Subota, 22 Januara, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePčelarstvoLangstrot Rutova /LR/ košnica - Konstrukcija za samostalnu izradu

Langstrot Rutova /LR/ košnica – Konstrukcija za samostalnu izradu

Langstrot Rutova košnica dobila je naziv po svojim tvorcima američkom pčelaru Langstrotu i Rutu. Ubraja se u najsavremenije košnice i u SAD je zastupljena preko 90%, a i u drugim zemljama u svijetu procenat njenog učešća se stalno povećava u odnosu na sve ostale tipove košnica.

Dobre osobine ove košnice su:

  • svi nastavci su iste veličine, kao i ramovi u njima
  • razvoj društva nije ograničen na jedno ili dva tijela
  • zapremina joj se povećava vertikalno i to podsjeća na prirodna boravišta pčela – šupljine u stablima drveća
  • konstrukcija košnice usklađuje temperaturski režim u pravcu kretanja pčelinjeg klubeta i položaju hrane
  • proljetni razvoj društva se stimuliše češćom zamjenom mjesta nastavka
  • u pogledu eksploatacije višekorpusna košnica je neograničenih mogućnosti, pogodna za sve uslove paše

Nedostaci LR košnice su:

  • zahtjeva od pčelara više teorijskog i praktičnog znanja
  • čuvanje rezervnog saća od moljca je otežano, jer se u njemu više puta izliježe leglo
  • rad sa nastavcima je teži od rada sa polunastavcima, naročito za fizički slabija lica, žene i djecu.

Statistika ukazuje da se sa društvima u LR košnicama postižu najveći rezultati. Najsavremenija literatura je prioritetno preporučuje, a i naši najpoznatiji pčelari rade sa ovim tipovima košnica.

Standardna LR košnica – sastavni diijelovi

  • A – podnjača – 1 komad
  • B – lajsna poletaljke – 1 komad
  • C – tijela (nastavci) – 3 komada
  • D – zbeg sa hranilicom – 1 komad
  • E – poklopna daska (rešetka) – 1 komad
  • F – krov – 1 komad
  • G – ramovi (okviri) – 30 komada

Amateri koji prilagođavaju košnicu udobnom i za uzgoj slabijih društava koriste još i pregradnu dasku. Za ograničenje kretanja matice kroz tijela košnice upotrebljava se matična rešetka. Praktična je kao pregrada između plodišta i medišta.

Sve spoljašnje površine košnice treba zaštititi bojom od uticaja atmsferskih padavina. Zaštita se preporučuje bojom namijenjenom za drvo. Ukoliko su košnice izložene suncu, treba odabrati neku svijetliju boju za zaštitu drveta.

Podnjača (slika br.1)

Iskusni pčelari kažu da je podnjača ogledalo stanja i zbivanja pčelinjeg društva u košnici. Posebno je to uočljivo u proljeće kada se na podnjači vide usitnjeni voštani poklopčići koje su pčele izbacile  iz oni ulica gdje su otvarale ćelije sa medom da bi se hranilie. Podnjača je pokretni “temelj” košnice i postavlja se na oslonce (kolačiće), na uobičajenoj visini iznad zemlje oko 30 cm. Dimenzije podnjače su usklađene sa dimenzijama elemenata koji se na nju postavljaju – plodišta ili tijela košnice. To je osnovna karakteristika klasične podnjače čija je konstrukcija data na crtežu.

Slika 1

Tijelo – nastavak LR košnice(slika br.2)

Tijelo je osnovni dio košnice i u njemu su smješteni ramovi. Kod standardne LR košnice tijelo se gradi za smještaj 10 komada ramova. U novije vrijeme savremeni pčelari prilagođavaju košnicu prirodnim uslovima života pčele i grade tijela košnice za po 8 ramova. Kod LR košnice 2 tijela predstavljaju prostor plodišta, a treće tijelo je medište. S obzirom da je LR košnica pogodna za razvoj jakih zajednica i visokih prinosa, često se naziva i višekorpusna.

Za vijeme paše na LR košnicu se stavlja više nastavaka, njene mogućnosti se ne ograničavaju.

Na crtežu je data konstrukcija nastavaka sa graničnim čepovima prečnika 8 mm. Pčelari većinom grade nastavke bez ovih čepova, jer im je praktičnije i lakše za rad.

Slika 2

Hranilica – zbeg (slika br.3)

Savremene košnice se izrađuju sa hranilicom i zbegom kao sastavnim dijelom.

Hranilica služi za smještaj hrane u cilju dodavanja za podsticaj razvoja pčelinjeg društva i dopunu potrebnih rezervi hrane za normalan život i prezimljavanje.

Zbeg je prostor koji omogućava regulisanje mikroklime u košnici. Kompenzuje uticaj naglih spoljašnjih promjena temperature. Prilikom seobe pčelinjeg društva, zbeg ima veliku ulogu, jer omogućava pčelama boravak u prostoru sa dosta svježeg vazduha.

Na crežu je data jedna konstruktivna varijanta zbega sa hranilicom.

Slika 3

Poklopna daska (slika br.4)

Klasična izrada košnice ima poklopnu dasku smještenu između poklopca i gornjeg nastavka. U novijim konstrukcijama košnica tu se stavlja zbeg sa hranilicom. Poklopna daska ostaje kao moguća varijanta ranije konstrukcije.

Na crtežu je data poklopna daska kao kombinacija rama sa pločom od lesonita i mreže za ventilaciju.

Slika 4

Krov – poklopac (slika br.5)

Od savremenog krova se traži: da ne propušta vodu, da štititi gornji dio košpnice od sunca i, po mogućnosti, od vjetra, da omogući utopljavanje košnice za zimovanje. Krov treba da bude što jednostavniji, lakši i jeftiniji.

Već je odavno prošlo vrijeme nepraktičnih, glomaznih i skupih krovova “na kućice”, krovova “na dva sliva” i drugih. Savremeno pčelarstvo je usvojilo kao najpraktičniji pljosnati krov u obliku kapka koji ima dosta pogodnosti za rad i transport.

Na crtežu je dat savremeni poklopac LR košnice.

Slika 5

Ram – okvir (slika br.6)

Ram ili okvir, kako ga neki pčelari nazivaju, je najbitniji dio košnice sa kojim pčelari imaju stalno posla. Neki autori definišu ga kao dušu košnice. On se sastoji iz 4 letvice: jedne gornje, deblje na kojoj visi okvir i koja se zove satonoša, jer nosi težinu saća, dveju bočnih i jedne donje letvice.

Spajanje letvica može biti na više načina i to zavisi od opremljenosti proizvođača i konstrukcije rama.

Jedna od varijanti konstrukcije rama data je na crtežu. Klasična konstrukcija rama zahtijeva dodatnu gradnju limenih razmaka – odstojnika. Hofmanova konstrukcija ima razmake urađene na bočnim letvicama i to na jednoj trećini dužine letvica, računati od strane satonoša. Kako ova varijanta pojeftinjuje izradu rama, to ima bolju perspektivu.

Kod LR košnica svi ramovi su isti – standardni i to olakšava rad na pčelinjacima.

Slika 6

Izvor: www.agrosavjet.com / Časopis – Mala poljoprivredna apoteka

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

uvoz žovotinja

Farmeri upozoravaju: Prekomjerni uvoz remeti proizvodnju

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković upozorio je da farmeri ne mogu opstati u otežanim tržišnim uslovima kada su izrazito visoke...