Računa se da za zdravu prehranu treba po osobi na godinu 80 do 100 kg raznovrsnog povrća bez krompira, a ako se uključi i krompir, 160 do 200 kg.
Navest ćemo primjer porodičnog povrtnjaka za pet osoba. Prema priloženim tabelama 1-2-3 oko 500 kg povrća može se pobrati na oko 250 m2 (čiste površine) koristeći djelomično jednu površinu s dvije kulture.
Kao što se vidi iz priloženih tabela, površinu našeg povrtnjaka razdijelili smo na tri dijela. Na jednom je dijelu povrće ljetne sjetve, odnosno sadnje. Ta ista površina može se koristiti za neke jesenske, odnosno proljetne usjeve, što je u tabeli 1 naznačeno.
Na drugom dijelu dolaze kulture proljetne sjetve, odnosno sadnje. Tu istu površinu možemo koristiti za neke kulture kasne sjetve, odnosno sadnje, što je takođe naznačeno u tabeli 2.
Na treću površinu dolazi povrće koje ostaje nekoliko godina na istom mjestu, pa ga i nazivamo višegodišnje (tabela 3).
Ovakav plan može poslužiti za orijentaciju, a svatko na osnovi ovoga može napraviti plan I kombinovati vrste povrća kako njemu to najbolje odgovara, odnosno prema uslovima uzgoja (s obzirom na klimu).
Preporučuje se da se razradi plan po mogućnosti u toku zime, tako da se na vrijeme može nabaviti potrebno sjeme, kao i sve ostalo što je po trebno za rad u povrtnjaku.
Poželjno je nabaviti mineralno gnojivo, izgraditi klijalište, nabaviti potreban alat i drugo.
Osim prikazanog plana, u kojem poslije ili prije jedne kulture dolazi neka druga, može se povrtnjak iskorištavati još intenzivnije, i to tako da se na istoj površini uzgajaju po dvije kulture istovremeno, tj. da se npr. sije ili sadi neka kultura prije nego što je prethodna pobrana. Npr. špinat ili blitva može se sijati u jesen, pa traje do aprila-maja.
Već u martu ili na početku aprila može se u usjev špinata saditi rani kupus ili kelj. Na taj način, do vremena dok se pobere špinat već s dobro ukorijene kelj ili kupus te tako, uz ostalo, dobijemo i na vremenu. Isto tako, u prvo vrijeme vegetacije u proljeće može se u usjev bilo koje kulture sijati npr. rotkvica (povrtnica mjesečarka), koja doraste za potrošnju za 4 —5 sedmice. Svatko može sam izvesti, prema svojim mogućnostima I potrebama, najprikladnije kombinacije.
U navedenom planu (tabele 1 — 3) predvidjeli smo relativno manje prirode, računajući s mogućnošću neuspjeha nekih kultura. Osim toga, pretpostavlja se da će se dio povrća konzervirati ili spremiti za zimu u svježem stanju.
Tako se, na primjer, planiranih 50 kg zrna graška ne može utrošiti u relativno kratkoj sezoni. Smrzavanjem se grašak odlično konzervira I maksimalno čuva njegova kvaliteta.
Ukupne površine prema načinu korištenja:
Proljetnja sjetva odnosno sadnja i kasna ljetna sjetva, odnosno sadnja 115 m²
Ljetnja sjetva, odnosno sadnja, te jesenska i rana proljećna sjetva odnosno sadnja 90 m²
Višegodišnje kulture 45 m²
Ukupno 250 m²
Izvor: www.agrosavjet.com