Naslovnica Blog Stranica 546

Tri načina za razmnožavanje RUZMARINA

Agrosavjet
-
0
Tri načina za razmnožavanje RUZMARINA

Ruzmarin se može razmnožavati na tri načina:

  1. sjemenom
  2. reznicama i
  3. položenicama.

Razmnožavanje ruzmarina iz sjemena

Ove godine sam kupila sjeme ruzmarina i posijala. Sada zalijevam zasijane saksijice i čekam da ružmarin nikne.

Sjetvu je najbolje obaviti u periodu od početka marta do juna. Za sjetvu je potrebno obezbjediti supstrat koji je dobrih karakteristika: rahle strukture, dobrih vodno-vazdušnih osobina. Sjeme je sitno i treba ga plitko posijati. Nicanje sjemena ruzmarina je dugotrajan proces i moramo čekati mjesec dana (čak i 2 mjeseca) dok ne počne nicanje mladih biljaka.

Klijanje ćemo ubrzati ako sjeme potopimo u toplu vodu tokom 5 do 6h prije nicanja.

Drugi način je naklijavanje sjemena koje se izvodi kao i naklijavanje povrća i cvijeća. U navlažen papir ili krpu staviti sjeme i sve spremiti u plastičnu kutijicu ili kesu kako ne bi došlo do isušivanja.

Razmnožavanje ruzmarina položenicama

Ruzmarin se može razmnožiti i na taj način što se grančica položi u zemljište i zagrne bez odvajanja od matične biljke. Prije polaganja ukloniti listove sa dijela grančice koji će biti položen u zemljište, a ostaviti listove u vršnom dijelu koji će nastaviti rast i koje se ne polaže u zemljište i ne zagrće. Grančicu učvrstiti da se ne diže iz zemlje. Nastaviti sa uobičajenom njegom ruzmarina (zalijevati  zagrnutu grančicu). Na položenoj grančici će se razviti korijenje i kasnije se ukorijenjena grančica rezom odvoji od matične biljke i posadi na novo mjesto.

Razmnožavanje ruzmarina reznicama

Razmnožavanje ruzmarina reznicama je najlakši i najpopularniji način razmnožavanja ruzmarina.  Dovoljno je odsjeći grančice ruzmarina. Bolje je koristiti mlađe grančice koje nisu potpuno odrvenile. Mlade grančice se lakše i brže ukorjenjuju. Najbolje je uzeti jednogodišnje grančice. Kod starih grančica proces formiranja korijenja je usporen i traje duže.

Dužina grančice teba da je 8 do 10cm. Laganim pokretima ukolinite listove sa donje 1/3 grančice. Dio sa koga ste uklonili listove potopite u neki biostimulator npr. rastvor meda. To će potaknuti formiranje korjenčića. Pripremljenju grančicu stavite u čašu sa vodom koja se nalazi na sunčanom mjestu. Vodu u kojoj se grančica nalazi mijenjati svakih 4 do 5 dana. Nakon što formira dovoljno razvijen korijen grančica se može posaditi u pripremljenu saksiju. Temperatura potrebna za ukorjenjavanje je 18ºC.

Drugi način je da se grančica posadi u smjesu zemlje i pijeska. Dubina na kojoj grančica treba da je u smjesi zemlje i pijeska je 3 do 4cm. Posađene grančice prekriti plastičnom flašom ili staklenom teglom da bi se simulirali uslovi plastenika.

Na sličan način može da se razmnožava i lavanda.

Izvor: lanaranka.blogspot.com

PROČITAJTE:

Aronija – Tri načina njenog razmnožavanja

Savjeti za razmnožavanje sobnih biljaka!

Savjeti za uspješno razmnožavanje HIBISKUSA

Kako nam mačke produžavaju život – Objašnjenje naučnika

Agrosavjet
-
0
Kako nam mačke produžavaju život – Objašnjenje naučnika

Vjerovanje da su mačke sebične, samožive i samo zahtjevaju maženje i pažnju – nije tačna. Istraživanja su pokazala da između njih i vlasnika postoji posebna “ljekovita” veza. Naime, osobe kojima su mace kućni ljubimci, ređe doživljavaju moždani udar, jer igranje i razmijena nježnosti sa njima smiruje organizma. Dokazano je da i djeca koja od djetinjstva rastu uz njih, manje su podložna astmi.

Osim toga, ove slatke životinjice uz bolesnog vlasnika mogu da leže danima, čekajući da se ozdravi. Mekane, ritmične vibracije koje ispuštaju dok predu, smanjuju bol i ubrzavaju ozdravljenje. Takođe su i vrlo zabavne, pa često zasmiju vlasnike, poprave raspoloženje i ublaže stres.

Pripremili smo za vas nepobitne dokaze toga da mačke, ne samo lijepo izgledaju na fotografijama, na slikama, nego doprinose i našem zdravlju.

Mačje predenje utiče na zarastanje rana. Mada naučnici još uvijek nisu otkrili kako tačno nastaje taj zvuk, svi znamo: mačke predu. To, na neki način, ima blagotvorno dejstvo na ljudsku sposobnost regeneracije.

Mačke predu u dijapazonu specijalne terapeutske vibracije

Mačka prede na frekvenciji od 25 do 150 herca. Ovo je baš ta frekvencija na kojoj se najbolje regenerišu mačji mišići i kosti. Ali, ovi talasi su, takođe, savršeni i za ljude.

Oni se nalaze u “terapeutskom” opsegu, sa medicinske tačke gledišta, raspona od 25-150 herca. Ovoj činjenici je posvećeno više studija.

Prema tome, mačjim predenjem mogu se izliječiti prelomi kostiju, oporaviti oštećeni mišići, i čak se osloboditi teškog disanja pri hodanju.

Mačke smanjuju količinu stresa u vašem životu

Istraživanja pokazuju da vlasnici mačaka u prosjeku imaju manje simptoma stresa. Na drugom mjestu su vlasnici pasa. Najviše podložni stresu su ljudi bez kućnih ljubimaca.

Mačke mogu smanjiti nastajanje srčanih napada za 40%.

Naučnici sa Univerziteta u Minesoti su utvrdili da je prisustvo mačke u kući korisno za vaše srce. U svojoj studiji su otkril da ljudi, koji nemaju mačku, 40% češće stradaju od srčanih napada. Zašto?

Evo citata: “Najlogičnije objašnjenje može biti to da su mačke u stanju značajno umanjiti stres, nervozu i zabrinutost, i samim tim, smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti”.

Izvor: uspesnazena.com

PROČITAJTE:

Mačka je pravi lijek za čovjeka: 7 bolesti koje samo ona može da izliječi!

Zašto treba imati mačku kao kućnog ljubimca

Zanimljivosti o mačkama – Zbog čega su mačke posebne?

Ovim biljkama protiv oticanja nogu

Agrosavjet
-
0
Ovim biljkama protiv oticanja nogu

Oticanje nogu postaje problem koji muči veliki broj ljudi. Biljke su tu da vam pomognu da izbacite višak tečnosti iz organizma i poboljšate perifernu cirkulaciju. Takođe, od biljaka se vrlo jednostavno prave i losioni za njegu stopala koji će vam pomoći da hodate lako.

Peršun

Malo je poznato da je peršun, obično poznat kao nemaštoviti dekor restoranskih jela iz osamdesetih, veoma ljekovita biljka. Sadrži velike količine provitamina A, vitamina C, E i K. Njegovo korenje, lišće i seme (tačnije rečeno plod) obiluju etarskim uljem koje sadrži moćna jedinjenja miristicin i apiol. Peršun je bogat i moćnim antioksidansom, flavonoidom luteolinom. Njegovi zeleni listovi obiluju hlorofilom i gvožđem.

Peršun se u fitoterapiji koristi kao lijek za organe za varenje, disanje i mokrenje. Podstiče proces izbacivanja toksina iz organizma, jača imuni sistem i djeluje protivupalno pa se preporučuje osobama koje pate od artritisa i reumatoidnog artritisa.

Kao i njegovi rođaci iz porodice štitarica (anis, morač, celer, mirođija angelika) podstiče varenje, sprječava gasove i nadutost.

Korijen, lišće, a posebno sjeme ove biljke su moćni diuretici, pospješuju izbacivanje viška tečnosti iz organizma, pa se posebno preporučuju onima koji pate od oticanja nogu, ali i celulitisa. U studiji iz 2002. Objavljenoj u časopisu Journal of Ethnopharmacology, izneti su dokazi koji idu u prilog korišćenju peršuna kao moćnog diuretika koji ima jednu veoma važnu osobinu. Bogat je kalijumom što je veoma važno jer mnogi diretici smanjuju nivo kalijuma u ​​organizmu.

Kukurzna svila

Kukuruzna svila je blag i efikasan diretik. Kombinacija kukuruzne svile i zelenog čaja, odlična je kod otoka nogu, celulita i za mršavljenje. Zeleni čaj bogat antioksidansima i kofeinom koji je odličan za borbu protiv celulita i masnih naslaga. Kukuruzna svila ima potpomažući efekat kod ovih stanja, jer pomaže da se izbaci višak tečnosti iz organizma.

Rastavić

Čuveni antički ljekar Dioskorid hvali rastavić (Equisetum arvense) kao odličan lijek za plućne bolesti, ali i za izbacivanje viška vode iz organizma. U istu grupu biljaka ubrajaju se i peteljke trešnje i višnje, ali i sjeme lubenice i dinje.

Suručica

Suručica, medunika ili konačara (Filipendula ulmaria) obično raste pored rijeka i potoka na zemljištu koje zadržava vodu. Njeni listovi podsjećaju donekle na paprat, a cvjetovi su sitni, bijeli i skupljeni u cvast na vrhu stabljike. Suručica sadrži salicilna jedinjenja koja se u organima za varenje pretvaraju u salicilnu kiselinu, jedinjenje zahvaljujući kome suručica smiruje upale i ublažava bol.

Ruzmarin, hajdučka trava i glog poboljšavaju perifernu cirkulaciju, pa su korisni za ljude koje muči oticanje nogu.

Čajna mješavina za izbacivanje viška vode i otoka:

  • Peršun (Petrosalinum sativum) list 100g
  • Rastavić (Equisetum arvense) 100g
  • Morač (Foeniculum vulgare) 100g

Sve biljke pomiješajte, pa tri supene kašike smješe prelijte sa pola litra ključale vode. Promiješajte, poklopite i ostavite da stoji 20 minuta. Procijedite, ohladite i popijte u toku dana u manjim gutljajima.

Čajna mešavina protiv otoka u nogama:

  • Suručica (Filipendula ulmaria) 50g
  • Divlja dan i noć (Viola tricolor) 50g
  • Rastavić (Equisetum arvense) 50g
  • Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) 50g

Sve biljke pomiješati pa 3 supene kašike smješe preliti sa 750ml ključale vode, promiješati, poklopiti i ostaviti pola sata. Procijediti i piti u toku dana u manjim gutljajima.

Puder za otekla stopala

100g kukuruznog štirka sipajte u čistu i suvu teglu, dodajte 20g sode bikarbone, pa u to nakapajte 15 kapi etarskog ulja lavande i 30 kapi etarskog ulja nane. Zatvorite i sve dobro protresite. Nakon pranja i sušenja nogu peškirom pospite ovim puderom. Takođe veoma je korisno nasuti malo pudera u obuću koju nosite.

Losion za lak korak

20 g žalfije sipajte u čistu teglu, prelijte sa 200ml apotekarskog alkohola (70%) i dobro promućkajte. Ostavite da stoji na tamnom i hladnom mjestu dvije nedjelje. Procijedite, dodajte 20 kapi etarskog ulja eukalitusa i 10 kapi etarskog ulja nane. Sipajte u čistu flašicu koja se dobro zatvara. Koristite dva do tri puta na dan.

Autor: Momčilo Antonijević

Izvor: snagabilja.rs

PROČITAJTE:

Čudesni MELEM Irine Volivikove – Bol u ZGLOBOVIMA kao rukom odnesen

Šta sve liječi vranilova trava ili divlji origano

KIČICA – Biljka od hiljadu dukata, evo zašto je ovoliko vrijedna!

Nikad viđeno – Žuti pingvin prava je senzacija među kolegama u crnim odijelima!

Agrosavjet
-
0
Nikad viđeno – Žuti pingvin prava je senzacija među kolegama u crnim odijelima!

Žuti pingvin – Yves Adamas, fotograf specijaliziran za divljinu i divlje životinje uhvatio je fotografiju za koju vjeruje da je jedinstvena i dosad nikad viđena. U svojoj dvomjesečnoj ekspediciji na Antarktiku put ga je doveo do ostrva Južne Georgije na kojoj je ispunio san i fotografirao nešto što do tada nije viđeno.

Dok su plovili okeanom oko ostrva ugledali su koloniju od oko 150 hiljada pingvina što je izgledalo dovoljno dobro i primamljivo za Yvesa koji je posegnuo za svojim aparatom. I dok je pripremao objektive i tražio najbolji kut pažnju mu je oduzela žuta tačkica koja se isticala u crno bijelim bojama.

U moru pingvina u crno bijelim odijelima jedan u žutom bio je senzacija i prilika za fotografa da napravi dosad neviđenu fotografiju. Vještine i iskustva nije nedostajalo i belgijski fotograf je u nekoliko fotografija svijetu predstavio žutog pingvina.

“Nikad nisam vidio žutog pingvina. U koloniji od preko 150 hiljada pingvina svi su izgledali normalno i usklađeno, ali u trenutku kada sam ugledao žuto odijelo znao sam da imam pravu stvar. Bilo je to nevjerovatno iskustvo i drago mi je da sam baš ja autor prve fotografije žutog pingvina.” – izjavio je Yves Adamas.

Razlog zašto je ovaj pingvin drugačiji od drugih leži u tome što njegove stanice više ne stvaraju melanin pa njegovo crno perje postaje žućkaste i kremaste boje.

“Imali smo sreću što smo mogli doći skroz blizu njega. Imali smo neometani kadar i mogli smo napraviti odlične fotografije. Inače, u situaciji kada na okupu imate ovoliko pingvina nemoguće je kretati se ostrvom, ali i to smo uspjeli izvesti i približiti se maksimalno moguće” – izjavio je još jedan dio Adamsovog tima koji je svjedočio ovoj senzaciji.

Izvor: elegant.hr

PROČITAJTE:

Rođeno jagnje sa pet nogu /VIDEO/

Da li ste čuli za padajuće koze?

Čudo prirode: Primjećen šaran sa ljudskim licem /VIDEO/

Cink – Simptomi nedostatka i viška ovog elementa

Agrosavjet
-
0
Cink – Simptomi nedostatka i viška ovog elementa

Cink kao hranljivi element – I pored velikog broja savremenih formulacija đubriva koja su prilagođena vrsti, fazi razvoja, vremenu primjene i sistemu agrotehnike, u njima se veoma često javljaju nedostaci određenih hranljivih elemenata. 

Do ovoga najčešće dolazi zbog grešaka pri određivanju potrebne količine i koncentracije hranljivih elemenata.

Simptomi nedostatka pojedinih hranljivih elemenata kod biljaka najčešće su specifični za biljnu vrstu i hranljivi element i mogu poslužiti kao orijentir za brzo djelovanje da bi se zadovoljile potrebe biljaka za hranivima. U ovom tekstu opisaćemo simptome nedostatka i viška cinka kao hranljivog elementa.

Cink (Zn)

Kod biljaka cink se u većoj mjeri nakuplja u korijenu i mladim listovima. Od povrtarskih biljaka na nedostatak cinka najosjetljiviji su luk i paradajz. Grašak, špargla i korjenasto povrće tolerantni su na nedostatak cinka. Najtipičniji morfološki znaci nedostatka cinka su oni koji su izazvani nedovoljnom količinom auksina, prije svega – mali, uski, sitni listovi, skraćene internodije i formiranje rozete.

Pored toga, na listovima se uočavaju hlorotične pjege i nekroza. Pri nedostatku cinka smanjuje se intenzitet fotosinteze, što je vjerovatno jedan od odnovnih razloga opadanja produktivnosti i prinosa biljaka.

U prirodi se rijetko javlja višak cinka, a velika koncentracija cinka, kao uostalom i drugih teških metala, dovodi do toksičnog dejstva na biljke.

Višak cinka izaziva morfološke i fiziološke promjene na biljci, koja je nižeg rasta, sa slabo razvijenim korjenovim sistemom i sitnijim listovima. Na listovima se javljaju  tamnocrvenkaste pjege, a na rubu nekroza. Ukoliko sadržaj cinka u biljkama dostigne toksičan nivo, biljke brzo propadaju.

Kalcifikacijom i primjenom veće doze fosfornih đubriva moguće je umanjiti nakupljanje cinka u biljkama i na taj način otkloniti štetno dejstvo.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Manjak kalcijuma u gajenju paprike i paradajza dovodi do štete na plodovima

Kalijum za bolju otpornost gajenih biljaka

Sumpor je nužan za dobar prinos kultura

Predsjetvena priprema zemljišta za povrtarske kulture

Agrosavjet
-
0
Predsjetvena priprema zemljišta za povrtarske kulture

Predsjetvena priprema zemljišta – Osnovni cilj predsjetvene pripreme je stvaranje rastresitogi usitnjenog sloja zemljišta kako bi se stvorili najpogodniji uslovi za kvalitetnu sjetvu ili sadnju, a ovom mjerom se istovremeno uništavaju i tek iznikle korovske biljke.

Dobra predsjetvena priprema zemljišta je veoma važna za sjetvu povrtarskih vrsta koje imaju sitno sjeme. Početak predsjetvene pripreme zavisi od vrste povrća, stanja oranja, kvaliteta zemljišta i niza drugih uslova.

Cilj predsjetvene obrade je dobrobljenje, sitnjenje i ravnanje površinskog sloja zemljišta kako bi se stvorio povoljan vodno-vazdušni i toplotni režim koji je pogodan za sjetvu ili sadnju određene povrtarske vrste.

Kvalitetna osnovna obrada je najvažniji uslov za kvalitetnu površinsku obradu zemljišta. Poslije nekvalitetne osnovne obrade potrebno je primijeniti veći broj naknadnih mjera obrade da bi se površinski sjetveni sloj doveo u povoljno fizičko stanje.

Površinska priprema zemljišta se može izvršiti:

  • istovremeno ili neposredno poslije obrade
  • sa vremenskim razmakom poslije osnovne obrade, odnosno kada to uslovi sjetve ili sadnje zahtjevaju.

Od kvaliteta presjetvene pripreme u velikoj mjeri zavisi da li će sjetva biti pravilna, a to se dalje odražava na ravnomjerno nicanje i optimalan sklop gajene kulture.

Kada je riječ o načinu i kvalitetu pripreme sjetvenog sloja postoje dva sistema predsjetvene pripreme zemljišta.

Prvi sistem

Ovaj sistem podrazumijeva da sjetveni sloj treba veoma kvalitetno prirpemiti tako da na površini budu što sitniji zemljišni agregati, a da u donjem dijelu profila budu krupniji agregati. Fino pripremljen, praškast površinski sloj brzo se raspršuje pod udarcima kišnih kapi, a nakon sušenja se formira pokorica, što otežava nicanje usjeva i usporava aeraciju zemljišta.

U donjem sloju, gdje se nalaze krupniji zemljišni agregati pojavljuje se prazan prostor (vazdušni džepovi), što ne obezbijeđuje dobar kontakt sjemena ili korijenovog sistema sa česticama zemljišta.

Drugi sistem

Drugi i noviji sistem obrade zemljišta polazi od principa da je važno kvalitetno prirpemiti donje slojeve, u kojima će preovladavati sitnomrvičasta struktura, dok se na površini zemljišta mogu naći i krupniji agregati.

Ovim načinom obrade se želi obezbijediti lakše procjeđivanje vode u dublje slojeve, ali i brže prodiranje korijenovog sistema. Na ovaj način pripremljeno zemljište se manje zbija, a pod uticajem kiše i sunca dolazi do prirodnog razbijanja krupnijih površinskih agregata. Velika prednost ovog sistema je nemogućnost stvaranja pokorice.

Ako se osnovna obrada izvodi u optimalnom stanju vlažnosti, tada nije teško stvoriti povoljan sjetveni sloj. U tom slučaju osnovna obrada se može kombinovati sa drljanjem ili valjanjem ili se za predsjetvenu pripremu mogu koristiti kultivator, rotofreza, sjetvospremač ili druge kombinovane mašine.

Ukoliko je poslije osnovne obrade zemljište teško, zbijeno ili suvo, predsjetvena priprema je izuzetno teška. Tada je potrebno izvršiti nekoliko operacija, teškim valjcima, tanjiračama, kultivatorom ili drugim oruđima sa aktivnim radnim organima. Takva predsjetvena priprema, zbog povećane potrošnje energije rada i habanja oruđa, veoma je skupa, asjetveni sloj nije moguće kvalitetno pripremiti za sjetvu ili sadnju.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Termička sterilizacija tla u plastenicima/staklenicima

Kako najbolje obraditi zemlju za baštu

Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza

Kovrdžavost lista breskve – Kako sprovesti zaštitu

Agrosavjet
-
0
Kovrdžavost lista breskve – Kako sprovesti zaštitu

Kovrdžavost lista breskve je najčešća bolest breskve i nektarine. Kad u vrijeme pupanja breskve potraje toplo i kišovito vrijeme, znakovi bolesti mogu se pojaviti na gotovo svim listovima. Regeneracija izgubljenih nakovrdžanih listova iscrpljuje biljku, negativno utiče na formiranje cvjetnih pupova i slabije je odrvenjavanje mladica pa su takva stabla podložnija zimskom smrzavanju.

Bolest se po nakovrdžanom lišću lako prepoznaje. Po završetku listanja pojedini listovi postaju nakovrdžani, mjehuravi i zadebljali, često veći od normalnih listova i lako se lome. Zavisno od sorte, nakovrdžani dijelovi lista mogu biti zelenobijele ili crvene boje. Ubrzo se nakovrdžani listovi osuše i otpadnu pa je u maju i junu moguć potpuni gubitak lišća.

Osim na lišću, moguća je, ali nešto rjeđe, pojava simptoma bolesti na mladicama i plodovima. Zaražene mladice su zadebljale i deformirane, a na plodovima se javljaju mjehurasta ispupčenja.

Uzročnik kovrdćavosti lista breskve

Uzročnik kovrdžavosti lista breskve je gljiva Taphrina deformans koja prezimljuje na kori, grančicama ili ljuskicama pupova. Zaraza breskve i nektarine uzročnikom kovrčavosti lista moguća je samo na mladom, nediferenciranom tkivu uz dovoljno kiše. Optimalna temperatura za ostvarivanje zaraze je 15,5–21°C, a za razvoj kovrdžavosti breskve oko 20°C. Prema tome, kritično razdoblje za primarnu infekciju breskve je od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška, a za ostvarivanje infekcije je (uz prisustvo uzročnika bolesti) potrebna i kiša. Takođe je dobro znati da nema sekundarnog širenja bolesti u voćnjaku.

Obzirom da do infekcije breskve može doći samo za kišnih dana u fazi prolistavanja potrebno je preventivnu zaštitu fungicidima obaviti prije nego se ostvare povoljni uslovi za infekciju – prije najavljene kiše.

Kako sprovesti zaštitu

Do faze bubrenja pupova za zaštitu od kovrdžavosti lista breskve koristimo fungicide na osnovi bakra (Modra galica, Plavi kamen, Nordox super 75, Nordox 75 WG, Neoram WG, Bakreno vapno WP 50, Kupropin WP, Cuprocaffaro 50 WP, Rame Caffaro 32 WP, Champion, Champion Flow SC, Cuproline, Gypso, Kocide DF, Blauvit, Cuprablau Z, Cuprablau Z ultra, Bordoška juha, Bordoška suspenzija, Bordoška juha Caffaro 20 WP).
Bakarni fungicidi su tokom vegetacije fitotoksični na breskvama i nektarinama pa se nakon faze bubrenja pupova pa do cvatnje preventivna zaštita obavlja pripravcima na osnovi klortalonila (Daconil 720 SC) ditianona (Delan 700 WDG, Delan 500 SC, Delan SC 750), dodina (Dodine S-65, Chromodin S-65), difenkonazola (Difcor), cirama (Ziram 76 WG) te gotove kombinacije trifloksistrobina i tebukonazola (Nativo 75 WG). Prskanje je potrebno sprovesti dok je mirno vrijeme bez vjetra uz povećan utrošak preparata za prskanje.
VAŽNO!
Ostvarena infekcija uzročnikom kovrdžavosti breskve se ne može naknadno suzbiti te je zaštitu potrebno sprovoditi isključivo preventivno – prije kiše.
PROČITAJTE:

Kalemljenje povrća – Ovom tehnikom do većih prinosa i otpornijih biljaka

Agrosavjet
-
0
Kalemljenje povrća – Ovom tehnikom do većih prinosa i otpornijih biljaka

Kao metoda proizvodnje  rasada povrća, kalemljenje je prvi put primijenjeno u Koreji i Japanu krajem 1920. godine na biljkama lubenice. Kao metod, kalemljenje se iz Azije proširilo u Evropu i ostale dijelove svijeta, tako da je danas jedna od standardnih metoda u savremenim sistemima proizvodnje povrća.

Na početku, cilj kalemljenja biljaka bio je smanjenje štete koje prouzrokuju zemljišni patogeni, a danas to je povćanje prinosa i kvaliteta plodova kombinovanjem podloge otporne na bolesti sa genetički superiornom plemkom.

Postoje različite tehnike kalemljenja za različite povrtne vrste, a razlikuju se prema načinu povezivanja podloge i plemke, kao i procenta primanja biljaka.

Najčešće primjenjivane tehnike kalemljenja su:

  • Kalemljenje „u glavu“
  • Kalemljenje na jezičak
  • Kalemljenje spajanjem (na jedan kotiledon)
  • Tehnika kosog reza

kalemljenje povrća

U ovom tekstu opisaćemo kako se izvodi tehnika kosog reza koja se najčešće primjenjuje kod biljaka iz porodice Solanaceae (Paradajz, Paprika, Patlidžan).

TEHNIKA KOSOG REZA

Ova metoda se zove i apikalno kalemljenje ili kalemljenje u klin. Najčešće se primjenjuje pri kalemljenju vrsta iz porodice Solanaceae. Da bi se postigli zadovoljavajući efekti, mora se utvrditi pravo vrijeme za sjetvu podloge i plemke, pošto broj dana do nicanja nije isiti. Sjetva podloge se vrši dva dana ranije od plemke, a kalemljenje se vrši u fazi dva prva lista (20 dana nakon sjetve).

Najbolji efekti se postižu kada je prečnik podloge i plemke oko 2 mm.

Kod ove tehnike, podloga se siječe ispod kotiledona tako da se odstrane apikalni dijelovi. Rez je najčešće vertikalan u centralnom dijelu duž osnove stabla dužine 0,5 – 1,5 cm pri čemu je potrebno da površina nalijeganja i podloge i plemke bude što veća kako bi primanje bilo što efikasnije.

kalemljenje paradajza

Pri rezanju podloge ostavljaju se 1-3 prva lista, a na donjem dijelu stabla formira se kosi rez sa obe strane obe pod uglom od 45 º, kako bi se formirao klin. Ovako pripremljena plemka se postavlja u prorez na podlozi, nakon čega se stavlja štipaljka kako bi se obezbijedilo bolje spajanje podloge i plemke.

Pogledajte video kalemljenja paradajza

Izvor: agrosavjet.com

Mačka sa karakterom psa

Agrosavjet
-
0
Mačka sa karakterom psa

Mačka sa karakterom psa – Inteligentne i vesele, naročito se dobro slažu s drugim mačkama i psima, a uprkos razigranom temperamentu obično su vrlo nježne. Njihova narav čini ih dobrim ljubimcima za porodice sa djecom i za razliku od drugih maca, one obožavaju vodu.

Na ostrvu Man, smještenom u Irskom moru, između Engleske i Irske, ova rasa postoji već vjekovima. Budući da ostrvo nije imalo autohtonu mačju vrstu od koje bi se rasa manks (Manx) mogla razviti, o njenom tačnom porijeklu postoje razni mitovi. Negdje čak možemo da naiđemo na priču kako je Noje prebrzo zatvorio vrata od barke i na taj način ovoj mački odsjekao rep.

Postoji još zabavnih priča o njihovom porijeklu, te i ona da su mačke bez repa doplivale na obalu ostrva Man iz olupina “Španske armade” 1588. godine. Prema drugoj priči, manksa su doveli feničanski trgovci koji su mačke prevozili iz Japana. Treća priča kaže da su ove mačke stigle s vikinškim naseljenicima koji su kolonizovali ostrvo Man. Međutim, realna pretpostavka je da je nedostatak repa kod ovih ostrvskih mačaka rezultat genetske mutacije koja je vjerovatno uzrokovana parenjem srodnika među malom populacijom britanskih kratkodlakih mačaka na ostrvu Man.

Kralj Edvard VIII je navodno bio fan mačaka manks i često je prisustvovao izložbama na kojima je predstavljana ova rasa. Britanci su formirali prvi klub ljubitelja mačaka manks 1901. godine.

Bezrepe

Bez obzira na to kako su ove mačke dospjele na ostrvo Man, stigle su sa netaknutim repovima. Genetičari vjeruju da je bezrepost rezultat spontane mutacije u populaciji domaćih mačaka na ostrvu. Genetski se manks i druge domaće mačke sa kratkim repovima prilično razlikuju. Manksov rep, ili odsustvo repa, kontroliše dominantni gen, dok kod većine ostalih kratkorepih rasa, poput japanskog bobtejla, rep kontrolišu recesivni geni. S obzirom na zatvoreno okruženje na ostrvu i mali genski fond, dominantni gen je lako prelazio sa jedne generacije na sljedeću.

Mutacija odgovorna za nedostatak repa kod ovih maca takođe utiče na razvoj kičme i kičmene moždine. Kao rezultat toga, mnoge manks mačke pate od različitih bolesti koji se zajednički nazivaju “manksov sindrom”, uključujući spinu bifidu, urođenu manu koja sprječava rast kičme oko kičmene moždine.

Ostale tegobe podrazumjevaju inkontinenciju ili konstipaciju, skakutavo hodanje, odsustvo osjećaja u zadnjim nogama ili paralizu zadnjih nogu i neispravne karlične ili sakralne kosti. Ove urođene mane ponekad mogu biti fatalne. Zbog svega navedenog fundamentalno je važno da se nikada ne uparuju dvije bezrepe jedinke rade manks, već jedan od roditelja mora imati rep (varijetet manksa sa repom)!

U leglu su uglavnom od dva do četiri mačeta, a neki od mačića rađaju se sa repom. Mladunci koji nasljede manks gen mogu imati deformacije kao što su spina bifida, fuzija karlice i oštećenje debelog crijeva, međutim, odgovornom i pažljivom selekcijom u odgoju, ovi zdravstveni problemi lako mogu da se izbjegnu.

Ova maca ima tijelo srednje veličine, čvrsto i mišićavo. Kratka leđa čine glatki, neprekidni luk od ramena do zadnjeg dijela, savijući se na zadnjem dijelu dajući željeni okrugli izgled. Dužina leđa proporcionalna je cijeloj mački, a dužina zadnjih nogu jednaka je dužini tijela.

Imaju izrazito okruglu glavu sa istaknutim obrazima i veselim izgledom koji doprinosi tome da ove mace izgledaju kao da se osmjehuju sve vrijeme. Gledano s profila, njihova glava je srednje dužine sa blagim padom od čela do nosa, sa dobro razvijenom njuškom i jakom bradom. Uši manksa su srednje veličine, srazmjerne glavi, široko razmaknute i blago postavljene prema spolja. Oči su okrugle i pune, postavljen pod blagim uglom u odnosu na nos, zlatne do bakarne boje, ali i plave, zelene ili boje lješnika.

Manks može biti rođen s repom pune dužine, ali prema standardu, idealno je ako je mačka potpuno bez repa. Prema dužini repa podijeljene su u četiri grupe: longy, stumpy, rumpy-risers, rumpy. Za uzgoj i održavanje rase važni su svi tipovi.

Krzno kod ove rase mora redovno da se češlja, jer je, uprkos tome što je kratko, izrazito gusto, sa bujnom poddlakom. One vole da se igraju vodom pa kupanje neće predstavljati veliki problem. Javljaju se kao dugodlake i kratkodlake.

Karakter

Manks se smatra društvenom i druželjubivom mačkom, koja je dosta vezan za ljude, ali stidljiva prema strancima. Za ovu rasu kažu da je izrazito inteligentna, razigrana i svojim ponašanjem podsjeća na pse. Na primjer, poput nekih mejn kuna i nekoliko drugih rasa, manks može da nauči da donosi male bačene predmete. Ove mace takođe mogu slijediti svoje vlasnike poput štenaca i vjeruje se da će mogu bolje da nauče jednostavne verbalne naredbe od većine mačaka.

Manksi su cijenjeni kao lovci, i za njih je poznato da su skloni jurenju većeg plena čak i dok su mladi, pa su zbog toga bili dugo traženi za “rad” na farmama.

Izvor: petmagazine.rs

PROČITAJTE:

Mačak ugrizima usmrtio zmiju kako bi spasio djecu pa uginuo

Mačke OSJEĆAJU BOLEST VLASNIKA – Ako nanjuši temperaturu ili nešto teže, MAČKA ĆE URADITI OVO!

Nevjerojatne dobrobiti predenja mačke na ljudski organizam

Napravite sami prirodni vitamin C

Agrosavjet
-
0
Napravite sami prirodni vitamin C

Pitate se kako unijeti u organizam dovoljno kvalitetnog, prirodnog vitamina C i pri tome izbjeći kupovanje neprovjerenih i skupih dodataka u trgovinama i apotekama? Odgovor je da ga možete napraviti sami – bez ikakvih dodatnih troškova!

Vrijednost vitamina C kao izuzetno korisnog sredstva u prevenciji i liječenju mnogih bolesti je odavno poznata. Najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi, a osim što jača otpornost organizma prema virusnim i bakterijskim infekcijama, djeluje protiv alergija, bolesti disajnih puteva i niza drugih oboljenja.

Takođe, igra značajnu ulogu u stvaranju kolagena – proteina neophodnog za regeneraciju tkiva, krvnih žila, kostiju i zuba te za zdrav i mladolik izgled kože.

Bitan je izvor!

Potrebno je naglasiti kako C vitamin, koji ćete pronaći u prirodnom izvoru, nije isto što i askorbinska kiselina, inače sintetizirani oblik vitamina C za čiju se sintezu najčešće koristi glukoza dobivena iz GMO kukuruza!

Prava je istina da je askorbinska kiselina tek djelić onoga što je stvorila Majka Priroda kada je stvarala vitamin C koji ćete pronaći u voću i povrću ili nekom drugom prirodnom izvoru.

U prirodi, C vitamin postoji kao kompleks u kojemu ćete pronaći askorbinsku kiselinu, ali i rutin, bioflavonoide, tirozinazu, koenzime i neke drugih kemijske spojeve koji zajednički čine jedan od najpotentnijih vitamina bez kojeg bi ljudski život bio nezamisliv.

U prilog korišćenja prirodnog C vitamina ide i podatak kako se prirodni C vitamin, nakon apsorpcije, u organizmu zadržava čak 48 sati dok se askorbinska kiselina zadrži samo dva sata!

Pitate se kako unijeti u organizam dovoljno kvalitetnog, prirodnog vitamina C i pri tome izbjeći kupovanje neprovjerenih i skupih dodataka u trgovinama i apotekama? Odgovor je da ga možete napraviti sami – bez ikakvih dodatnih troškova!

Domaći vitamin C ima žive enzime, čime se omogućuje 100% asimilacija u vašem tijelu i učinak od 48 sati!

U agrumima postoje različite vrste flavonoida, spojeva koji pokazuju svojstva antioksidansa u ljudskom tijelu. Naringin, snažan antioksidans, je flavonoid kojeg se najviše može naći u kori grejpa, mandarine i limuna. Nekoliko je studija pokazala da je naringin toliko moćan da može smanjiti oštećenja stanica nastalih od radijacije!

Hesperidin je još jedan flavonoid kojeg se najviše može naći u bijelom unutrašnjem sloju kore narandže, limuna, limete i grejpa. Istraživanja su pokazala da hesperidin smanjuje proliferaciju stanica raka, inducira programiranu staničnu smrt, a ima značajnu ulogu u pomoći onima s hipoglikemijom.

Domaći prirodni vitamin C – recept

Za ovaj recept trebate razne agrume (limun, naranča, grejp, limeta, mandarina,…), one u sezoni ili one koje možete lako nabaviti. Najbolje je kupiti organske agrume ili nabaviti domaće koji provjereno nisu prskani – jer vam treba baš kora.

Nakon što pojedete ili ocijedite agrume, operite i nasjeckajte koru svih vaših agruma, stavite je široko raspoređenu na čistu tkaninu ili tacnu i ostavite nekoliko dana na sobnoj temperaturi dok ne postane suva i hrskava (da lijepo puca).

Zatim tu suvu koru stavite u blender i izmiksajte u prah onoliko fino ili grubo koliko želite. Pohranite citrusni prah u posudu nepropusnu za vazduh i držite na suvom i hladnom mjestu.

Konzumiranje

Ne radi se o tome koliko miligrama vitamina C uzimate, već koliko vitamina C vaše tijelo iskorišćava odnosno apsorbuje. Kora agruma sadrži vrlo visoke doze vitamina C; 100 g kore daje oko 130 mg vitamina C! Sam plod narandže daje samo 71 mg na 100 g voća. Uz to kora agruma je prepuna enzima i fitonutrijenata.

Konzumirajte barem 1 kašičicu na dnevnoj bazi – jednostavno je dodajte u kaše, supe, salate, sokove, deserte…

Jedna kašičica će vas podmiriti s cijelim kompleksom C vitamina, uključujući naringin, rutin, hesperidin i s ostalim bioflavonoidima u količini koju vaše tijelo treba za 1 dan!

Probajte i oduševićete se kvalitetom i ukusom!

Izvor: atma.hr

PROČITAJTE:

LIČI – Mirisni plod pun vitamina

Ove namirnice imaju najviše vitamina D

Koji je značaj vitamina E?

1...545546547...1.016Stranica 546 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia