Badem je pored masline i vinove loze najtipičnija voćka suvih mediteranskih oblasti. Kod nas se ne gaji u onoj mjeri u kojoj postoje uslovi za njega.
SAĐENJE
Pripremanje zemljišta prije sađenja badema mora biti isto tako temljeno kao i prije sađenja ostalih voćaka. Ne smije nas zavesti biološka osobina badema što on bolje podnosi mršavija i suvlja zemljišta nego druge voćke. Iskustvo je pokazalo da nema visokih prinosa badema bez visokih normi hrane, a pojačana ishrana badema povlači za sobom i pojačanu potrošnju vode.
RAZMACI
Na mršavim suvim zemljištima i na kosama bademe treba saditi u razmacima 5×4 m, a na plodnijim zemljištima 6×5 m. Sadi se u jesen (krajem oktobra ili početkom novebra).
OREZIVANJE
Badem se gaji kao drvo niskog, srednjeg ili visokog debla. Pošto je slabe bujnosti, treba ga gajiti sa niskim ili srednjim deblom. U Kaliforniji visina bademovog debla obično je 30 do 40 cm ili 60 do 70 cm, kod nas i u drugim zemljama 130 do 150 cm.
Kod badema se obično obrazuje kotlasta krošnja čiju osnovu čine tri primarne grane bez provodnice. Na svakoj od ove tri glavne grane ostavićemo po dvije sekundarne grane. Poslije ovakvog formiranja krošnje badem se ne smije mnogo orezivati, a uklanjaju se samo bolesne i suve grane, zatim se djelimično uklanjaju one koje se ukrštaju i koje idu u unutrašnjost krošnje. U starijim godinama bademovo drvo se može podmladiti.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Badem – Šta je važno za uspiješan uzgoj ovog cjenjenog voća?
Ne pretjerujte – Bademi su blago, ali u ovoj količini
Zašto bi bademe trebalo namočiti u vodu preko noći?