Nedjelja, 29 Maja, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoProizvodnja CRVENOG LUKA na organski način - Sadnja, njega i zaštita

Proizvodnja CRVENOG LUKA na organski način – Sadnja, njega i zaštita

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Crveni luk je povrće koje je visokokvalitetna hrana, začin i lijek. Od mineralnih soli najviše ima kalijuma, sumpora i oligo-elemenata, a od vitamina beta karotin, B1, B2, E, H, K, P i vitamin C. Dovoljno je u organizam dnevno unijeti 80-100 g svježeg luka da se zadovolji dnevna potreba organizma za vitaminom

Agroekološki uslovi

Crveni luk pripada porodici lukova i dvogodišnja je biljka. Cvjetno stablo se razvija u drugoj godini života, a cvast sadrži i do 1000 cvjetova bijele ili blijedoljubičaste boje.  Za uspiješno gajenje crvenog luka zemljište treba da je dobro pripremljeno, da je rastresito i prozračno.

Ukoliko je zemljište u bašti još uvijek sabijeno, dobro ga pripremiti mašinama ili ašovom (bar 30 cm dubine) u jesen i prekriti organskim materijalom do proljeća. Pred sjetvu ili sađenje lukovica vilama prorahliti zemlju, poravnati i tek tada pristupiti sađenju.

Crveni luk ne podnosi najbolje kisela zemljišta kao i direktan unos svježeg stajnjaka ili tečnih biljnih đubriva.

Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme počinje da niče već na 3-5°C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje oko 22°C kada može da nikne za 3-5 dana. Rana sjetva obezbeđuje normalan rast biljaka i očekivano formiranje glavica. Ukoliko se lukovice sade u jesen, u fazi 3-4 lista uspiješno mogu da prezime zimu.

Plodored

Plodored se mora uzeti u obzir prilikom pravljenja plana sjetve ili sadnje. Luk zauzima drugo mjesto u plodoredu, za razliku od bliskog rođaka praziluka koji je zahtjevniji po pitanju unosa hraniva. Na istu površinu luk se može vratiti tek treće, a ukoliko imate uslova tj. dovoljno mjesta, četvrte godine, kako bi se na taj način sprečilo širenje bolesti i štetočina.

Dobre predkulture luku su kupus, krastavac, paprika, paradajz.

Sjetva i sadnja

Crveni luk se može proizvesti sjetvom sjemena ili sađenjem arpadžika. Sađenje arpadžika se može sprovesti čim spoljašnji uslovi dozvole tj. zemlja se prosuši u rano proljeće. Lukovice možete proizvesti sami ili ih kupiti gotove. Pri kupovini lukovice ne smiju biti proklijale, uglavnom su klasirane, a ukoliko nisu, sami ih grupišite po veličini.

Sitnije lukovice možete saditi gušće (3-5 cm), a krupnije na većem razmaku.  Lukovice se sade se na dubinu od 2-3 cm, a količina lukovica je 5-7 kg po aru. Birati osrednje lukovice, a nakon kupovine ih, do sađenja, držati na mračnom i suvom mjestu.

Sađenje crvenog luka obaviti tokom februara, marta i aprila. Luk se u organskoj bašti najčešće sadi združeno sa šargarepom čime se obezbjeđuje preventivna zaštita od lukove muve. Redovi mogu biti na razmaku 25-40 cm između redova i 5-10 cm u redu. Ukoliko posadite lukovice gušće, prorijedićete ih vadeći mladi luk u proljeće.

Na veličinu glavice utiče mnogo faktora ali je i gustina sklopa veoma važna. Nakon izvlačenja reda za sadnju, pažljivo zaliti dno kanala, a lukovice blago utisnuti.

Za ranu potrošnju (mladi luk) sađenje lukovica se može sprovesti i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Birati najsitnije ili krupnije lukovice nego one koje sadite za proizvodnju glavica. U zatvorenom prostoru mladi crveni luk se može saditi kao predkultura paradajzu i paprici. Lukovice saditi gusto (5 cm u redu, 10 cm između redova), a mladi luk se može koristiti za jelo čim pera narastu do 25 cm visine, što je otprilike nakon 70-80 dana od sađenja na otvorenom, a za 4-6 nedjelja ukoliko je u zaštićenom prostoru.

Za uspiješno gajenje veoma je važno da je zemljište rastresito i ukoliko to nije slučaj, motikama okopavati iznikle biljke i redovno zalivati. Mladi luk može da zaguši trava pa ga, nakon što sklopi redove i obavite drugo okopavanje (2-3 nedjelje nakon nicanja), ušuškajte u slojeve slame koja će sprečiti pojavu pokorice i isušivanje. Prilikom združene sadnje sa šargarepom vodite računa da ne oštetite mlade biljke i korijen zeleni.

Preventiva i zaštita

Preventivne mjere za sve ove muve jesu: sađenje luka i praziluka zajedno sa šargarepom i nevenom, u  toku vegetacije ukloniti svaku oštećenu biljku i uništiti, sljedeće 3 godine na toj leji ne saditi luk.

Domaća sredstva: oparak od rabarbare, sredstvo od buhača, piretrin, biljna ulja.

Zalivanje

Korijen luka je plitak i biljka je osjetljiva na nedostatak vode u gornjim slojevima zemljišta. Ovo je izuzetno važno ukoliko u proljeće nema dovoljno padavina. Može se primjenjivati sistem „kap po kap“ i navodnjavanje u brazde.

Vađenje i čuvanje luka

Luk se vadi kada lišće počne se suši, a oko 50 -70 % stabljika polegne, tokom prve polovine avgusta. Biljke se mogu vaditi čupanjem ili podkopavanjem. Pera luka odsjeći bar 2 cm iznad vrata lukovice. Ukoliko je suvo i toplo, lukovice postaviti na mreže ili lese da se dosuše. Ukoliko vremenski uslovi nisu pogodni, kišan je period ili je visoka vlažnost vazduha, izvađeni luk obavezno dosušiti uz dodatak toplote. Tokom zime glavice crnog luka čuvati na suvom i tamnom mjestu, u sanducima ili drvenim gajbicama ili upleten u vence. Ukoliko se dogodi da se luk u ostavi smrzne, ostavite ga da se odmrzne jer neće izgubiti na kvalitetu.

Gajenje na terasi

Mladi luk se uspiješno može gajiti na zatvorenim terasama tokom cijele zime, a sem arpadžika, za dobijanje mladih, sočnih listova mogu da posluže proklijale glavice starog luka. Ukoliko nemate sanduke napunjene zemljom, lukovice zasadite u žardinjere.

Autor: Snežana Ognjenović

Izvor: organskabašta.rs

PROČITAJTE:

Suzbijanje korova u usjevu luka

Crni i bijeli luk: Ove biljke nipošto nemojte saditi pored njih u bašti

Proljetni bijeli luk – Kada i kako se sadi

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

lavlja griva

Lavlja griva – Gljiva izuzetnih svojstava

Lavlja griva ili Hericium erinaceus jestiva je gljiva koja izgledom neodoljivo podsjeća na grivu divlje mačke. Stigla je iz Azije – Japana i Kine,...