Naslovnica Blog Stranica 525

Dva izvrsna recepta od MAJČINE DUŠICE koja će oporaviti vaš organizam nakon bolesti

Agrosavjet
-
0
Dva izvrsna recepta od MAJČINE DUŠICE koja će oporaviti vaš organizam nakon bolesti

Majčina dušica je mnogo više od začina. Ova svestrana biljka prepuna je vitamina koji su potrebni našem tijelu.

Studije su pokazale da majčina dušica pomaže kod artritisa, reumatizma i gihta. Pored toga i odlično liječi probavne probleme, a pomoći će i pri liječenju akni, te visokog krvnog pritiska.

Ako imate prehladu, čaj od majčine dušice će vam vratiti zdravlje. Najbolje je koristiti svježu majčinu dušicu, ali se takođe može koristiti i osušena.

Kako se pravilno sprema čaj od majčine dušice

Sastojci koji su vam potrebni:

  • Dvije grančice svježe majčine dušice
  • 300-500 ml tople vode
  • svjež limun
  • domaći med

Uputstvo za pripremu čaja:

Stavite majčinu dušicu u šolju i prelijte ključalom vodom. Pustite da sve odstoji oko 15 minuta. Uklonite grančice, a onda dodajte limunov sok i malo meda.

Takođe vam donosimo još jedan veoma kvalitetan recept od majčine dušice.

Napitak od majčine dušice koji liječi organizam

Sastojci:

  • 2 veze svježe majčine dušice
  • 1-2 l vode

Kako spremati:

Napunite šerpu vodom i dodajte majčinu dušicu. Ostavite da se natapa preko noći. Ujutru uklonite majčinu dušicu i dodajte limun i med u vodu. Pijte ovu vodu tokom cijelog dana. Dobićete infuziju života koja oporavlja naše tijelo.

Napravite i vi jedan od ova dva recepta, te uživajte u brojnim blagodetima majčine dušice.

Izvor: espreso.rs

PROČITAJTE:

Majčina dušica – biljka koja svima prija /VIDEO/

Ovog proljeća posadite MAJČINU DUŠICU u baštu ili saksiju – Nema korisnije biljke od ove!

Ljekovite biljke koje bi trebalo da probate

Lisni miner luka – Simptomi i suzbijanje

Agrosavjet
-
0
Lisni miner luka – Simptomi i suzbijanje

Lisni miner luka (Liriomyza cepae) nanaosi veće štete luku u godinama sa većom količinom padavina u proljeće.

Imago (odrastavo insekt) je mala muva, dužine 3-4 mm.

Larva je bijeličastožuta, valjkasta.

Lisni miner luka
Lijevo: Štete na peru luka ; Desno: Izgleda odraslog insekta

Ova štetočina ima 2-3 generacije godišnje, ali najveće štete čini prva generacija. Iz lutke, koja je prezimila u zemljištu, izlijeću imaga. Pred polaganje jaja ženka se dopunski hrani praveći tačkasta oštećenja na gornjim dijelovima lista. Jaja poliježe najčešće u bazalni dio lista.

Tek ispiljena larva se ubušuje u list praveći vidljive mine. Početna mina je uska i prava. Nakon izvijesnog vremena larva napušta minu, izlazi na list i ponovo se ubušuje.

SLIKA simptoma

Ova štetočina se suzbija čim se opaze prva oštećenja na listovima mladih biljaka u vidu mina. Zaštita se obavlja insekticid na bazi dimetoata navodi se u knjizi „Zaštita povrća“ – Mirjana Mijatović, Aleksa Obradović, Miroslav Ivanović. Insekticidi se ne smiju primjenjivati u usjevu koji se koristi kao mladi luk za ishranu.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Lukova muva: Porastom temperature prijeti najopasnija štetočina luka

Proizvodnja CRVENOG LUKA na organski način – Sadnja, njega i zaštita

Crni i bijeli luk: Ove biljke nipošto nemojte saditi pored njih u bašti

Kalemljenje jorgovana okuliranjem

Agrosavjet
-
0
Kalemljenje jorgovana okuliranjem

Kalemljenje jorgovana obavlja se u junu ili julu. Ako želite da uzgojite izuzetnu vrstu koju ste koju ste vidjeli u komšijskoj bašti, da bi uspjeli moraćete da je kalemite.

ŠTA SE KALEMI?

Pupoljak odabrane vrste sa svojom korom (plemka)

NA ŠTA SE KALEMI?

Na običnu kalinu (Ligustrum vulgare) koja je zasađtena najmanje godinu dana ranije (podloga) vrši se kalemljenje jorgovana plemkom.

EVO I KAKO SE KALEMI!

Krajem juna ili početkom jula odsijecite na odabranom jorgovanu mladi izbojak koji je zdrav i već odrvenio (drvenasta grančica). Uklonite listove, ali saćuvajte njihove peteljke.

KALEMLJENJE JORGOVANA

U sredini izbojka odsijecite jeda pupoljak sa ostatakom lista (peteljkom) i komadićem kore od najmanje 2 cm.

Držite grančicu jednom rukom. Drugom rukom nožićem povucite rez po dijelu kore koji morate da odrežete sa svake strane pupoljka, otprilike po 1 cm iznad i spod pupoljka.

Oštricom noža zarežite pod koru u nivou s gornjim rezom, blago naginjući nožić.

PROČITAJTE JOŠ: Tehnika kalemljenja očenjem – Grafički prikaz i objašnjenje

Naglim pokretom zarežite prema donjem rezu. Problem je u tome što plemku treba odsjeći jednim oštrim pokretom, a ako tako ne učinite, ispod kore ostaće drveni iverak. Ukoliko se to ipak dogodi, pažljivo ga odstranite  nožićem.

KALEMLJENJE JORGOVANA

Pripremite plemku neposredno prije kalemljenja.

PODLOGA

Odsijecite glavni izbojak kaline na koju ćete nakalmiti jorgovan na visini od 15 cm do 20 cm od zemlje i odstranite sve ostale izbojke. Podlogu  zarežite u obliku slova „T“. Prvo napravite horizontalan rez od otprilike 2 cm, a kasnije napravite uspravan iste dužine.

PODLOGA ZA JORGOVAN

SPAJANJE

Pomoću nožića podignite ivice kore podloge koju ste već ranije zarezali da bi ste je odvojili. Stavite plemku ispod kore, držeći je za peteljku koja je okrenuta nagore. Gurajte je prema dnu sve dok se pupoljak ne nađe na 1 cm ispod horizontalnog reza.

Jednom kada ste postavili plemku, odsijecite komadić kore koja viri iznad horizontalnog reza.

Vežite vlažnom rafijom, bez jakog stezanja, i nemojte pokrivati pupoljak.

Izvor: www.agrosavjet.com / Autor: Žan-Iv Deni Returnar – Abeceda rezidbe

SADNJA PAPRIKE na otvorenom polju – Đubrenje, zalivanje i vrijeme sadnje

Agrosavjet
-
0
SADNJA PAPRIKE na otvorenom polju – Đubrenje, zalivanje i vrijeme sadnje

Sadnja paprike na otvorenom polju počinje sredinom maja. Paprika je toploljubiva biljka i sadi se kada prestane opasnost od mrazeva i temperatura zemljišta se ustali na oko 15 stepeni.

Povoljni periodi za sadnju rasada paprike na otvorenom polju zavise od terena:

  • u nižim dijelovima 15-25. maj (berba oko 1. jula),
  • u višim dijelovima 25. maj-10. jun (berba oko 15. jula).

Treba izbjegavati ranu sadnju jer kada je zemljište hladno korijen se slabo razvija, rast je usporen i listovi žute.

Biljke posađene kasno se teško održavaju (ako su temperature u tom periodu visoke) i pate od nedostatka vlage.

Paprika zahtjeva plodna, strukturna zemljišta, dobrog vodno-vazdušnog režima i povoljnih fizičko-hemijskih osobina. Najbolja su černozem i aluvijalna zemljišta.

Na isto mjesto papriku treba saditi tek nakon 4-5 godina.

Razmak sadnje paprike

Najbolji rezultati sadnje paprike su ako se rasad posadi posle kiše ili zalivanja, u večernjim satima. Ako je zemljište pre sadnje suvo treba ga zaliti, pustiti da se prosuši, pa tek onda pristupiti sadnji. Na otvorenom polju najčešće se sadi na rastojanju 50-60 x 20 cm.

Dubina sadnje treba da je 5–6 cm, do kotiledona ili jedan cm dublje. Nije preporučljiva dublja sadnja zbog toga što treba više vremena da se zemljšte zagrije na većoj dubini jer je primanje rasada otežano.

Navodnjavanje

Paprika je najosjetljivija na nedostatak zemljišne vlage poslije presađivanja i u fazi cvjetanja i razvoja plodova.

Na lakšim zemljištima paprika se navodnjava češće, većim količinama vode, dok na težim rjeđe, manjim količinama vode.

Nakon sadnje papriku ne treba zalivati velikim zalivnim normama. Ako je zemljište zaliveno pred sadnju, onda je dovoljno oko 10 l/m2.

Za vrijeme toplog vremena zalivnu normu od 10-15 l/m2treba ponoviti 2-3 puta.

Nakon ukorijenjavanja papriku treba zaliti sa oko 20-30 l/m2.

Kontrolu stanja usjeva obaviti nakon 5-7 dana i ako je potrebno popuniti prazna mjesta i ponoviti navodnjavanje.

Kultivacija i okopavanje

Njega paprike podrazumijeva više kultiviranja i okopavanja. Prvo kultiviranje obaviti dvije nedjelje nakon rasađivanja, a kasnije poslije svakog navodnjavanja ili jače kiše. Dubina kultiviranja do 7 cm.

U toku vegetacije potrebno je uraditi i dva do tri okopavanja kako bi se razmrvilo zemljište oko korijena i posjekao kororv.

Prihranjivanje

Uspješna proizvodnja zavisi od prihranjivanja. Svaka faza razvoja biljke zahtjeva određen odnos hraniva. Savjet Vladice Stefanović, dipl. inž. poljoprivrede je da prihranu treba obaviti na sljedeći način:

1) Faza ukorijenjavanja

Startujemo sa jačom dozom fosfora (1:4:1). Povećan sadržaj fosfora pospješuje razvoj korijena i ukorijenjavanje rasađene biljke. Njegov značaj u fazi ukorijenjavanja se povećava sa hladnoćom zemljišta.

2) Faza početnog porasta

Do zametanja plodova ujednačen odnos NPK hraniva (1:1:1). Ova faza traje do početka intenzivnog cvjetanja i oplodnje. Približno je podjednako usvajanje osnovnih elemenata ishrane. Fosfor ima značajnu ulogu u procesu cvjetanja tako da je nadalje on konstantno prisutan.

3) Faza od zametanja do porasta prvih plodova

Do prve berbe više kalijuma i azota (2:1:3). Kalijum pospješuje boju, ukus, kvalitet i trajnost plodova paprike. Sa višim temperaturama i jačom svjetlošću povećava se potrošnja azota.

4) Faza intenzivnog plodonošenja

U plodonošenju još više kalijuma (2:1:4). Što je više plodova na biljci, veća je i potražnja za kalijumom. Od faze početnog porasta, pa do kraja berbe prema uputstvu stručnog lica dodavati fertigacijom i folijarnom prihranom Ca. Česta je pojava u paprici trulež vrha ploda, koja nastaje usled nedostatka kalcijuma.

Tokom vegetacije kod paprike se može obaviti i folijarna prihrana u cilju obezbeđenja boljeg porasta i zdravstvenog stanja biljaka, dodavanjem različitih folijarnih đubriva sa makro i mikro elementima.

Izvor: poljosfera.rs

PROČITAJTE:

Proizvodnja kvalitetnog rasada paprike

Paprika u plasteniku tokom cijele godine – Savjeti za uspiješan uzgoj

Paprika – 7 razloga zbog kojih bi je trebalo češće jesti

Zaradio u Lincu, zasadio u Loparama

Agrosavjet
-
0
Zaradio u Lincu, zasadio u Loparama

Dragan Jović iz Priboja, koji više od 30 godina radi u Lincu u Austriji, zasadio je prije nešto više od tri godine u Mačkovcu kod Lopara veliki voćnjak s više sorti šljive na površini od 50 hektara. Kupio je i staru ciglanu i upravo gradi veliku hladnjaču kapaciteta 1.600 tona.

Kada bude u punom rodu, angažovaće i do stotinu sezonskih berača šljive dnevno, kaže Radić

40 hiljada sadnica

Drago Radić, direktor Jovićeve firme “Fructum” u Loparama, kaže da su u voćnjaku zastupljene sorte čačanska rodna, čačanska ljepotica i stenlej, ukupno oko 40.000 sadnica.

– Sve je urađeno prema najmodernijim standardima u oblasti voćarstva. Vlasnik Jović se u Austriji bavi trgovinom voća i povrća. On je do sada samo ulagao i investirao sredstva. Od Opšine Lopare dobio je koncesiju na zemljište na 25 godina. Prije nego što je voćnjak zasađen, trebalo je iskrčiti zemljište koje je bilo zakorovljeno i zaraslo u ostrugu i rastinje. Nekada je na ovim površinama bio zadružni voćnjak koji je pripadao Zemljoradničkoj zadruzi “Dojčin Lukić”. U neposrednoj blizini voćnjaka nalazi se i protivgradna stanica – kaže Radić.

Četvrta godina razvoja

Vasilije Marković, diplomirani inžinjer zaštite bilja, a koji je zaposlen u firmi “Fructum”, kaže da se voćnjak nalazi u četvrtoj godini razvoja.

– Pun rod u ovom voćnjaku može se očekivati u petoj godini. Sve neophodne agrotehničke mjere vrše se u skladu s propisima. Već je izvršena zimska rezidba voćaka. Zaštita se obavlja isključivo onim sredstvima koja su odobrena u Evropskoj uniji, jer će i izvoz šljive biti usmjeren na evropsko tržište. Firma posjeduje i svoju destileriju u Priboju, s probnim brendom voćne rakije pod nazivom “Koštana”. Moj savjet poljoprivrednicima na Majevici je da se okrenu voćarskoj proizvodnji, jer je isplativija u odnosu na proizvodnju žitarica. Ova firma će otkupljivati šljivu s Majevice, a kada voćnjak Dragana Jovića bude u punom rodu, angažirat će i do stotinu sezonskih berača šljive dnevno – ističe Marković.

Izvor: avaz.ba

PROČITAJTE:

MLJEKARSTVO SE ISPLATI Proizvodnja mlijeka u Semberiji nije ugrožena

Prijedorčanin proizvodi pčelinji otrov- Kilogram košta i do 70.000 dolara!

Umjesto u igricama i mobitelima, mladić Jusuf Mašić uživa u uzgoju peradi

8 recepata koji smanjuju nivo šećera u krvi

Agrosavjet
-
0
8 recepata koji smanjuju nivo šećera u krvi

Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je hronična bolest u kojoj su nivoi glukoze (šećera) u krvi povišene. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. U nastavku teksta donosimo vam 8 recepata koji smanjuju nivo šećera u krvi.

Polen

Uzimajte pola do jedne kašičice polena 3 puta dnevno, 20-30 minuta prije obroka.

Korijen maslačka

Sipajte uveče 2 kašike nasjeckanog korijena maslačka u termos bocu i dodajte pola litra ključale vode. Termos dobro zatvorite i ostavite da mješavina stoji do ujutru. Ujutru procijedite čaj i pijte po pola šolje 3-4 puta dnevno, pola sata prije jela. Stavljajte svjež maslačak u salate. On smanjuje nivo šećera u krvi jer sadrži inulin. Konzumiranje maslačka je korisno i za poboljšanje imuniteta.

Listovi maslačka – Proljetna salata koja je puna vitamina

Šipak

Sipajte u emajliranu posudu 2-3 kašike isječenih suvih plodova šipka i prelijte ih sa 3 šolje ključale vode. Kuvajte 12 minuta. Zatim sklonite s vatre i ostavite da odstoji 3 sata. Pijte po pola šolje 3-4 puta dnevno, 20-30 minuta prije obroka. Šipak pomaže normalizaciji metabolizma glukoze i poboljšava imunitet.

Lovorov list

10 g zdrobljenog suvog lišća sipajte u termos. Dodajte 3 šolje ključale vode i ostavite da stoji u zatvorenom termosu 3 sata. Procijedite i pijte po pola šolje 3-4 puta dnevno, 20-30 minuta prije obroka.

Breza

Prelijte 3 kašike usitnjenog suvog lišća breze s pola litra ključale vode. Poklopite i ostavite da odstoji 3 sata. Pijte po pola šolje 3-4 puta dnevno, pola sata prije jela.

Kupus

Pijte sok od kupusa, po pola čaše 3 puta dnevno, 20-30 min prije obroka. Svaki put iscijedite svjež sok.

SOK OD KUPUSA – PRIPREMA I ZDRAVSTVENE PREDNOSTI

Bokvica

Dvije kašike usitnjenog suvog lišća bokvice prelijte s pola litra vode, poklopite i stavite u drugi, veći lonac s ključalom vodom, pa kuvajte na pari 15 minuta. Ostavite da stoji 30-40 minuta. Procijedite i pijte po trećinu do pola šolje 2-3 puta dnevno, 30 minuta prije obroka.

Čajna mješavina

Uzmite po 25 g lista maslačka, lista koprive, lista borovnice i lista bokvice. Sve dobro promiješajte. Dvije kašike mješavine prelijte s pola litra ključale vode i prokuvajte 2-3 min. Poklopite posudu u kojoj se kuvao čaj i ostavite da stoji van šporeta 30-40 minuta. Zatim procijedite i pijte po pola šolje 3-4 puta dnevno, 20-30 minuta prije obroka.

Izvor: agrosavjet.com/časopis: Zdravlje iz prirode

PROČITAJTE:

Koje voće ima najviše šećera, a koje najmanje

Ječam – Snižava nivo šećera i pomaže u održavanju tjelesne težine

POMELO – Odličan za ljude koji imaju dijabetes

Uzgoj jagode na plastičnim folijama ima velike prednosti

Agrosavjet
-
0
Uzgoj jagode na plastičnim folijama ima velike prednosti

Njivsko gajenje jagode sa pokrivanjem zemljišta plastičnim folijama – Ovaj način gajenja sastoji se u pokrivanju zemljišta crnim ili bijelim plastičnim folijama (PVC) koje ne propuštaju svjetlost, pa se na njima sade živići jagode.

Plastične folije se koriste radi povećanja toplote zemljišta, konzervisanja vlage u zemljištu i njegove zaštite od isparavanja i razmnožavanja korovskih biljaka.

Gajenjem jagode na plastičnim folijama prinosi su veći za 30-40%, a zrenje plodova je ranije za 3-10 dana. Osim toga, plodovi su kvalitetniji, čistiji i brže se beru, nije potrebna borba protiv korovskih biljaka, a rentabilnost gajenja je povećana za 30-40% u odnosu na klasične načine gajenja.

Plastične polietilenske folije su različite debljine, od 0,4 do 2 mm i više. Pri gajenju jagode kao jednogodišnje kulture koristi se folija debljine 0,4 mm, za dvogodišnje iskorišćavanje 0,5 do 1 mm debljine, a za trogodišnje i četvorogodišnje iskorišćavanje 2 mm debljine.

Širina folije je različita i zavisi od načina sađenja jagode.

Zemljište se zastire folijama ručno ili specijalnim uređajem koji se priključi za traktor. Zastiranje traktorskim uređajem je brže, bolje vezuje foliju za zemljište i znatno je ekonomičnije od ručnog.

Folije se postavljaju po unapred utvrđenim redovima, odnosno prema načinu sađenja. Pri tome treba voditi računa da je folija sa svih strana dobro pričvršćena za zemlju,a ukoliko nije, ručno je ukopati u zemlju 5-7 cm.

Ukoliko na foliji fabrike nisu izbušile rupe, poslije zastiranja vrši se bušenje rupa šiljatim metalnim predmetom debljine oko 5 cm, na rastojanju u redu 20-30 cm, red od reda 35-40 cm. U ovako izbušene rupe sade se živići na uobičajen način.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Gajenje jagode u PVC tunelima – Prinos se povećava do 50%

Priprema živića JAGODE i tehnika sađenja

Njega živića jagode poslije sađenja – Za najbolje prinose slijedite ove savjete

Sve što treba da znate o SJETVI PERŠUNA – Vrijeme, mjesto, đubrenje, njega

Agrosavjet
-
0
Sve što treba da znate o SJETVI PERŠUNA – Vrijeme, mjesto, đubrenje, njega

Prilikom sjetve peršuna treba voditi računa o pretkulturama, mjestu i vremenu sadnje, kao i o karakteristikama tla i temperaturi.

Vrijeme sadnje

Sjetvu peršina najbolje je obaviti što ranije. U kontinentalnim područjima to je najčešće krajem marta ili početkom aprila. Peršun se može sijati i u avgustu te se na taj način omogućuje berba u martu i aprilu iduće godine, no tada peršun treba izvaditi prije nego što se razvije cvjetna stabljika.

Tlo

Ukoliko imate iskustva u sadnji mrkve, ono će vam biti od velike koristi kod sadnje peršuna jer ove dvije biljke imaju gotove iste zahtjeve što se tiče tla.

Za uzgoj peršuna idealno je plodno, bogato i blago kiselo tlo pH vrijednosti od 5,5 do 6,5. Takođe, tlo treba biti mrvičaste strukture. Izbjegavajte nestrukturirana i teška tla, odnosno glinovita tla, jer su nepogodna za uzgoj peršuna i uzrokuju deformaciju korijena. S druge strane, jako su pogodna pjeskovita i aluvijalna tla koja se moraju primjereno zalivati.

Peršun se u tlo koje je dobro pripremljeno i usitnjeno sije u redove ili dvostruke trake. Sije se dubinu do 5 cm. Prilikom sadnje u trakama, razmak unutar traka treba biti 5-9 cm, a između traka oko 75 cm. Što se tiče sadnje u redovima, između svakog reda treba ostaviti 30-40 cm praznog prostora.

Obrada tla obavlja se u ljetnim mjesecima plitkim oranjem iza kultura koje rano napuštaju tlo i u jesenskim mjesecima dubokim oranjem na dubinu od 25 do 30 cm. Uz to, prije same sjetve tlo treba pognojiti NPK đubrivom u razmjeri 10:20:30. Dopunska obrada tla trebala bi osigurati rahli površinski sloj koje će omogućiti jednolično nicanje sjemena. Logično, istovremenim nicanjem osiguraće se jednako dugi razvoj svih biljaka.

Uzgoj u vrtu ili u teglama

Peršun će lijepo uspijevati u vrtovima, ali može se uzgajati i u posudama na balkonu ili prozorima. Ako nemate mogućnost sadnje u vrtu, nemojte se ustručavati u pokušaju uzgoja ove biljke. Bitno je samo da mu tokom ljeta osigurate vlagu i zaštitite od sunca, a u zimskim mjesecima da ga držite na zaštićenom i osunčanom mjestu. Poslije druge uzgojne godine, peršun odlazi u sjeme i zato ga je potrebno iščupati i zamijeniti novim.

Temperatura

Kada je riječ o optimalnoj temperaturi za uzgoj peršuna, treba najprije istaknuti da je minimalna temperatura za klijanje sjemena 3-4°C. U takvim uslovima od sjetve do nicanja prvoga peršuna treba otprilike mjesec dana.

Sporo klijanje može uzrokovati nedostatak vlage i kiseonika u sjetvenom sloju. Uz optimalnu temperaturu od 20°C te vlažnost sjetvenog sloja, sjeme može početi klijati za otprilike 10 dana. Mlade biljke peršuna nakon nicanja mogu podnijeti temperature do -4°C, a razvijenije biljke podnose i niže temperature. Optimalna temperatura od 18°C i umjerena opskrbljenost tla vodom rezultiraju pravilnim korijenima

Visoke temperature od otprilike 30°C usporavaju rast korijena koji tada postaje tanak i vlaknast. Sve u svemu, za uzgoj peršuina najpovoljnija je umjerena kontinentalna klima s prosječnim dnevnim temperaturama od oko 20°C uz dovoljnu količinu vlage u tlu i vazduhu.

Uzgoj peršuna

Za pravilan uzgoj peršuna potrebno je poznavati određene uslove za slaganje, zalivanje ili navodnjavanje, đubrenje i razmnožavanje.

Slaganje kultura

Kada se odlučite na uzgoj peršuna, obrada tla zavisiće od pretkulture. Dobre su pretkulture za peršun mahune, paradajz, kupus, krompir, paprika i žitarice, odnosno kulture pri čijem se uzgoju koristilo stajsko đubrivo.

Zalivanje i navodnjavanje

Potrebno je voditi računa o ravnomjernoj opskrbi vodom tokom vegetacije. U fazi nicanja treba osigurati optimalnu vlagu u sjetvenom sloju tla zato što je u suprotnom nicanje otežano i neujednačeno. Što se tiče faze zadebljanja korijena, tada je više nego ikada potrebno osigurati dovoljno vode. Ako izostanu oborine, potrebno je navodnjavanje (20-30 mm).

Kao najprimjerenija metoda navodnjavanja peršuna izdvaja se kišenje koje osigurava da se voda raspodjeljuje po površini tla u obliku prirodne kiše. Brojne su prednosti ove metode, kao što su mogućnost upotrebe u različitim topografskim uslovima, nepotrebni ili minimalni pripremni radovi na zemljištu, mogućnost ekonomičnog korištenja raspoložive vode zbog tačnog doziranja, mogućnost navodnjavanja tek zasijanih polja i mladih nasada i dr. Navodnjavanje kišenjem odvija se tako da uređaj sistema zahvata vodu iz izvora, potom je provlači kroz cijevi i na kraju je, u obliku prirodne kiše, raspodjeljuje po površini koju navodnjava.

Đubrenje

Mineralna prihrana vrši se na osnovu analize tla i prema planiranom prinosu. Okvirno, prije sjetve dodaje se 800 kg/ha NPK 7-20-30 + Fe + Zn + 200 kg/ha Uree 46% N.

Tokom vegetacije listovi peršuna listaša kose se u 2-3 navrata i peršun nakon svakog razvija nove listove. Ti novi listovi zahtijevaju dovoljnu količinu azota kako bi zadovoljili kvalitetom i količinom.

Zbog toga se može zaključiti da peršun listaš ima veće potrebe u odnosu na azot. Nakon svakoga otkosa prihranjuje se s 30-50 kg/ha azota.

Održavanje i njega

Pravilna njega peršuna osiguraće zdravu i plodnu biljku. U fazi vegetacije potrebno je dva do tri puta obaviti međuredno kultiviranje. Ponekad je potrebno i ručno plijeviti nepotrebni korov unutar samih redova.

Peršun se prvi put prihranjuje kada razvije pet do šest listova, a drugi put otprilike 30 do 40 dana nakon toga. Može se koristiti KAN đubrivo od 200 kg/ha.

Berba peršuna

Listovi peršuna mogu se brati prema potrebi jer se odrezane stabljike peršuna obnavljaju. Peršun namijenjen za skladištenje i potrošnju na manjim površinama vadi se iz tla vadilicama za korjenaste ili gomoljaste kulture. Pomoću njih se tlo podriva ispod zadebljaloga korijena koji se zatim skuplja ručno. Na većim površinama peršun se vadi kombajnima. Prinos peršuna korjenaša u punoj tehnološkoj zriobi može biti i do 30 t/ha.

Izvor: vrtlarica.hr

PROČITAJTE:

Kakve tajne kriju peršun, ren, crna rotkva i kupus

Pomoću maske od peršuna riješite se tamnih mrlja na koži

Domaći sapun za lice od PERŠUNA – Napravite ga same brzo i jednostavno

SIRUP OD BOROVIH IGLICA – Dobar za bronhitis, upalu pluća i grla, kašalj /RECEPT/

Agrosavjet
-
0
SIRUP OD BOROVIH IGLICA – Dobar za bronhitis, upalu pluća i grla, kašalj /RECEPT/

Sirup od borovih iglica – Za dobar početak dana vam predlažemo pravljenje ovog lijeka od mladih borovih iglica. Eliksir je jednostavno napraviti, a sve potrebne sastojke imate na dohvat ruke.

Eliksir se može koristiti u prevenciji i liječenju bronhitisa, upale pluća, bronhijalne astme, kašlja, upale grla, prehlada i promuklosti kao i svih ostalih problema sa disajnim putevima i bronhijalnim alergijama.

Borove iglice i njihov sok koji ćete dobiti ovim putem godinama se koriste za jačanje imunog sistema, opšteg stanja organizma i poboljšanje apetita. Najbolje je da eliskir napravite i pripremite unaprijed te koristite kada vam zatreba za neke od navedenih problema.

Za napitak će vam biti potrebni sljedeći sastojci:

mlade i zdrave borove iglice, pupoljci i manje grančice
vodka
domaći med
nekoliko limunova

Uputstvo za pripremu:

Ovdje vam nećemo navoditi mjere u gramima. Potrebno je da naberete mlade borove iglice sa čistog drveta. Naberite jednu kesu mladih i zdravih iglica, pupoljaka i tankih grančica.

Iglice properite u vodi i ostavite ih da se osuše. Borove iglice isjecite ili izlomite na što sitnije dijelove. Uzmite staklenu teglu od 2 ili 3 litra i napunite je borovim sastojcima.

Između dodajte kriške limuna sa korom. Zatim u teglu uspite jako alkoholno piće. Teglu ispunite alkoholom do tri četvrtine zapremine. U ostatak tegle uspite domaći med.

Tegla mora imati dobar poklopac koji će hermetički zatvoriti smjesu. Kada uspete sve sastojke teglu dobro protresite da se sastojci izmješaju i sjedine. Kada budete prikupljali iglice ukoliko pronađete na drvetu svježu smolu možete i nju pokupiti u teglicu i dodati u ovaj eliksir.

Savjet koji dobro dođe:

Smjesa treba odstojati 40 dana kako bi bor pustio sve ljekovite sastojke pod dejstvom alkohola, meda i limuna. Teglu povremeno promućkajte. Nakon stajanja smjesu procjedite a dobijeni eliksir naspite u staklne tamne boce.

Napitak možete konzumirati preventivno ili kada se pojavi neki od navedenih problema sa disajnim putevima ili kašljem. Možete uzimati tri puta po jednu supenu kašiku na prazan stomak u toku dana ili čak i više prema potrebi.

Preventivno, kada nemate tegobe možete uzimati jednu supenu kašiku eliksira pred spavanje.

Drugi recept za sirup, bez alkohola

Sirup od borovih iglica se u našim krajevima često pravi tako što se u teglu postavlja red borovih iglica, red šećera i tako do vrha tegle. Nakon toga tegla se poklopi folijom i ostavi na toplo i sunčano mjesto par sedmica da se šećer potpuno istopi i preuzme sokove iz borovih iglica. Nakon toga se smjesa procjedi.

Ukoliko ne želite konzumirati alkohol možete koristiti ovaj recept, jedina mana mu je to što u njega ide šećer, ali je takođe veoma zdrav.

Izdanke je najbolje brati od marta do juna mjeseca. Napitak ima prijatan i osvježavajući okus. Kao zamjenu za ovaj recepet za tegobe disajnih puteva možete spremiti i čaj od mladih borovih iglica.

Izvor: svezazdravlje.site

PROČITAJTE:

Sok od crne rotkve i meda – Sibirski narodni recept za kašalj

Ovaj sirup SPRIJEČAVA KAŠALJ KAO OD ŠALE već od prvog dana korišćenja

Kako izliječiti uporan kašalj i bronhitis sa listom kupusa i medom za 5 dana!

Ovo su najčešće greške pri sadnji cvijeća na proljeće

Agrosavjet
-
0
Ovo su najčešće greške pri sadnji cvijeća na proljeće

Sobno cvijeće i biljke prava su radost u našem životu, i naš dom čine vedrijim i ljepšim. Ako želite da se oprobate u sadnji, pazite da ne napravite ove greške koje će presuditi biljkama! Poslednju grešku skoro svi prave a uništava biljku, neće ni stići da procvjeta.

1. Sadite pogrešno cvijeće

Dobro se raspitajte kada cvijeta sorta koju ste uzeli, ili ako sadite začine, kada je najbolji trenutak za sadnju. Nije svaka biljka predviđena za to da je u prvim sunčanim danima posadite, zato je važno da znate kada se sadi i da li je jednogodišnja ili višegodišnja.

2. Pretjerujete

Često ćemo u želji da imamo što više lijepih biljaka oko sebe pretjerati i zapravo posaditi više cvijeća i bilja nego što možemo da „postignemo“. Zbog toga će neke biljke nužno ispaštati jer nećemo moći da im posvetimo pažnju. Ako imate baštu, rizikujete i da pretrpate zemlju tako da ne mogu sve biljke da izvuku nutrijente iz nje, jer će im se korjenski sistemi praktično boriti za prevlast. Odaberite nekoliko biljaka i racionalno ih rasporedite, savjetuju baštovani.

3. Ne obraćate pažnju na svjetlost

Različitim biljkama potreban je različit nivo sunčeve svjetlosti, pa dobro pazite gdje ćete ih staviti. One koje zahtjevaju da se stalno „sunčaju“ trebalo bi da budu na mjestu gdje kroz prozor dopire što više svjetlosti, a sorte koje više vole tamu sklonite od prozora.

4. „Davite“ biljke

Bilo da ih previše zalivate u saksijama, ili ih ostavljate u bašti ili na terasi gdje kiša može da dopre do njih, pazite da biljke ne zalijete previše. Testirajte da li u zemlji ima previše vode tako što ćete malo zemlje uzeti u ruku i stisnuti. Ako vam kaplje voda između prstiju, ima je previše.

5. Zaboravite biljke

Proljeće nas „ponese“ pa posadimo sve i svašta, nekoliko dana se time bavimo kao da nam život zavisi od lijepog cveća, a onda… Obaveze preuzmu primat i zaboravimo na sve te stvari oko kojih smo se trudili. Uspiješni baštovani kažu, ako želite da vam biljke lijepo rastu, moraju vam biti „pred očima“. Nemojte saksije sa novim biljkama staviti negdje gdje su skrivene, već tamo gdje ćete moći da vidite i odreagujete ako počnu da se suše ili imaju neki drugi problem.

6. Saksije su vam pogrešne veličine

Ako kupujete rasad, biljke ćete dobiti u privremenim plastičnim saksijicama. Nemojte ih samo ubaciti u iste takve, samo ljepše, baštovani kažu da bi biljka zarad optimalnog razvoja korjenskog sistema trebalo da bude posađena u saksiju koja je dva puta šira i dva puta dublja od one u kojoj je stigla u vaš dom.

Izvor: mondo.rs

PROČITAJTE:

Kako se gaji JAGORČEVINA ILI JAGLAC?

NAPRAVITE OVU PRIHRANU U PROLJEĆE PRIJE CVJETANJA – Jača biljke iz korijena, pospješuje olistavanje i bujno cvjetanje

KRASULA – 3 načina za uspiješno rasađivanje

1...524525526...1.013Stranica 525 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia