Uslovi za gajenje šumske jagode

Šumske jagode

Na rast, razvoj i plodonošenje šumske jagode, pored klimatskih i pedoloških uslova, kao i nasljednih osobina, presudan uticaj ima primjenjena agrotehnika.

Svjetlost značajno utiče na razvoj bokora, prinos i kvalitet plodova, pa je potrebno gajiti je u područjima sa velikim brojem sunčanih dana i prohladnih noći.

Tokom zimskog perioda, zaštićena snježnim pokrivačem, može da podnese i do –35 stepeni, dok u slučaju golomrazice izmrzava na -20. Međutim, pozni proljećni mrazevi mogu oštetiti cvjetne pupoljke, otvorene cvjetove ili tek zametnute plodove, pa čak i plodove u prvim fazama razvitka.

Potreba šumske jagode za velikom količinom vode u toku vegetacije uslovljena je relativno plitkim korenovim sistemom, velikom lisnom masom, sa velikim brojem generacija listova i načinom gajenja.

Zemljište

Najbolje uspijeva na plodnim, rastresitom, propusnom i humusnom zemljištu (sa više od 4% humusa, sa optimalnom pH vrednosti od 5,0 do 6,5).

Brdsko-planinska područja preko 500 metara nadmorske visine savršeno joj odgovaraju, a najbolje je koristiti otvorene i blago nagnute terene (2-5 stepeni). Da bi poboljšali fizičko-hemijske osobine zemljišta, potrebno je povećati sadržaj humusa, a često i sadržaj važnih elemenata, odnosno fosfora i kalijuma. Količine đubriva zavise od tipa, strukture i plodnosti zemljišta, kao i od rezultata prethodno urađene agrohemijske analize sa preporukom za đubrenje koje se obavlja prije rigolovanja. Optimalni sadržaj humusa (3–4%), lako pristupačnog fosfora P2O5 (8–10 mg/100 g vazdušno suvog zemljišta) i lako pristupačnog kalijuma K2O (18–20 mg/100 g vazdušno suvog zemljišta).

Sadnja i njega šumskih jagoda

Najzastupljeniji sistem gajenja šumske jagode je na polietilenskim folijama (PE folije) sa gredicama. Oštećene ili suve listove trebalo bi odstraniti, pregledati korijenov vrat i centralni pupoljak, a ukoliko je korijenov sistem dobro razvijen pristupiti sadnji. Saditi kad je vrijeme oblačno, a pripremljeno zemljište umjereno vlažno, ručno u prethodno napravljenim otvorima na foliji. Voditi računa da se živići posade na pravoj dubini do nivoa korijenovog vrata i da im se žile ravnomjerno rasporede u zemljištu, poslije toga dobro zaliti.

Ljetnja sadnja jagode na gredicama prekrivenim polietilenskom folijom podrazumijeva obavezno postavljanje sistema za navodnjavanje „kap po kap˝ i ovo je jedino prihvatljiv sistem navodnjavanja i instalira se ispod folije, pa su gubici vlage skoro zanemarljivi.

Njega jagode gajene na polietilenskoj foliji sastoji se u održavanju zemljišnog prostora između gredica, đubrenju fertigacijom (kroz sistem za navodnjavanje) i dodatnom ishranom preko lišća (folijarno), navodnjavanju, zaštiti od prouzrokovača bolesti i štetočina, uklanjanju korova i starog lišća. Pored redovne obrade zemljišnog prostora između folija, preporučuje se i zastiranje organskim malčevima kao pšenična i ražena slama, sijeno slabijeg kvaliteta, usitnjena kukuruzovina, pljeva, strugotina od četinara ili drugi podesan material, debljine zastiranja oko 5 cm. Tako se sprječava porast korova, stvaranje pokorice na površini i gubitak vlage iz zemljišta isparavanjem, čime se sprječava prljanje i truljenje plodova za vrijeme padavina.

Autor: dipl. inž. Goran Svetozarević,

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Nekuvani voćni sokovi od malina, kupina ili jagoda

Jagode u martu – da li se isplati rana sadnja jagoda?

Preporuka za vas