Naslovnica Blog Stranica 522

ZUMBUL – Sadnja, uzgoj, održavanje

Agrosavjet
-
0
ZUMBUL – Sadnja, uzgoj, održavanje

Zumbul je lukovičasta cvijetnica snažnog mirisa i jakih boja. Donešena je u Evropu sa Bliskog Istoka. Od prvobitne vrste koja je imala plave cvjetove nastalo je stotine novih sorti sa cvjetovima u najrazličitijim bojama, čak i onih sa dvobojnim cvjetovima. Uglavnom se gaje hibridi, poznati kao „holandski zumbuli“ kojima je cvast oko 15 cm.

Zumbul cvjeta u proljeće, ali određenom njegom možemo postići da nam cvjet i u toku zime. Kada precvjeta, ako ga posadimo u baštu, sljedeće godine će opet cvjetati.

Zumbul sadimo u plitke posude tako da jedna trećina lukovice iznad zemlje. Ljepše će izgledati ako stavimo 3-4 zumbula zajedno u saksiju. Sadimo ih, u zavisnosti kada hoćemo da nam cvjeta, u jesen ili početkom godine. One lukovice zasađene s jeseni, cvjetaće zimi, a one zasađene u januaru procvjetaće u maju. Zasađene lukovice držimo na tamnom, hladnom i vlažnom mjestu. Čim vrhovi listova izbiju, saksiju stavimo na svjetlo mjesto.

Na početku je potrebna temperatura od 10ºC, kasnije povećavamo na 18ºC. Dok cvjeta, zumbul redovno zalivamo. Rascvjetalim ćemo produžiti vrijeme cvjetanja ako ih noću držimo na hladnom mjestu.

Lukovice zumbula vrlo jednostavno mogu da se gaje i u staklenim vazama. Potrebna je posebno oblikovana vaza (kao na slici ispod) sa širokim grlom koje služi lukovici kao postolje. Vazu napuniti prokuvanom vodom i ubacimo nekoliko komadića drvenog uglja da spriječimo zamućivanje vode i eventualno truljenje. Lukovice postavimo na postolje, tako da između visine vode i donjeg dijela lukovice ostane mali razmak, tako da lukovica ne bude uronjena u vodu. Vremenom će nešto vode ispariti, pa ćemo dodati odstojalu, prokuvanu vodu.

Vazu držimo na tamnom i hladnom mjestu gdje temperatura ne prelazi 10ºC, sve dok dugačko korijenje ne ispuni vazu. Dobro zakorijenjenu lukovicu prebacujemo na toplije mjesto, ali izdanke prekrivamo neprovidnim papirom ili nečim drugim, sve dok ga cvjetni izdanak rastom ne podigne.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Nekoliko savjeta za bolji uzgoj ALOE VERE

Narcis – Da biste se ovom cvijetu divili i sljedeće godine slijedite ove savjete

Rajska ptica – Cvijet neobičnog izgleda

Razmnožavanje KESTENA za proizvodnju plodova

Agrosavjet
-
0
Razmnožavanje KESTENA za proizvodnju plodova

Kesten se u kestenovoj šumi vrlo brzo razmnožava izbojcima iz korjenovog panja koji ostaju poslije sječe, sjemenom i sadnjom sadnica proizvedenim u rasadnicima. Sjetvom sjemena i sadnjom neoklaemljenih sijanaca podižu se nove kestenove šume. 

Razmnožavanje za proizvodnju plodova

Samo u svrhu iskorišćavanja plodova kesten se razmnožava na isti način kao i orah: sjetvom sjemena na stalnom mjestu i sadnjom sadnica okalemljenih ili neoklamljenih.

Više o sadnji oraha pročitajte u tekstu: Priprema sadnica za sadnju i sadnja ORAHA

Više o razmnožavanju oraha iz sjemena pročitajte u tekstu: Razmnožavanje oraha sjemenom

Značajne razlike u odnosu na orah su u ovome:

  • klijavost plodova traje najviše 6 mjeseci pa ih treba sijati odmah po sazrijevanju, tj. u oktobru, ako se tada ne mogu posijati, moraju se stratifikovati i posijati u martu, najkasnije u prvoj polovini aprila. Stratifikuju se na isti način kao i plodovi oraha.
  • kora sa okcem se mnogo lakše odvaja nego kod oraha pa je stoga i kalemljenje lakše. U praksi se najviše upotrebljavaju ova dva načina kalemljenja: a) u voćnim rasadnicima spajanjem na ovaj način, pred kretanje vegetacije, mogu se kalemiti sijanci oko 10 cm iznad zemlje već u drugoj godini po sjetvi sjemena; b) na stalnom mjestu na pisak (prsten), na ovaj način mogu se kalemiti sijanti u 5 – 7. godini po sadnji ili nicanju sjemena. Na pisak se kalemi nešto kasnije u proljeće, kada pupoljci nabubre, a kora sa pupoljkom može se lako odvojiti od drveta. Pisak se stavlja u visini 1 – 2 m od zemlje. To je isti onaj način kojim naš narod u južnim krajevima kalemi trešnji.

Kesteni u svrhu proizvodnje plodova na stalnom mjestu se sade u razmacima od 18 x 15 m. Prvih godina treba vršiti orezivanje da bi se formirala simetrična krošnja. Orezivanje nije kasnije potrebno, pošto će se od prirode formirati pravilne krošnje koje mogu dati 100-150 mc plodova na hektar.

Inače, kesten ne traži neku naročitu njegu. Glavno je da mu pogoduju položaj i zemljište. Ako mu oni ne pogoduju, nećemo mu pomoći nikakvom njegom.

Izvor: agrosavjet.com/literatura: Specijalno voćarstvo, ing Šerif Bubić

PROČITAJTE:

Preporuke za uspiješno podizanje zasada pitomog kestena

Kako uzgojiti PITOMI KESTEN iz ploda /VIDEO/

Šta sve možete raditi sa divljim kestenjem

Narodni lijek koji pomaže kod ženskih tegoba, štiti od srčanog udara, a izvrsnog je ukusa

Agrosavjet
-
0
Narodni lijek koji pomaže kod ženskih tegoba, štiti od srčanog udara, a izvrsnog je ukusa

Malina je zeljasta biljka iz porodice ruža, a tokom mnogih vjekova cijenjena je kao ljekovita biljka.

Često joj je pripisivana moć podsticanja plodnosti, u koju su svrhu više koristili njene listove nego plodove.

Međutim, očaravajući okus ploda maline najzaslužniji je za njen današnji status vrhunski popularnog voća.

Evo za šta je sve malina zdrava:

  • usporava starenje kože
  • jača kosu
  • poboljšava zdravlje probavnog sistema
  • snižava rizik od srčanog udara
  • osnažuje imunitet i štiti od upala
  • smanjuju masne naslage

Unosom maline aktivira se hormon adiponektin, od čijeg nedostatka pate ljudi s dijabetesom tipa 2.

Ljekovitost lista maline

Malinu nazivaju i ženskom biljkom jer liječi mnoge tegobe ženskih organa.
Čaj od listova pomaže kod menstrualnih grčeva, jakih krvarenja i iscjedka.
Nakon poroda, čaj od lista maline ubrzava oporavak maternice i podstiče stvaranje mlijeka.

Priprema čaja od lista maline:

Kašičicu izdrobljenog lista maline prelijte sa šoljom vruće vode. Pijte toplo.

Sirće od maline za skidanje temperature

Pomiješajte litru prirodnog jabukovog sirćeta sa 500 grama izgnječenih malina. Ostavite deset dana na toplom mjestu i procijedite.

U slučaju groznice razrijedite dvije kašičice sirćeta od maline u čaši vode i pijte nekoliko puta na dan.

Recept za svježi sok od maline

Evo koji će vam sastojci biti potrebni:

  • 2 šolje svježih malina
  • 4 kocke leda
  • 2 kašike meda
  • 1/4 šalice vode

Priprema:

Prvo što trebate napraviti jeste da dobro operete maline, nakon toga ubacite maline sa ostalim sasojcima u blender i dobro izmješajte – i vaš ukusan sok je spreman.
Maline imaju tendenciju da budu slatke, pa im je u suštini potrebno jako malo zaslađivača.
Smatramo da bi nekoliko kašika meda bile savršene kao prirodan zaslađivać za ovaj sok.

Maline je najbolje jesti svježe, no možete ih koristiti i za pripremu pekmeza, sokova, sladoleda, kolača, slatkih umaka itd.

Maline takođe možete sušiti ili zamrzavati.

Izvor: svezazdravlje.site

PROČITAJTE:

Kako da koristite med i propolis protiv čira na želucu i gastritisa

Za koje tegobe je dobar BAGREMOV MED?

3 ljekovita napitka od jabuke po recepturi Vase Pelagića

Rezidba zapuštenih voćaka

Agrosavjet
-
0
Rezidba zapuštenih voćaka

Krošnje voćaka koje se rodovno ne orezuju imaju karakterističan izgled. Obiluju kratkim razgranatim izbojcima na rubnom dijelu dokle dopire dovoljno svjetlosti, a donji dio i unutrašnjost su ogloljeni.

Kod ovakvih voćaka izostaje obnova rodnih izbojaka pa je ukupna rodna površina znatno smanjena. Takve voćke slabo i neredovno rađaju te brže stare i propadaju. To se događa sa voćkama na okućnicama jer se uzgajaju uglavnom bez nekog određenog uzgojnog oblika. Uglavnom se ostavljaju da slobodno rastu uz povremeno odstranjivanje debljih grana koje, iz nekog razloga, smetaju vlasniku. Kod takvih je voćaka teško brzo uspostaviti ravnotežu rasta i rodnosti pa se razidba obavlja postupno kroz nekoliko godina. Zasiguno ćemo biti ograničeni načinom na koji je voćka oblikova krošnju.

Osnovni je cilj rezidbe postizanje dobrog osvjetljenja krošnje bez obzira na lijep izgled ili oblikovanje određenog uzgojnog oblika jer je to nemoguće postići.

Ako su voćke isprva bile uzgajane u određenom uzgojnom obliku, a zatim zapuštene biće moguće rekonstruisati uzgojni oblik. No, za to je važno da krošnja nije bila predugo zapuštena i da su voćke mlade. Ako je voćka duže zapuštena, ona je već prirodno oblikovala korišnju pa je rekonstrukcija uzgojnog oblika znatno otežana ako ne i nemoguća.

rezidba voćki

Svrha rezibe zapuštene voćke je popravit osvjetljenost krošnje, posebno njene unutrašnjosti gdje zbog zasjenjenosti nema rasta mladica, a stoga ni rodnosti. Kao i kod rezidbe radi obnavljanja krošnje, uspjeh nije moguće odmah postići nego je potrebno nekoliko godina kako bi voćka postigla dobru ravnotežu rasta i rodnosti.

U prvoj se godini rezidbom u razdoblju mirovanja odstranjuju samo pojedine deblje grane koje smetaju prodiranju svjetlosti u unutrašnjost koršnje. Zavisno od veličine krošnje, uslova uzgoja i kondicije voćke, ne bi trebalo odbaciti više od 1/3 debljih grana, i to onih koje najviše smetaju prodiranju svjetolosti. One se moraju pomnjivo odstraniti kako se ne bi odlomile i oštetile koršnje.

Ako u unutrašnjosti koršnje ima vodopija, koje bi se mogle upotrijebiti za nova razgranjenja radi obnove rodne površine, obavezno se moraju sačuvati. Na preostalim se granama odstranjuju samo slomljeni izbojci i oni koje su napale bolesti i štetočine.

Kada krene vegetacija zbog prodora svjetlosti u unutrašnjost krošnje i odstranjivanja dijela debljih grana koje su bile veliki potroštač, u krošnji će se početi razvijati mladice iz latentnih ili adventivnih pupova. Kada narastu 15 do 20 cm, ostave se one koje će poslužiti za nova razgranjenja, a ostale se redovno pinciraju ili odstrane, ako ih ima previše. Pincirane se mladice krajem ljeta mogu potpuno odstraniti jer je voćka dobila dovoljno lisene površine i gupitak tih, ionako nepotrebnih, mladica neće joj smetati.

Ako je potrebno, u drugoj se godini može odstraniti još po neka deblja grana. To će zasigurno biti potrebno na velikim krošnjama voćaka kalemljenih na bujnim podlogama.

U drugoj se godini rezidbom oblikuju sekundarne grane u donjem dijelu osnovnih grana, a na ostalom se dijelu krošnje obavlja rezidba na rod.

U trećoj se godini na voćkama kalemljenim na slabo do srednje bujnim podlogama obavlja redovna rezidba na rod obnovljene krošnje. Na voćkama kalemljenim na bujnim podlogama obnovu krošnje treba nastaviti u četvrtoj godini, do kada bi obnavljanje zapuštene krošnje trebalo završiti.

Izvor: agrosavjet.com / Autror: prof.dr.sc. Tomislav Jemrić

PROČITAJTE:

Rovašenje – Posutpak kojim se podstiče rast pupoljaka

Povijanje grana ili rezidba bez makaza – Mjera kojom se postiže visoka rodnost

Šta je kalemljenje i njegova podjela?

Prednosti proizvodnje rane mrkve!

Agrosavjet
-
0
Prednosti proizvodnje rane mrkve!

Rana mrkva može da se proizvodi u zaštićenom prostoru, i to najčešće u plastenicima, jer je ovo najjevtiniji način proizvodnje. Ona nije mnogo zastupljena u zaštićenom prostoru zbog duge vegetacije i zbog relativno niske cijene, ali je dobra pretkultura za jesenje usjeve ili kao nova kultura u plodosmeni.

Ova biljka ne traži dodatno zagrijevanje, ali se mora zaštititi od mraza, zato što mlade biljčice izmrzavaju na temperaturi od minus 4 ⁰ C. Sjeme počinje da klija na temperaturi od 3-4 ⁰ C, a najbolje je na 18 ⁰ C, kada nikne za 15-20 dana. Za šargarepu je najpogodnije rastresito i pjeskovito zemljište, zato što se tada korijen nesmetano razvija.

Oranje se izvodi na 30-ak cm, a mjesto za šargarepu se prethodno pođubri sa NPK 8:16:24 ili nekim drugim đubrivom sa povećanim sadržajem kalijuma, kao i zgorelim stajnjakom. Sjeme mrkve je sitno i zato sjetveni sloj mora da bude idealno pripremljen, mekan, sitnomrvičast, ravan i bez biljnih ostataka i otpada. Prije sjetve sjeme treba da se tretira preparatima sa biljnim hormonima rasta radi bržeg i ravnomernijeg nicanja, npr. Slavol S. Dubina sjetve je na 2 cm, a zimi zbog niže temperature može da bude i nešto dublja sjetva.

Razmak sjetve je obično 20-25 cm izmeđe redova. U većim objektima moguća je sjetva u pantljike, sa razmakom između pantljika 50-60 cm i sa 3-4 reda u pantljici.

Sjeme ne može precizno da se rasporedi u redu, već se seje gušće, a kada biljčice dobiju prvi list proređuju se na razmak od 5-8 cm. Poslije sjetve površinu treba zaliti, ali ne treba preterivati sa vodom da se ne bi napravila pokorica, kroz koju ne bi mogli da se probiju nežni i slabi klijanci. U slučaju stvaranja pokorice, mora se vršiti zalivanje orošavanjem samo toliko da se raskvasi površinski sloj. Kada dobiju 3-4 lista vrši se prihranjivanje azotnim đubrivima.

Za ranu mrkvu je najpogodnija folijarna prihrana vodotopivim đubrivima, jer ih biljka brzo usvaja preko lista i odmah ugrađuje u ćelije. Najbolja kombinacija makroelemenata u vodotopivom đubrivu je NPK 12:6:24.

Sjetva može da se obavi u jesen – septembar i oktobar, ili tokom zime – decembar, januar i februar.

Poželjno je da plastenik ima duplu foliju ili niske tunele u visokom plasteniku, a za vrijeme jakih spoljnih mrazeva dodatno pokriti zemlju ili iznikle biljčice agrotekstilom. Rana jesenja sjetva prije septembra nosi opasnost od jarovizacije. Naime, ako kod mladih biljaka korijen dostigne debljinu olovke, onda u njemu ima dovoljno rezervnih hraniva da se izvrši jarovizacija, pa onda biljke umesto da formiraju korijen izvrše prorastanje u cvjetonosno stablo.

Jarovizacija se vrši na temperaturi plus 1-10 ⁰ C. Šargarepu treba redovno zalivati tako da vlažnost zemljišta bude oko 75 % PVK.

U slučaju zasušivanja i neredovnog obilnog zalivanja dolazi do pucanja korijena, truljenja, smanjenja prinosa i tržišnog udela prve klase. Međurednu obradu je moguće obaviti 2-3 puta, sve dok lisne rozete ne zatvore međuredni prostor.

Za ranu potrošnju siju se rani hibridi ili rane sorte. Najraniji hibridi pristižu za vađenje oko 75-80 dana posle setve, npr. Mokum, Presto, Napoli, Ekselko, Muziko, Jerada i drugi. Može da se vadi i mlađi koren za prodaju u vezicama, ali je tada prinos daleko manji. Zavisno od starosti kada se korijen vadi, prinos varira od 200-600 kg po jednom aru.

Izvor: PSSS

Zašto su paukovi korisni i ne treba ih ubijati u kućama?

Agrosavjet
-
0
Zašto su paukovi korisni i ne treba ih ubijati u kućama?

Nauka je otkrila zašto ne bi trebalo da ubijamo pauke. Oni su zapravo važan dio prirode, pa isto tako i našeg zatvorenog, kućnog ekosistema.

Mnogi ljudi posmatraju svoje domove kao prostor potpuno izolovan od prirode i insekata, te ne podnose pauke unutra, iako oni zapravo mogu biti korisni.

Istraživanje koje je sproveo tim sa Univerziteta Severne Karoline dokazalo je da, od 50 kuća koje su provjerili, u svakoj živi određena količina pauka.

Podrumski pauci ponekad ostavljaju svoje mreže da bi lovili druge pauke na njihovom terenu, oponašajući plijen da uhvate svoje „rođake“ za večeru, piše TNW.

Pošto su paukovi skloni da pojedu sve što ulove, često ubijaju druge štetne insetke u kući, kao na primjer komarce ili stonoge.

Istraživači su naglasili da je strah od paukova sasvim prirodan, ali da su oni zapravo fascinantna stvorenja koja oslobađaju naš stan od drugih insekata.

Izvor: nezavisnenovine

PROČITAJTE:

RJEŠITE SE PAUČINE U SVOM DOMU – 7 prirodnih načina za odbijanje paukova

TRIK KOJI TJERA PAUKOVE

Otkrijte koje su bolesti palme najčešće i kako je zaštiti

Agrosavjet
-
0
Otkrijte koje su bolesti palme najčešće i kako je zaštiti

Bolesti palme mogu izazvati veliku štetu na egzotičnim biljkama kada se jednom pojave. Otkrijte koje su najopasnije i kako zaštititi svoje vrtne ljubimce.

Šljivina štitasta vaš – Simptomi i suzbijanje

Agrosavjet
-
0
Šljivina štitasta vaš – Simptomi i suzbijanje

Šljivina štitasta vaš (Lecanium corni) je polifagna vrsta koja najveće štete u našim uslovima pričinjava na šljivi, mada napada i breskvu, vinovu lozu, lijesku i neke druge biljke, mada znatno rjeđe. Ovo su sitni insekti prečnika svega nekoliko milimetara.

Rasprostranjena je u svim rejonima, gdje se gaji šljiva. Osim direktne štete koju izaziva sisanjem biljnih sokova, ova vaš pričinjava i indirektne štete. Smatra se da učestalim napadima slabi stablo šljive i stvara preduslove za lakšu infekciju virusom šarke šljive.

Napadnuta stabla su podložnija napadu potkornjaka,izmrzavanju tokom zime. Vaš luči velike količine “medne rose”, zbog čega privlače mrave na voćna stabla i po prisustvu mrava možemo lako utvrditi prisustvo ove vaši. Na “mednoj rosi” razvija se gljivica čađavica, koja ometa normalnu asimilaciju i život voćnog stabla.

Ima jednu generaciju godišnje i najčešće napada šljivu, vinovu lozu i breskvu. Prezimljava na granama i stablu kao larva drugog stadijuma. Larve se najčešće nalaze sa donje strane grana i grančica. Larve su vrlo otporne na niske temperature. Jaja su bela i nalaze se ispod štitića. U proljeće larve prelaze na mlađe grane i grančice, gdje se hrane sisanjem sokova. Larve se intenzivno hrane tokom aprila i do kraja maja, kada se javlja imago.

Posle kopulacije ženke polažu jaja ispod svog tela. Jedna jedinka položi i do 2.000 jaja. Poslije polaganja jaja ženka ugine i svojim štitom zaštićuje jaja. Njihov štit ostaje duže vreme na voćki. Iz jaja izlaze larve najčešće polovinom juna, a dinamika njihovog izlaženja ispod štita je u zavisnosti od vremenskih uslova, mlade larve se vrlo brzo razmile po cijeloj kruni. Preko lisnih peteljki prelaze na naličje lista gdje počinju da sišu sokove. Kada je jak napad na jednom listu može biti preko 500 pokretnih formi šljivine štitaste vaši.

Kada se pregledom voćnjaka konstatuje prisustvo ove štetočine mora se vršiti njeno suzbijanje. S obzirom da voštane sekrecije čine štitaste vaši nedostupnim za djelovanje insekticida, najefikasnija zaštita postiže se zimskim tretiranjem mineralnim uljima (galmin ili bijelo ulje), ili kombinovanim preparatima koji sadrže mineralno ulje (plavo ulje ili crveno ulje). Prskanje mora da bude sa obilnom količinom tečnosti, da se ona sliva sa grana i grančica.

Tokom mirovanja vegetacije uraditi četkanje debla i ramenih grana. Ispod drveta položiti platno ili najlon, kako bi sakupili očetkani materijal i štetočine koje prezimljavaju na kori. Sakupljeni materijal uništiti spaljivanjem. Pored četkanja, jedinke se mogu skidati i krpom namočenom u alkohol ili rastvor deterdženta za suđe.

U vrijeme vegetacije štitasta vaš se teže suzbija. Suzbijanje treba otpočeti kada se pojave pokretne forme larvi prvog stadijuma, otprilike početak juna i kraj jula, zatim početak avgusta preparatima na bazi aktivne materije metomil, metida- tion, hlorpirifos+cipermetrin i dr.

Šljivina štitasta vaš ima veliki broj prirodnih neprijatelja, zato je važno pri izboru insekticida voditi računa o očuvanju prirodnih neprijatelja u cilju bolje kontrole brojnosti.

Za sobne biljke se može koristiti smjesa od 10ml  alkohola, 500 ml tople vode i 15 g tečnog sapuna. Prije primene provjeriti na jednom listu kako biljka reaguje, jer su biljke različito osjetljive. Primenjuje se dva do tri puta. Preparat od bijelog luka je takođe efikasan u suzbijanju ove štetočine. Dovoljno je bijeli luk usitniti i držati nekoliko sati u vodi. Nakon toga se procijedi i primenjuje. Koristi se i preparat od ljute paprike. Uzme se 100 g ljute paprike i skuva u litri vode. Dobijeni čaj se ostavi 24 sata, zatim procijedi i primjenjuje. Da bi preparat od ljute paprike bio efikasniji, dodaje se 50 g sapuna u procjeđeni preparat.

Izvor: pssrs.net/ autor: Dragan Bejatović

PROČITAJTE:

Vrijeme je za ZAŠTITU šljive od ŠLJIVINE OSE

Zaštita šljive u fazi početka cvjetanja

Sađenje i orezivanje BADEMA

Agrosavjet
-
0
Sađenje i orezivanje BADEMA

Badem je pored masline i vinove loze najtipičnija voćka suvih mediteranskih oblasti. Kod nas se ne gaji u onoj mjeri u kojoj postoje uslovi za njega.

SAĐENJE

Pripremanje zemljišta prije sađenja badema mora biti isto tako temljeno kao i prije sađenja ostalih voćaka. Ne smije nas zavesti biološka osobina badema što on bolje podnosi mršavija i suvlja zemljišta nego druge voćke. Iskustvo je pokazalo da nema visokih prinosa badema bez visokih normi hrane, a pojačana ishrana badema povlači za sobom i pojačanu potrošnju vode.

RAZMACI

Na mršavim suvim zemljištima i na kosama bademe treba saditi u razmacima 5×4 m, a na plodnijim zemljištima 6×5 m. Sadi se u jesen (krajem oktobra ili početkom novebra).

OREZIVANJE

Badem se gaji kao drvo niskog, srednjeg ili visokog debla. Pošto je slabe bujnosti, treba ga gajiti sa niskim ili srednjim deblom. U Kaliforniji visina bademovog debla obično je 30 do 40 cm ili 60 do 70 cm, kod nas i u drugim zemljama 130 do 150 cm.

Kod badema se obično obrazuje kotlasta krošnja čiju osnovu čine tri primarne grane bez provodnice. Na svakoj od ove tri glavne grane ostavićemo po dvije sekundarne grane. Poslije ovakvog formiranja krošnje badem se ne smije mnogo orezivati, a uklanjaju se samo bolesne i suve grane, zatim se djelimično uklanjaju one koje se ukrštaju i koje idu u unutrašnjost krošnje. U starijim godinama bademovo drvo se može podmladiti.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Badem – Šta je važno za uspiješan uzgoj ovog cjenjenog voća?

Ne pretjerujte – Bademi su blago, ali u ovoj količini

Zašto bi bademe trebalo namočiti u vodu preko noći?

Ljubičica – Poznata je kao dekorativna biljka, a veoma je ljekovita

Agrosavjet
-
0
Ljubičica – Poznata je kao dekorativna biljka, a veoma je ljekovita

Iako je uglavnom poznata kao dekorativna biljka, ljubičica (ROD: Viola) je nutritivno bogata – obiluje mineralima, esencijalnim uljima, taninima i antioksidansima, pa se može konzumirati, ali i koristiti u pripremi ljekovitih preprata.

Čaj od njenih cvjetova pogodan je za suzbijanje kašlja, prehlada, imitacija grla, ali i za ublažavanje groznice jer podstiče znojenje.

PROTIV SUVOG KAŠLJA

Skupite dvije pune štolje cvjetova ljubičice pa ih ubacite u mlaku vodu radi uklanjanja nečistoća. Potom odstranite latice, pa ih naspite u staklenu teglu i prelijte vodom do vrha, te ostavite pripravak da odstoji preko noći.

Ujutru procijedite, naspite tečnost u šerpu i polako kuvajte na umjerenoj tempraturi, postepeno dodajući smeđi šećer (na šolju vode idu dvije šolje šećera). Miješajte dok se šećer ne rastvori i dok smjesa ne postane gusta poput sirupa. Po želji umiješajte dvije-tri kašičice soka od limuna. Uzimajte po tri kašike dnevno,

Izvor: agrosavjet/ literatura: časopis „Travar i pčelar“

PROČITAJTE:

Da li ste probali liker od ljubičica? /RECEPT/

1...521522523...1.013Stranica 522 of 1.013

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia