jaja možete držati u kantici sa vodom nekoliko dana. Potom to upotrebite za zalivanje biljaka.

Ljuske jajeta protiv puževa i štetočina

Povrće i ostale biljke, koje su na meti puževa, mogu se zaštititi upotrebom grubo izmrvljenih ljuski jajeta. Pospite sloj ljuski jajeta oko biljaka koje uzgajate i one će biti dobra odbrana od ovih štetočina. Korisne su i protiv krompirove zlatice. Umjesto da koristite štetne hemijske preparate, probajte se riješiti štetočina sa ljuskama od jajeta.

Izvor: lekovitebiljke.com

PROČITAJTE:

Proizvodnja rasada paradajza – Objekti i sjetva

Proizvodnja kvalitetnog rasada paprike

Najčešće greške u proizvodnji rasada

5 najčešćih početničkih grešaka prilikom kreiranja bašte

Uskoro nam stiže proljeće i krećemo s kreiranjem bašte. Od prošlogodišnjeg zatvaranja radi epidemioloških mjera, mnogi su se odlučili po prvi put kreirati svoj vrt i uzgajati svoju hranu. Ali nakon početničkog entuzijazma, susrećemo se s mnogo nepoznanica i stvari koje jednostavno tek treba naučiti.

Evo najčešćih grešaka koje početnici rade u bašti:

1. Prerana ili prekasna sjetva

Na pakovanjima sjemenja u prodavnicama imate naznačeni raspon od nekoliko mjeseci kad se određene vrste mogu sijati, ali morate znati da to nije tako za svako podrušje. Velika je razlika između sjevernih i južnih područja. Južnije je to uvijek  mjesec dana (ako ne i više prije). Tako se često dogodi da početnici pročitaju taj prvi rok za sjetvu i npr. posiju mahune već u martu– koje onda kasnije radi premokrog ili prehladnog tla i kasnijih mrazeva bivaju uništene. Takođe, postoje biljke koje trebate sijati baš u hladnije doba godine – ako ih posijete prekasno kad je već pretoplo, neće dobro uspjeti.

2. Loše kombinacije biljaka

Na internetu postoji mnoštvo tabela za dobre i loše susjede i one su često protivrječne. Tako onda na kraju ipak na gredicama završi bilje koje si možda po nekoj tabeli odgovara, ali u praksi to ispadne jako loše jer se biljke međusobno takmiče za prostor ili se vi ne možete kretati kroz vrt.

Biljke prijatelji: Združivanje usjeva za veće prinose

3. Odabir bilja koje nije za vaše podneblje

Određene vrste koliko god bi ih htjeli imati – možda neće dobro rasti kod nas. Tako moramo istražiti što može u našoj klimi i vrsti tla dobro rasti, inače u suprotnom će se mučiti i biljke na vrtu i mi s njima. Bolje se fokusirati na biljke koje odlično rastu u našoj klimi i koje nam daju odlične rezultate.

4. Preširoke gredice i premalo staza na vrtu

U vrtu moramo biti praktični i napraviti stvari lako dostupnima. Često pravimo grešku da tako što isplaniramo gredicu i bilje na njoj s željom da što više stane na nju, a na kraju nemamo dovoljno staza pa sam gazimo po gredicama – što nije dobro za tlo niti za biljke.

5. Ostalo je slobodnog prostora i u određeno doba godine nema ničeg za ubrati

Tokom cijele godine možemo imati obilje i berbe, ali da bi to postigli, moramo naučiti kako izmjenjivati bilje tokom godine i kada je optimalno da posadimo određene vrste na vrt. Mnogo povrća možemo sijati i više puta godišnje i tako imati više berbi tokom sezone.

Izvor: biovrt.com

PROČITAJTE:

Bašta bez korova uz pomoć kartona

Kako najbolje obraditi zemlju za baštu

Za najbolje rezultate u bašti – Trogodišnji plan rotacije usjeva

Batat – Uzgoj može da vam donese 10.000 evra zarade po hektaru!

Čuveni trkač Jusein Bolt se kune u njega – koristi ga od djetinjstva kuvanog, pečenog, prženog, u čorbi, kao prilog ili glavno jelo. U pitanju je batat, sve češći sastojak na domaćim trpezama, ali i sve češći proizvod na njivama.

Bio narandžaste, bijele ili ljubičaste boje, batat je postao nezaobilazan deo pijaca i supermarketa. Zovemo ga još i slatki krompir, iako sa krompirom nema nikakve veze.

Batat niti pripada krompirima, niti su u rodu, zajednički im je samo krtolast korijen i to što se manje-više pripremaju na isti način, s tim što batat ima široku upotrebu i u slatkim dezertima, koja kod krompira manjka. Sve ostalo, a tu spadaju nutritivni sastav i ljekovitost, ide u prilog batatu.

Batat potiče iz Južne Amerike, gdje se uzgaja skoro 5.000 godina, ali je rasprostranjen na svim kontinentima, a od prije nekoliko godina ova višegodišnja tropska biljka stidljivo se proizvodi i na našim prostorima.

Uzgoj batata

Oni koju se drznuli da se upuste u avanturu gajenja nečega što nije opšte poznato u Srbiji tvrde da se od ove krtole može zaraditi i do 10.000 evra po hektaru, a to što je sve traženiji, a još nedovoljno rasprostranjen na tržištu još je jedna stvar koja mu na našem podneblju ide u prilog.

Bijeli batat daje najveći prinos, ljubičasti  je na glasu kao najzdraviji, a u Srbiji je najpopularniji narandžasti batat.

Batat je prava nutritivna bomba: 200 grama tog nepravilnog korijena sadrži istu količinu beta-karotena koliko i pet kilograma brokolija, a samo 140 grama batata namiri preporučenu dnevnu potrebu za vitaminom E.

Ukus mu je slatkast, kremast, malo podsjeća na pečenu bundevu, a prepun je vitamina i minerala, pa ga roditelji biraju kao prvu hranu za bebe. Restorani su počeli u jelovnicima da umjesto klasičnog pomfrita služe onaj od batata, jer lijepo izgleda, a i zdraviji je.

Za razliku od krompira koji trenutno košta oko 40 centi, ali mu cijena pada tokom godine i mnogo niže, cijena slatkog krompira se ne mijenja mnogo već godinama, pa je za kilogram potrebno izdvojiti oko 2-2,5 evra

Uprkos paprenoj cijeni, batat ima svoje redovne kupce. pa veći marketi ne dozvoljavaju da gahbica sa njim bude prazna.

Ne smeta mu suša

Batat se sadi tokom juna, a najveća boljka poljoprivrednika, suša, njemu ide u prilog. Ovaj krompir može da izdrži temperature iznad 50 stepeni celzijusovih, ali mu zato minus uopšte ne prija. Otporan je na štetočine, pa se sredstva za zaštitu praktično ne koriste, što je još jedan od razloga njegove popularnosti na tržištu.

Batat se vadi kada korijen dostigne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Vadi se od avgusta do oktobra i važno je završiti taj posao prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi iz biljke.

Jedna biljka daje do tri kilograma korena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata, koji su takođe jestivi, moguća je i nekoliko puta godišnje.

Za one koji hoće da odu korak dalje od same proizvodnje, mogu da se otisnu u preradu i da prave brašno od batata, pire, čips, kašice.

Izvor: boljazemlja.com

PROČITAJTE:

Uzgoj i sadnja batata iz presadnica

Šta je zdravije krompir ili batat?

Uzgoj šparoga sedam puta isplativiji od pšenice – Zarada i do 6.500 KM po hektaru

Preko 90 odsto falsifikata na tržištu – Pčelar objasnio kako prepoznati pravi med /VIDEO/

Beograd – U tegli meda – četvrtina nije med nego šećer, pokazale su laboratorijske analize.

Kako da prepoznamo šta su napravile pčele, a šta je smućkao neki falsifikator?

„Godinama imamo problema sa fasifikatima“, kaže za Prvu TV Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih udruženja Srbije.

„Prvi veliki udar bio je 2015. i 2016, kada smo upozoravali putem bilborda po Beogradu, išli kod premijera…“, kaže Živadinović.

Fasifikatori uvijek iskoriste lošu pčelarsku sezonu i masovno krenu na tržište i to je sada slučaj, objašnjava on.

„Prijavili smo preko 500 objekata gdje se prodavao neki med sumnjivog kvaliteta. Po našim analizama i procjenama na tržištu ima preko 90 odsto falsifikata“, ističe Živadinović.

„Neki rade miješanje sa medom, a neki rade čist fasifikat“, rekao je predsednik pčelarskog udruženja pokazujući lažni med i ukazujući na očigledne razlike između tegli koje je doneo u emisiju.

„Neki falsifikovani med je čak ušao u vrtiće, to kad biste probali ne biste vjerovali šta je to unutra, miriše na bombone“, kaže Živadinović.

Opširnije u video-prilogu, kliknite OVDJE.

PROČITAJTE:

10 blagodati koje donosi jedna kašika meda

Koji med je najzdraviji?

Šta sve liječi MED OD HELJDE – Prepun je vitamina i minerala

Savjeti za lako i uspiješno orezivanje žbunastih ruža

Ruža voli sunce i kompaktno zemljište koje nije previše krečnjačko, koje je propusno i svježe u dubini. Rezidba se prilagođava vrsti ruže i njenoj snazi. U ovom tekstu dajemo vam savjete za orezivanje žbunastih ruža kao što je npr. čajevka.

Orezivanje žbunastih ruža prilikom sadnje

Od novembra do marta samo odstranjujte suve grane. Ako je ruža kupljena s golim korijenjem, odsijecite njegove vrhove za nekoliko centimetara.

Sačekajte mart da biste prekratili izbojke za jednu trećinu njihove dužine.

Sljedeće dvije godine

U martu odstranite suve grane i slabe izdanke u unutrašnjosti stabla. Prekratite najdeblje grane za dvije trećine njihove dužine.

Svake godine

U martu odsijecite u ravni sa zemljom jedan ili dva izdanka većeg prečnika koji manje cvjetaju (prestare grane). Prekratite glavne izbojke za dvije trećine njihove dužine i njihove mlade izbojke za samo jefnu trećinu. Odstranite suve grane i preslabe izbojke.

Autor: Žan-Iv Prat Deni Returnar / Abeceda rezidbe

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zaštita ruža od zime u zavisnosti od vrste ruža

Uljepšajte svoje dvorište uz pomoć ruža

Zaštita RUŽA od BOLESTI!

JAGODA SPANAĆ – Plod ove biljke jedete kao jagode, a listove kuvate kao spanać

Jagoda spanać – Koriste se listovi u svježem stanju (u salatama) ili obradjeni kao spanać. Interesantno je da se ova sorta ne može svrstati ni u voće ni u povrće.

Jagoda spanać (Chenopodium capitatum) je jednogodišnja biljka. Sjeme mu se samo rasijava, pa ga na mjestu gdje se jednom začne proizvodnja, ima duži niz godina, veoma je otporan na niske temperature. Biljka jagoda spanać nema biološke veze ni sa spanaćem, ni sa jagodom, a ime je dobila po izgledu lista i ploda.

Nije zahtjevna ni prema zemljištu, niti u pogledu temperature. Jedino ne voli sjenku. Biljka poraste više od pola metra, a prvi listovi se mogu brati već 45 dana poslije sjetve. Sije se u proljeće, obično u martu, čim se zemljište malo prosuši. Plod u obliku bobica prečnika oko 12 milimetara smješten je na izduženim stabljikama i izgledom podsjeća na malinu, dok mu je ukus sličan jagodi. Ima jaku aromu, pa se može koristiti za pripremu džemova, sokova ili kao dodatak voćnim salatama. Zanimljivo je da plod jagode spanaća ima veoma intenzivnu i postojanu crvenu boju.

U ishrani se koristi kao spanać. Najbolje je kada se listovi kuvaju na pari i standardno pripremaju kao varivo. Jako mladi listovi mogu da se dodaju u salatu pripremljenu od zelene salate, mladog crnog luka, praziluka i spanaća, koji je bogat izvor vitamina A i C.

Izvor: dobrojutro.co.rs

PROČITAJTE:

Kako da razlikujete domaće od uvoznih jagoda?

Kako da razlikujete domaće od uvoznih jagoda?

Jagode u martu – da li se isplati rana sadnja jagoda?

Epifil – Kako da gajite najtraženiju sobnu biljku

Epifil (Epiphyllum) pripada porodici kaktusa i potiče iz Srednje Amerike. Ova tropska biljka ima pljosnate i izdužene stabljike. Varijeteti koji se sada gaje u zatvorenim prostorima davno su izgubili karakteristike svojih izvornih vrsta. 

Sada su to gajene izukrštane vrste, pri čemu je Epiphyllum crenatum služi kao izvorna forma. Karakteristični za ovu vrstu kaktusa su, veliki, lijepi cvjetovi koji izrastaju po bokovima stabljike, čašice im se otvaraju i zatvaraju, u zavisnosti od doba dana.

Njega Epifiluma

Epifil izrasta kao kaktusasti žbunić, visine do 50 cm. Potrebno mu je dosta svjetla, ali ne i direktno sunce. Ne treba ga izložiti nišoj temperaturi od 10°C. Zimi držimo zemlju tek da je vlažna, a od marta, kada se pojave i pupoljci, pojačavamo zalivanje, povremeno orošavamo biljku i ponekad dodamo đubrivo vodi za zalivanje.

Presađivanje

Presađuje se u proljeće, svake godine. Staru, iscrpljenu zemlju zamijenimo novim tresetnim kompostom. Presađenu biljku zalijemo poslije dva dana.

Razmnožavanje

Kada biljka prestane da cvjeta, odsiječemo reznicu dužine 10-15 cm, od izdanka. Ostavimo je dan-dva da se prosuši, pa je stavimo u kompost sa dosta mineralnih materija. Reznicu čuvamo na prozračnom, zasijenčenom mjestu sa dosta vlage. Ako su uslovi povoljni, poslije 3 nedjelje će nam se reznica zakorijeniti. Presadimo je i njegujemo.

Savjeti:

  • Ako biljka ima smeđe pjege na listovima, suviše je izložena suncu, premjestite je.
  • Novi izdanci, ako su blijedi i svenuti, biljka je isuviše zalivena. Isušite je.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

DUNJARICA – Otporna zimska puzavica fantastičnog izgleda

Pravilna njega sukulenata tokom zime

DRVO ŽIVOTA ILI JUKA – Dekorativna i nezahtjevna biljka