Naslovnica Blog Stranica 546

5 najčešćih početničkih grešaka prilikom kreiranja bašte

Uskoro nam stiže proljeće i krećemo s kreiranjem bašte. Od prošlogodišnjeg zatvaranja radi epidemioloških mjera, mnogi su se odlučili po prvi put kreirati svoj vrt i uzgajati svoju hranu. Ali nakon početničkog entuzijazma, susrećemo se s mnogo nepoznanica i stvari koje jednostavno tek treba naučiti.

Evo najčešćih grešaka koje početnici rade u bašti:

1. Prerana ili prekasna sjetva

Na pakovanjima sjemenja u prodavnicama imate naznačeni raspon od nekoliko mjeseci kad se određene vrste mogu sijati, ali morate znati da to nije tako za svako podrušje. Velika je razlika između sjevernih i južnih područja. Južnije je to uvijek  mjesec dana (ako ne i više prije). Tako se često dogodi da početnici pročitaju taj prvi rok za sjetvu i npr. posiju mahune već u martu– koje onda kasnije radi premokrog ili prehladnog tla i kasnijih mrazeva bivaju uništene. Takođe, postoje biljke koje trebate sijati baš u hladnije doba godine – ako ih posijete prekasno kad je već pretoplo, neće dobro uspjeti.

2. Loše kombinacije biljaka

Na internetu postoji mnoštvo tabela za dobre i loše susjede i one su često protivrječne. Tako onda na kraju ipak na gredicama završi bilje koje si možda po nekoj tabeli odgovara, ali u praksi to ispadne jako loše jer se biljke međusobno takmiče za prostor ili se vi ne možete kretati kroz vrt.

Biljke prijatelji: Združivanje usjeva za veće prinose

3. Odabir bilja koje nije za vaše podneblje

Određene vrste koliko god bi ih htjeli imati – možda neće dobro rasti kod nas. Tako moramo istražiti što može u našoj klimi i vrsti tla dobro rasti, inače u suprotnom će se mučiti i biljke na vrtu i mi s njima. Bolje se fokusirati na biljke koje odlično rastu u našoj klimi i koje nam daju odlične rezultate.

4. Preširoke gredice i premalo staza na vrtu

U vrtu moramo biti praktični i napraviti stvari lako dostupnima. Često pravimo grešku da tako što isplaniramo gredicu i bilje na njoj s željom da što više stane na nju, a na kraju nemamo dovoljno staza pa sam gazimo po gredicama – što nije dobro za tlo niti za biljke.

5. Ostalo je slobodnog prostora i u određeno doba godine nema ničeg za ubrati

Tokom cijele godine možemo imati obilje i berbe, ali da bi to postigli, moramo naučiti kako izmjenjivati bilje tokom godine i kada je optimalno da posadimo određene vrste na vrt. Mnogo povrća možemo sijati i više puta godišnje i tako imati više berbi tokom sezone.

Izvor: biovrt.com

PROČITAJTE:

Bašta bez korova uz pomoć kartona

Kako najbolje obraditi zemlju za baštu

Za najbolje rezultate u bašti – Trogodišnji plan rotacije usjeva

Batat – Uzgoj može da vam donese 10.000 evra zarade po hektaru!

Čuveni trkač Jusein Bolt se kune u njega – koristi ga od djetinjstva kuvanog, pečenog, prženog, u čorbi, kao prilog ili glavno jelo. U pitanju je batat, sve češći sastojak na domaćim trpezama, ali i sve češći proizvod na njivama.

Bio narandžaste, bijele ili ljubičaste boje, batat je postao nezaobilazan deo pijaca i supermarketa. Zovemo ga još i slatki krompir, iako sa krompirom nema nikakve veze.

Batat niti pripada krompirima, niti su u rodu, zajednički im je samo krtolast korijen i to što se manje-više pripremaju na isti način, s tim što batat ima široku upotrebu i u slatkim dezertima, koja kod krompira manjka. Sve ostalo, a tu spadaju nutritivni sastav i ljekovitost, ide u prilog batatu.

Batat potiče iz Južne Amerike, gdje se uzgaja skoro 5.000 godina, ali je rasprostranjen na svim kontinentima, a od prije nekoliko godina ova višegodišnja tropska biljka stidljivo se proizvodi i na našim prostorima.

Uzgoj batata

Oni koju se drznuli da se upuste u avanturu gajenja nečega što nije opšte poznato u Srbiji tvrde da se od ove krtole može zaraditi i do 10.000 evra po hektaru, a to što je sve traženiji, a još nedovoljno rasprostranjen na tržištu još je jedna stvar koja mu na našem podneblju ide u prilog.

Bijeli batat daje najveći prinos, ljubičasti  je na glasu kao najzdraviji, a u Srbiji je najpopularniji narandžasti batat.

Batat je prava nutritivna bomba: 200 grama tog nepravilnog korijena sadrži istu količinu beta-karotena koliko i pet kilograma brokolija, a samo 140 grama batata namiri preporučenu dnevnu potrebu za vitaminom E.

Ukus mu je slatkast, kremast, malo podsjeća na pečenu bundevu, a prepun je vitamina i minerala, pa ga roditelji biraju kao prvu hranu za bebe. Restorani su počeli u jelovnicima da umjesto klasičnog pomfrita služe onaj od batata, jer lijepo izgleda, a i zdraviji je.

Za razliku od krompira koji trenutno košta oko 40 centi, ali mu cijena pada tokom godine i mnogo niže, cijena slatkog krompira se ne mijenja mnogo već godinama, pa je za kilogram potrebno izdvojiti oko 2-2,5 evra

Uprkos paprenoj cijeni, batat ima svoje redovne kupce. pa veći marketi ne dozvoljavaju da gahbica sa njim bude prazna.

Ne smeta mu suša

Batat se sadi tokom juna, a najveća boljka poljoprivrednika, suša, njemu ide u prilog. Ovaj krompir može da izdrži temperature iznad 50 stepeni celzijusovih, ali mu zato minus uopšte ne prija. Otporan je na štetočine, pa se sredstva za zaštitu praktično ne koriste, što je još jedan od razloga njegove popularnosti na tržištu.

Batat se vadi kada korijen dostigne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Vadi se od avgusta do oktobra i važno je završiti taj posao prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi iz biljke.

Jedna biljka daje do tri kilograma korena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata, koji su takođe jestivi, moguća je i nekoliko puta godišnje.

Za one koji hoće da odu korak dalje od same proizvodnje, mogu da se otisnu u preradu i da prave brašno od batata, pire, čips, kašice.

Izvor: boljazemlja.com

PROČITAJTE:

Uzgoj i sadnja batata iz presadnica

Šta je zdravije krompir ili batat?

Uzgoj šparoga sedam puta isplativiji od pšenice – Zarada i do 6.500 KM po hektaru

Preko 90 odsto falsifikata na tržištu – Pčelar objasnio kako prepoznati pravi med /VIDEO/

Beograd – U tegli meda – četvrtina nije med nego šećer, pokazale su laboratorijske analize.

Kako da prepoznamo šta su napravile pčele, a šta je smućkao neki falsifikator?

„Godinama imamo problema sa fasifikatima“, kaže za Prvu TV Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih udruženja Srbije.

„Prvi veliki udar bio je 2015. i 2016, kada smo upozoravali putem bilborda po Beogradu, išli kod premijera…“, kaže Živadinović.

Fasifikatori uvijek iskoriste lošu pčelarsku sezonu i masovno krenu na tržište i to je sada slučaj, objašnjava on.

„Prijavili smo preko 500 objekata gdje se prodavao neki med sumnjivog kvaliteta. Po našim analizama i procjenama na tržištu ima preko 90 odsto falsifikata“, ističe Živadinović.

„Neki rade miješanje sa medom, a neki rade čist fasifikat“, rekao je predsednik pčelarskog udruženja pokazujući lažni med i ukazujući na očigledne razlike između tegli koje je doneo u emisiju.

„Neki falsifikovani med je čak ušao u vrtiće, to kad biste probali ne biste vjerovali šta je to unutra, miriše na bombone“, kaže Živadinović.

Opširnije u video-prilogu, kliknite OVDJE.

PROČITAJTE:

10 blagodati koje donosi jedna kašika meda

Koji med je najzdraviji?

Šta sve liječi MED OD HELJDE – Prepun je vitamina i minerala

Savjeti za lako i uspiješno orezivanje žbunastih ruža

Ruža voli sunce i kompaktno zemljište koje nije previše krečnjačko, koje je propusno i svježe u dubini. Rezidba se prilagođava vrsti ruže i njenoj snazi. U ovom tekstu dajemo vam savjete za orezivanje žbunastih ruža kao što je npr. čajevka.

Orezivanje žbunastih ruža prilikom sadnje

Od novembra do marta samo odstranjujte suve grane. Ako je ruža kupljena s golim korijenjem, odsijecite njegove vrhove za nekoliko centimetara.

Sačekajte mart da biste prekratili izbojke za jednu trećinu njihove dužine.

Sljedeće dvije godine

U martu odstranite suve grane i slabe izdanke u unutrašnjosti stabla. Prekratite najdeblje grane za dvije trećine njihove dužine.

Svake godine

U martu odsijecite u ravni sa zemljom jedan ili dva izdanka većeg prečnika koji manje cvjetaju (prestare grane). Prekratite glavne izbojke za dvije trećine njihove dužine i njihove mlade izbojke za samo jefnu trećinu. Odstranite suve grane i preslabe izbojke.

Autor: Žan-Iv Prat Deni Returnar / Abeceda rezidbe

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zaštita ruža od zime u zavisnosti od vrste ruža

Uljepšajte svoje dvorište uz pomoć ruža

Zaštita RUŽA od BOLESTI!

JAGODA SPANAĆ – Plod ove biljke jedete kao jagode, a listove kuvate kao spanać

Jagoda spanać – Koriste se listovi u svježem stanju (u salatama) ili obradjeni kao spanać. Interesantno je da se ova sorta ne može svrstati ni u voće ni u povrće.

Jagoda spanać (Chenopodium capitatum) je jednogodišnja biljka. Sjeme mu se samo rasijava, pa ga na mjestu gdje se jednom začne proizvodnja, ima duži niz godina, veoma je otporan na niske temperature. Biljka jagoda spanać nema biološke veze ni sa spanaćem, ni sa jagodom, a ime je dobila po izgledu lista i ploda.

Nije zahtjevna ni prema zemljištu, niti u pogledu temperature. Jedino ne voli sjenku. Biljka poraste više od pola metra, a prvi listovi se mogu brati već 45 dana poslije sjetve. Sije se u proljeće, obično u martu, čim se zemljište malo prosuši. Plod u obliku bobica prečnika oko 12 milimetara smješten je na izduženim stabljikama i izgledom podsjeća na malinu, dok mu je ukus sličan jagodi. Ima jaku aromu, pa se može koristiti za pripremu džemova, sokova ili kao dodatak voćnim salatama. Zanimljivo je da plod jagode spanaća ima veoma intenzivnu i postojanu crvenu boju.

U ishrani se koristi kao spanać. Najbolje je kada se listovi kuvaju na pari i standardno pripremaju kao varivo. Jako mladi listovi mogu da se dodaju u salatu pripremljenu od zelene salate, mladog crnog luka, praziluka i spanaća, koji je bogat izvor vitamina A i C.

Izvor: dobrojutro.co.rs

PROČITAJTE:

Kako da razlikujete domaće od uvoznih jagoda?

Kako da razlikujete domaće od uvoznih jagoda?

Jagode u martu – da li se isplati rana sadnja jagoda?

Epifil – Kako da gajite najtraženiju sobnu biljku

Epifil (Epiphyllum) pripada porodici kaktusa i potiče iz Srednje Amerike. Ova tropska biljka ima pljosnate i izdužene stabljike. Varijeteti koji se sada gaje u zatvorenim prostorima davno su izgubili karakteristike svojih izvornih vrsta. 

Sada su to gajene izukrštane vrste, pri čemu je Epiphyllum crenatum služi kao izvorna forma. Karakteristični za ovu vrstu kaktusa su, veliki, lijepi cvjetovi koji izrastaju po bokovima stabljike, čašice im se otvaraju i zatvaraju, u zavisnosti od doba dana.

Njega Epifiluma

Epifil izrasta kao kaktusasti žbunić, visine do 50 cm. Potrebno mu je dosta svjetla, ali ne i direktno sunce. Ne treba ga izložiti nišoj temperaturi od 10°C. Zimi držimo zemlju tek da je vlažna, a od marta, kada se pojave i pupoljci, pojačavamo zalivanje, povremeno orošavamo biljku i ponekad dodamo đubrivo vodi za zalivanje.

Presađivanje

Presađuje se u proljeće, svake godine. Staru, iscrpljenu zemlju zamijenimo novim tresetnim kompostom. Presađenu biljku zalijemo poslije dva dana.

Razmnožavanje

Kada biljka prestane da cvjeta, odsiječemo reznicu dužine 10-15 cm, od izdanka. Ostavimo je dan-dva da se prosuši, pa je stavimo u kompost sa dosta mineralnih materija. Reznicu čuvamo na prozračnom, zasijenčenom mjestu sa dosta vlage. Ako su uslovi povoljni, poslije 3 nedjelje će nam se reznica zakorijeniti. Presadimo je i njegujemo.

Savjeti:

  • Ako biljka ima smeđe pjege na listovima, suviše je izložena suncu, premjestite je.
  • Novi izdanci, ako su blijedi i svenuti, biljka je isuviše zalivena. Isušite je.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

DUNJARICA – Otporna zimska puzavica fantastičnog izgleda

Pravilna njega sukulenata tokom zime

DRVO ŽIVOTA ILI JUKA – Dekorativna i nezahtjevna biljka

Kafa sa maslacem – Pogledajte zašto je dobro kafu obogatiti ovim dodatkom

Kafa sa maslacem – Prva asocijacija na ovu kombinaciju je odvratan ukus, ali stvarno stanje je kilometrima daleko od toga.

Kada pijemo kafu, u nju obično dodajemo mlijeko ili šećer. Ipak, novi trend u Americi to i te kako opovrgava, jer oni u kafu stavljaju – maslac.

Rekli biste da time dobijamo odvratan ukus, ali mogla bi vas iznenaditi činjenica da samo jedna kafena kašičica maslaca pojačava djelotvornost kafe za čak 5 puta.

Evo zašto bi trebalo kombinovati kafu i maslac:

1. Idealan za ljude koji mnogo putuju

Ukoliko nemate vremena za duge jutarnje kafe, samo stavite 2 kašičice maslaca u kafu i osjetiće ćete se kao da ste već doručkovali i u potpunosti se razbudili. Zahvalite mastima u maslacu.

2. Energija za tijelo i um

Jedna šolja ovakve kafe pruža vam i do 6 sati energije.

3. Gubitak težine

Ne vjerujete? Masne naslage u tijelu će se topiti nevjerovatnom brzinom.

4. Zdrave masti

Maslac ima genijalne prednosti. Napravljen je od zdravih masti i osigurava neophodnu energiju membranama i hormonima i dovodi do boljih kognitivnih funkcija.

Takođe, smanjuje rizik od srčanih bolesti i neurodegenerativnih poremećaja.

Količina putera koja se stavi na vrh noža je dovoljna. Najbolje je doručkovati 1 sat nakon šolje ljekovitog napitka.

Takođe, kafa sa maslacem pomaže u smanjenju holesterola u krvi i prevencija je bolesti kardiovaskularnog sistema

Izvor: zenasamja.com

PROČITAJTE:

Da li kafa može da se pokvari?

Kafa – Arabica ili Robusta ?

Mirisni napitak – kafa s ukusom bundeve

Tehnike vezivanja kalema!

Umetnuti pupoljak se vezuje rafijom, gumenim ili plastičnim trakama.

Rafija se prije vezivanja mora očistiti, isjeći na potrebnu dužinu i malo ovlažiti. Pri vezivanju rafijom ne treba previše stezati kalem, jer brzo dolazi do urastanja. Gumene trake se pri vezivanju istegnu za oko 1/3, a gumene kopče vezivanjem se zategnu i prekriju cijeli pupoljak i urez na podlozi i sa suprotne strane pupoljka se ukopčaju.

Kada se kalem vezuje gumenom trakom sa proširenjem i kopčama, lisna drška mora se skinuti.

Vezivni materijal kalemar drži u posebnoj posudi pored sebe ili veže o pojasu.

Stezanje kalema ne smije da bude ni labavo ni suviše jako, već tako da omogući dobro priljubljivanje pupoljka uz podlogu. Vezivo ne smije biti omotano bez reda već spiralno odozgo na dole. Rastojanje između omota veziva treba da je oko 1 mm radi omogućavanja pristupa vazduha.

Vezivo se prvo postavi iznad pupoljka i omota 2-3 puta, a zatim ispod pupoljka omota nekoliko puta. Jedan kraj veziva ostane omotan uz podlogu. Posljednje omotavanje veziva je na donjem dijelu vertikalnog  T-ureza, odnosno dokle doseže pupoljak; ovde se kraj veziva omota 1 do 2 puta oko posljednjeg kruga, zatim povuče i dobro zategne.

Tehnika vezivanja kalema rafijom ili gumenom trakom
Tehnika vezivanja kalema rafijom ili gumenom trakom

Kada se kalem vezuje gumenom trakom sa proširenjem na sredinu postupa se ovako: proširenje se stavi preko pupoljka, zatim krajevi ukrste sa suprotne strane, vrate ponovo iznad pupoljka, zategnu i vežu. Proširenje na gumici vrlo dobro steže pupoljak uz podlogu.

Vezivanje kalema gumenom trakom sa proširenjem na sredini
Vezivanje kalema gumenom trakom sa proširenjem na sredini
Vezivanje kalema gumenom kopčom
Vezivanje kalema gumenom kopčom

Kada se kora podloge ne odvaja očenje se vrši dugo u jesen, rano s proljeća i u toku ljeta kada stanu sokovi uslijed suše.

Tehnika ovog kalemljenja se sastoji u sljedćem:

Prvo se na glatkom dijelu podloge napravi zasjek pod uglom od 45 stepeni odozgo na dole, a zatim se iznad provog zasjeka na oko 1-1,5 cm zasječe kora i drvo sve do prethodnog zasjeka i taj dio izbaci.

Sa kalem-grančice se skine pupoljak veličine zasjeka na podlozi, s tim što se prvo napravi urez ispod pupoljka pod uglom od 45 stepeni, a potom zasiječe nožem iznad pupoljka i pupoljak skine sa parčetom drveta. Tako skinuti pupoljak umetne se u podlogu vodeći računa da pokrije napravljeno ležište, a posebno se moro voditi računa da se spoje kambijalni slojevi podloge i kalem grančice. Kalem se zatim veže rafijom ili plastičnom trakom.

Kalemljenje pupoljkom kad se kora sa podloge ne odvaja
Kalemljenje pupoljkom kad se kora sa podloge ne odvaja

Ovaj način kalemljenja ne nalazi većeg praktičnog značaja zbog svoje komplikovanosti, a ne daje dobre rezultate.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Kalemljenje jabuke OKULIRANJEM – Vratite u voćnjake stare i zaboravljene sorte! /FOTO/

Evo koje sve voće možete da kalemite

Kalemljenje pod koru – Najjednostavnija tehnika!

Klice – Lako se uzgajaju i izuzetno su zdrave

Zima nije razlog da ne jedemo svježe povrće. Klice tj. izdanci iz sjemenki su „povrće“ koje možemo jesti u zimsko doba, ali i tijekom cijele godine. Osim što obogaćuju jelovnik zimi, klice donose u kuhinju potpuno novi doživljaj okusa. Jer, paleta njihovih ukusa proteže se od slatkastog, preko orašastog do pikantnog i začinjenog ukusa.
Izdanci su neobično zdravo povrće, puno vitamina i minerala, koje je uvijek dobro jesti i lako uzgojiti .Izdanci su žive biljke u punom rastu.

Gotovo su svi izdanci ugodnog okusa, samo su neki, na primjer od gorušice, rotkvice, kopra, celera i peršina, poprilično ljuti da se koriste više kao začin nego kao namirnica, recimo u salati.

 

KAKO IH UZGOJITI?

Klijanje je jednostavno. Sve klice se uzgajaju na sličan način. Obično kad ih kupite s njima dobijete i upute o klijanju.
Vrlo je jednostavno, iako vam se može dogoditi da vam ne uspije od prve. Ako vam je previše vlage sjeme najčešće popljesnivi, umjesto da proklija. A ako je vlage premalo, sjeme će ostati suho i uopće neće klijati. Budite uporni i pokušajte ponovo!
Sjeme je najbolje kupiti od provjerenog prodavača na tržnici ili direktno kod vrtlara, a ako kupujete već pakirano sjeme – pazite da nije tretirano kemikalijama, te da je po mogućnosti organsko.
Sjemenke proberite, odstranite oštećene, pa u litru mlake vode stavite žlicu sitnih sjemenki ili trećinu šalice krupnijih. Namakanje traje nekoliko sati ili, najčešće, preko noći na tamnom i mlakom mjestu. Slijedeće jutro sjemenke ocijedite, no vodu nemojte baciti jer je u nju prešlo mnogo vrijednih sastojaka (iskoristite je za zalievanje biljaka).
Proklijalo sjemenje pažljivo isperite pod mlazom mlake vode, dobro ocijedite te stavite u staklenku. Pokrijte gazom, koju pričvrstite gumicom. Stavite na mračno mjesto te ispirite dva-tri ili više puta na dan (kroz gazu), vodeći računa i o vremenu – ako je vlažno i hladno, ispirite rijeđe, ako je ljeto u vrućina, onda ispirite češće. Nakon što isperete klice i ocijedite vodu, teglu s gazom stavite ukoso (donji dio tegle neka bude na malo višem dijelu) kako bi se i ostatak preostale vode iscijedio. Klice u ovoj fazi moraju biti samo vlažne, ne i potopljene u vodu. Nemojte zaboraviti redovito ispirati klice, jer tako uklanjate plijesan i potencijalno štetne mikroorganizme!
Nakon nekoliko dana (pogledajte u tablici) proberite klice, te bacite sjemenke bez klica. Je li izdanak dobar vidjet ćete i prema duljini. Neke izdanke prije upotrebe možete izložiti suncu da se pojave i zeleni listići.
Nakon svakog klijanja staklenku dobro isperite i sterilizirajte (prokuhajte kao za zimnicu). Gazu prokuhajte.
Klice uvijek čuvajte u hladnjaku, a prije konzumiranja isperite ih vodom. Pri klijanju oslonite se na svoj vid, miris i okus pri ocjenjivanju svježine klica. Ako osjetite miris plijesni – nemojte konzumirati.

KLICE ALFALFA

– multivitaminske bombe- sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, karoten, vlakna i klorofil, te niz vitamina i minerala
– preporučuju se djeci i odraslima zbog lake probavljivosti i širokog spektra djelovanja
– sprečavaju nastajanje osteoporoze, karcinoma i srčanih tegoba, te simptome menopauze
– najukusnije su svježe – u salatama, sendvičima, sokovima i umacima od povrća

KLICE AZUKI GRAHA

– sadrže bjelančevine, željezo, kalcij, vitamine B3 i C
– dobre su za živčani sustav, u stresnim situacijama te sprečavaju osteoporozu
– ukusan su dodatak juhama i pirjanim jelima, te u salatama i sendvičima

KLICE BADEMA

– sadrže kvalitetne nezasićene masne kiseline, te vitamin E
– povećavaju vitalnost organizma
– ukusan su dodatak frapeima, voćnim i slanim salatama, te pirjanim jelima

KLICE BROKULE

– sadrže sulfurafan i druge antioksidanse, niz vitamina i minerala
– potpomažu liječenje nekih vrsta karcinoma te drugih bolesti
– ukusan su dodatak sokovima, salatama i juhama

KLICE BUNDEVINIH SJEMENKI

– sadrže visok postotak nezasičenih masnih kiselina, bjelančevine, cink, kalcij, fosfor, vitamine B skupine i vitamin C
– jačaju imunološki sustav te pomažu pri oboljenju prostate
– jedu se svježe, sušene i popržene; ukusan su dodatak namazima, juhama ili kao grickalice

KLICE GRAHA (DOMAĆEG)

– obiluju bjelančevinama, balastnim tvarima
– potiču probavu i eliminaciju suvišne tekućine
– ukusan su dodatak salatama, umacima i juhama

KLICE GRAŠKA

– sadrže bjelančevine, balastne tvari
– podržavaju stabilnu razinu šećera u krvi
– ukusan su dodatak salatama, juhama i pirjanim jelima

KLICE LEĆE

– sadrže bjelančevine, cink, fosfor, mangan, natrij, selen, željezo, vitamine A, B, C i E
– djeluju kao diuretik, jačaju srce i imunološki sustav
– idealan su dodatak sokovima od povrća, salatama i pirjanim jelima

KLICE KRESA

– sadrže vitamine C i A
– sprečavaju infekcije, djeluju diuretično, reguliraju hormone i vezivno tkivo, potiču probavu i poboljšavaju tek
– ukusan su dodatak salatama, juhama, sendvičim i napicima od povrća

KLICE MUNGO GRAHA

– sadrže bjelančevine, folnu kiselinu, kalij, željezo, B vitamine
– čiste organizam od toksina, djeluju diuretično, jačaju krv i funkciju jetre
– izvrstan su dodatak pirjanim jelima, juhama i varivima
 

KLICE PŠENICE

– sadrže bjelančevine, kalij, natrij, magnezij, vitamin E i vitamine B skupine
– potiču metabolizam, otklanjaju stres, preporučuju se u prehrani djece i starijih osoba
– ukusan su dodatak salatama, juhama, jelima s pahuljicama i desertima

KLICE KVINOE

– sadrže bjelančevine, željezo, kalij, magnezij, cink, bakar, mangan, folnu kiselinu, vitamine B i E
– jačaju organizam
– ukusan su dodatak juhama, pirjanom povrću i salatama

KLICE RIŽE

– sadrže kalij, fosfor, željezo, fluor, vitamine B skupine
– jačaju organizam i štite zube
– ukusan su dodatak salatama, juhama, jelima s pahuljicama i desertima

KLICE ROTKVE

– sadrže kalcij, željezo, fosfor, vitamine B i C
– potiču cirkulaciju, imaju protuupalno djelovanje
– ukusan su dodatak salatama i sendvičima

KLICE SEZAMA

– sadrže nezasićene masne kiseline, lecitin, kalcij, fosfor, magnezij i elemente u tragovima, a od vitamina A, B i E
– djeluju kod stresa i pomanjkanja hranjivih tvari
– ukusan su sirovi dodatak salatama, juhama, sokovima od povrća, slasticama, a možete ih suhe dodavati i u peciva

KLICE SOJE

– sadže bjelančevine, lecitin, željezo, kalcij, kalij, B vitamine i visoko vrijedne masne kiseline
– ublažavaju srčane tegobe, probavne smetnje, održavaju stabilnu razinu šećera u krvi, te ublažavaju smetnje u menopauzi
– ukusan su dodatak salatama i pirjanim jelima
 

KLICE SLANUTKA

– sadrže bjelančevine, ugljikohidrate, željezo i elemente u tragovima te vitamine A, B i balastne tvari
– jačaju funkciju gušterače, želuca i srca
– ukusan su dodatak salatama i juhama
 

KLICE SUNCOKRETOVIH SJEMENKI

– sadrže kalcij, magnezij, kalij, fosfor, minerale u tragovima, vitamin B1, B2 i E, te visok postotak nezasićenih masnih kiselina
– ukusan su dodatak salatama, namazima, voćnim jelima i slasticama

KLICE ZOBI

– sadrže bjelančevine, masnoće, vitamine B1, B2, i B6, kalcij, magnezij, fosfor, kalij
– jačaju organizam, koriste se u liječenju neplodnosti kod životinja
– ukusne su sirove u jelima s pahuljicama, pirjanom povrću i kruhu
PROČITAJTE:

Monstera – Savjeti za uspješnu njegu i gajenje

Monstera je puzavica iz porodice Araceae, koja kao sobna biljka, ako je bez oslonca, raste žbunasto, sa drvenastim stablom.

Listovi su joj krupni, tamno zeleni, sjajni, dužine i do pedesetak centimetara. Srcastog su oblika, često duboko urezani, i sa rupama po sebi.  Postoji i podvrsta sa prošaranim listovima.

Elegantana biljka, porijeklom iz tropske Centralne Amerike, neki je nazivaju sobnim filodendronom, dok drugi ističnu razliku između ove  dvije vrste (filodendron raste brže i ima listove manjih dimnzija).

Monstera deliciosa, koju uglavnom srećemo po našim rasadnicima i cvjećarama pri kupovini je obično visoka 40 do 60 cm. Može da naraste i preko 2 m, zauzima veliki prostor, pa je pogodnija, za veće javne prostore. Dok je mlada i ne tako velika, veoma je lijep ukras u stanu.

Cvjeta ljeti, kao starija biljka. Cvijet joj je bijeli ili žućkast sličan ljiljanima.

Cvijet monstere
Cvijet monstere

Poslije cvijeta se razvija jestiv plod sa mirisom ananasa.

Plod monstere
Plod monstere

NJEGA MONSTERE

Odgovara joj mjesto dobro osvijetljno ili neosvijetljeno samo da nije direktno izložena suncu. Ne treba je držati na nižoj temperaturi od 10 ºC. Veoma joj prija ako je temperatura vazduha prostorije u kojoj boravi viša od 20 ºC, i to se vidi po njenom rastu. Ne smije previše da se zaliva. Zimi na dvije nedjelje, a ljeti jednom nedjeljno. Najbolje je pipnuti zemlju, ako je suva, zaliti je. Između dva zalivanja zemlja treba se prosuši. Ljeti joj prskamo listove svaki drugi dan, zimi onda kada je mnogo suv vazduh. Ako prskanje nije dovoljno da listovi budu čisti, pažljivo ih brišemo mokrom krpom. Jednom mjesečno se može isprskati sredstvom za sjaj lišća.  Prihranjuje se jednom na tri do četiri nedjelje.

PRESAĐIVANJE

Monsteru presađujemo svakog proljeća, koristeći pri tom tresetni kompost. Obavezno na dnu saksije treba da bude drenažni sloj. Ako je biljka prevelika, zamijenjujemo samo gornji sloj zemlje. Saksija ne treba da bude veće od 45 cm. Biljku podupiremo štapom čim primjetimo da je to potrebno.

RAZMNOŽAVANJE

Razmnožavamo je u rano proljeće, odsijecanjem vrha stabljike ili bočnog izdanka. Mjesto reza se zaštićuje sumporom. Poslije par sati reznicu stavimo u saksiju sa humusom, prekrijemo je najlonskom folijom i držimo na mjestu gdje je temperatura oko 25 ºC. Foliju skinemo poslije 5-6 nedjelje, kada se pojavi nov izdanak.

Izvor: agrosavjet.com