Naslovnica Blog Stranica 511

Ne bacajte prvu vodu u kojoj se kuvao pasulj – Evo za šta može da se koristi

Agrosavjet
-
0
Ne bacajte prvu vodu u kojoj se kuvao pasulj – Evo za šta može da se koristi

Voda u kojoj se kuvao pasulj – U neka davna vremena, kada nisu postojala kupovna sredstva, domaćice su čistile dom najčešće hranom. Pa tako su svježim hljebom prale zidove, kamene podove mlijekom, prozori se čistili krompirom.

Danas znamo da su sirće, limunov sok i soda bikarbona moćna sredstva za čišćenje gotovo svih površina i aparata i u kuhinji i kupatilu, a rijetko ko zna da i pasulj može da bude koristan. Zapravo, voda u kojoj se ova namirnica kuvala.
Znate kako kada kuvate pasulj, onu prvu vodu bacite? E pa, nemojte! Procjedite je (od eventualnih ljuski koje je povrće pustilo), i pomješajte sa vrelom vodom.
Ova mješavina čini čuda za staklene površine – od prozora, preko ogledala, pa sve do posuđa. Predmete dobro poprskajte mješavinom, istrljajte sunđerom, pa isperite.
Za nešto jači „dezinfekcioni“ efekat i kod upornijih fleka, možete u smjesu dodati i malo alkoholnog sirćeta. Vidjećete, rezultat je nevjerovatan!
Izvor: prva.rs
PROČITAJTE:

Pripreme za početak plasteničke proizvodnje

Agrosavjet
-
0
Pripreme za početak plasteničke proizvodnje

Plastenička proizvodnja je intezivna prozvodnja tokom cijele godine, koja nam omogućava dvije do tri proizvodnje u toku godine, smanjen uticaj klimatskih promjena, te veću kontrolu nad bolestima i štetočinama.

Prilikom izbora mjesta za postavljanje plastenika potrebno je izabrati ravnije terene, lakša, propusna i ocjedna zemljišta na kojima se ne zadržava voda, treba obezbijediti nesmetan pristup plastenicima radi  odvoženja i dovoženja materijala.

Zemljište

Kod pripreme zemljišta za plasteničku proizvodnju neophodno je prvo očistiti parcelu od korova, iznjeti evenetualne ostatke od prethodne proizvodnje i izvršiti dezinfekciju zemljišta (jedan od načina jeste prelijevanje vrelom vodom).

Đubrenje

Nakon toga se vrši đubrenje. U organskoj proizvodnji se koriste samo prirodna stajska đubriva, zelenišno đubrenje, kompost i  mineralna đubriva. Mineralna đubriva koja mogu da se koriste u organskoj poljoprivredi su: mljevena fosfatna stijena, kameno brašno, industrijski kreč i glina. Prije unošenja đubriva u plastenike, poželjno je odraditi hemijsku analizu zemljišta kako bi se odredile potrebne količine.

Obrada

Nakon đubrenja, vrši se osnovna obrada zemljišta (duboka/plitka obrada, frezanje, bankovi) koja se određuje na osnovu planirane kulture.

Malčiranje je jedna od obaveznih agrotehničkih mjera koja smanjuje gubitak vode iz zemljišta, sprječava eroziju, smanjuje ispiranje hraniva u dublje slojeve zemljišta i podzemne vode.

Malčiranje se vrši crnim ili bijelim folijama ili organskim materijalima (sijeno, slama, usitnjena kurozovina). U kombinaciji sa malčiranjem najčešće se primjenjuje sistem navodnjavanja kap po kap kao i prihrana (fertirigacija). Prvo navodnjavanje se obavlja odmah poslije presađivanja. Biljke se mogu zalijevati i sistemom rasprskivača.

Plodored

Prilikom planiranja korištenja zaštićenih prostora, potrebno je voditi brigu o plodoredu, što ustvari predstavlja prostornu i vremensku izmjenu uzgajanih kultrura na određenoj površini. Preporučuje se trogodišnji ili četverogodišnji plodored. S obzirom da je plastenička proizvodnja intenzivna gdje se gaji malen broj biljnih vrsta tokom cijele godine plodored se teško može ispoštovati.

Povrće iz iste porodice iz zemljišta crpi ista hraniva, sklona su istim bolestima i napadu istih štetočina. Npr. paradajz, paprika i krompir pripadaju istoj porodici, te se ne preporučuje ponovo sadnja istih kultura na istom mjestu. Javlja se bolest monoklutura,  zemljište se icrpljuje zbog čega se pribjegava povećanom korištenju đubriva ali se i dalje ne mogu ostvariti dobri prinosi.

Zemljište se zakiseljava, dolazi do nakupljanja soli i zabarivanja što ima negativan uticaj na prinos. Jedan od načina prevazilaženja tog problema jeste unošenje novog zemljišta u debljini od 30-40 cm ili premještanje plastenika svakih par godina.

Oba ova načina su jako skupa, jedino se mogu primjeniti ukoliko su u pitanju manji plastenici te ukoliko vlasnik ima drugu pogodnu parcelu za izmještanje plastenika.

Ono što možemo predložiti prilikom planiranja plasteničke proizvodnje  jeste pribjegavanje mješovitoj sadnji odnosno združivanje biljaka koje pozitivno utiču jedna na drugu. Dobro je u istom dijelu plastenika uzgajati povrće iz različitih porodica, kombinovati povrće koje ima različite zahtjeve prema hranivima (korjenasto, lisnato i plodovito povrće).

Može se kombinovati ljekovito i aromatično bilje sa biljnim vrstama koje pozitivno utiču jedna na drugu. Npr. dragoljub se sije oko kupusnjača jer štiti od leptira kupusara. Neven je omiljen u svim organskim povrtnjacima, jer odbija nematode,a privlači korisne insekte. Kadifica privlači puževe te ju je najbolje saditi oko kupusa i salate.

Timijan svojim jakim mirisom odbija uši, mrkvinu muhu, buhače, puževe golaće. Bosiljak je dobar komšija krastavcima i paradajzu jer štiti od pepelnice, odbija lisne uši, grinje, komarce.

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Plastenička proizvodnja paradajza – Priprema zemljišta, đubrenje, sadnja i njega usjeva

Zašto je važno uređivanje prostora oko plastenika

Na šta obratiti PAŽNJU prilikom izbora FOLIJA za pokrivanje PLASTENIKA?

Šarka šljive – Metode zaštite najznačajnijeg virusa u voćarstvu!

Agrosavjet
-
0
Šarka šljive – Metode zaštite najznačajnijeg virusa u voćarstvu!

Šarka šljive (prouztokovač virus šarke šljive / Plum pox virus, PPV /) je ekonomski veoma štetna bolest šljive i najštetnija viroza ove gajene biljke.

Kod nas je veoma rastprostranjena, posebno na osjetljivim sortama kao što je storta Požegača. Kod osjetljivih sorti prema ovom virusu može da opadne i 90 % plodova.

Probleme i štete koje ovaj virtus prouzrokuje su posebno prisutni u rasadničkoj proizvodnji odnosno proizvodnji sadnog materijala šljive. Prema standardima kvaliteta, proizvedeni sadni matrijal mora biti bezvirusan.

U uslovima rasprostranjenosti ovog virusa odnosto zaraženosti stabla šljive i drugih biljaka koji su dobćini ovom virusu (izvor zaraze) nije jednostavno proizvesti bezvirusni sadni materijal. Veliki problem predstavlja nelegalna proizvodnja sadnog materijala gdje se plemke (kalem grančice) ne uzimaju sa zdravih, bezvirusnih matičnih stabala, već iz proizvodnih. U tom slučaju se proizvode i sade zaražene sadnice šljive što pričinjava još veće štete.

Virus se umnožava, pored šljive, i u dzanarici, kajsiji, breskvi, a skoro je utvrđeno i višnji i trešnji.

Zaštita

Znčajna mjera je i uzgoj tolerantnih sorti šljive. Veoma osjetljiva sorta je Požegača. Sorta Čačanska rodna je osjetljiva, ali daje dobar prinos. U tolerantne sorte se svrstavaju Stenlej, Čačanska ljepotica, Čačanska najbolja, Čačanska rana i Valjevka.

Za uspješnu proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala šljive, pored bezvirusnih plemki koje se uzimaju sa bezvirusnih matičnih stabala, i podloge moraju biti bezvirusne. Najsiguniji i najbrži način dobijanja bezvirsunih podloga jeste njihova proizvodnja kultrurom tkiva in vitro. Taj način proizvodnje bezvirusnih podloga se primjenjuje kod proizvodnje bezvirusnog sadnog materijala i kod trešnje, kajsije, breskve i nektarine.

POGLEDAJTE VIDEO KAKO SE RIJEŠITI VIRUSA ŠARKE ŠLJIVE

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Zaštita voćaka od virusa

Zaštita jabuke u fazi crvenih pupoljka

Agrosavjet
-
0
Zaštita jabuke u fazi crvenih pupoljka

Zaštita jabuke u fazi crvenih pupoljaka predstavalja važan period u zaštiti jabuke od dvije značajne bolesti, čađava krastavost i pepelnica.

U ovoj fazi pored navedenih bolesti potrebno je izvršiti i zaštitu protiv štetočina kao što su štitaste i biljne vaši, krvava vaš, mazovac, jabukin moljac, jabukin cvjetojed, kukavičja suza, jabukina buva, smotavci, gubar itd.

Potrebno je izabrati jedan fungicid, OSIM preparata na bazi bakra, za suzbijanje čađave krastavosti i jedan fungicid za suzbijanje pepelnice. Takođe, potrebno je izabrati jedan insekticid, osim mineralnih ulja, za suzbijanje navedenih šetočina i jedan akaricid, osim mineralnih ulja, za subrijanje grinja.

Posotje fungicidi koji istovremeno suzbijaju čađavu krastavost i pepelnicu (npr. aktivna materija tebukonazol + fluopiram – preparat „Luna“) pa se, radi uštede, oni mogu izabrati. Za suzbijanje štetočina i grinja umjesto dva preparata može se izabrati jedan preparat koji istovremeno djeluje i na štetočine i grinje.

Napomena: U ovoj fazi razvoja jabuke BBCH 57, još uvijek pčele nisu toliko aktivne i ne skupljaju polen iz još neotvorenih cvjetova te je moguće koristiti insekticide.

Izvor: agrosavjet.com

Vertikalni uzgoj jagoda – Najbolje rješenje za visok prinos na malom prostoru

Agrosavjet
-
0
Vertikalni uzgoj jagoda – Najbolje rješenje za visok prinos na malom prostoru

Vertikalni uzgoj jagode je najbolje rešenje da na malom prostoru imate velike prinose

Vertikalni uzgoj jagoda se vrši u specijalnim konstrukcijama sa duplim folijama. Konstrukcije su najčešće čelične ili pocinkovane. Najbolje su se pokazale konstrukcije sa folijama za naduvavanje. Sa malim troškovima za dogrijevanje ostvaruju se značajne temperaturne razlike koje znatno ubrzavaju berbu. Ove konstrukcije se postavljaju na zemlju.

U saksiju od 5,5 l sade se 4 sadnice i one su tu 1 ili 2 godine. Po tehnologiji koja donosi siguran prinos jagode se sade od 15. jula do polovine avgusta. Već poslije 6 nedelja bere se prvi jesenji prinos. Berba traje 20-25 dana. Poslije toga jagode se sređuju i pripremaju za prezimljavanje. Drugi rod se bere u aprilu iduće godine. Poslije druge berbe mijenjaju se sadnice i supstrat i ponavlja se ciklus. Svaki proizvođač stvara svoju ekonomsku računicu nakon analize ove dvije berbe. Treći rod jagode bi se mogao ostvariti tako da se poslije proljećne berbe sadnice posade na otvorenom mjestu, a da se zamijene u plasteniku novim sadnicama koje se sade u julu.

Tehnologija proizvodnje jagoda nije komplikovana, niti teška, ali uz poznavanje svih elemenata potrebnih za njen uzgoj i uz posvećenu pažnju trud je obilato nagrađen.

Jagoda se uzgaja na vertikalnim džakovima, a posebno značajna je i specijalna uzgojna saksija od stiropora koja predstavlja bum u tehnologiji vertikalnog uzgoja. Ova izvanredna tehnologija uzgoja na vertikalnim stubovima u specijalnim saksijama od stiropora predstavlja uštedu prostora 4-5 puta, uštedu vode, đubriva, pesticida, olakšava sadnju i berbu, uštedu novca i vremena, zdravije i kvalitetnije plodove. Ovaj sistem je čistiji i prirodniji u odnosu na vertikalne džakove.

jagode-vertikalni-uzgoj
Foto: AgroSavjet/Plastenik preduzeća „Agroplan“ Bijeljina

Jagode se razmnožavaju sjemenom i kalemljenjem (delenjem bokora, živićima). Najpraktičniji način za dobijanje materijala za sadnju je razmnožavanje živićima. Da bismo ostvarili visoke prinose glavni preduslov je korištenje kvalitetnog i zdravog sadnog materijala. Za proizvodnju zdravih živića potrebno je formirati matičnjake za reprodukciju do dve godine. Živići koji se proizvode u standardnim matičnjacima kojima se vrši sadnja trebaju da budu jednogodišnji, potpuno neoštećeni i zdravi. Žile trebaju da su svježe i na pop. presjeku da su bijele boje. One se sade u tacne u supstrat za oživljavanje. Proces oživljavanja traje najmanje 30 dana. Tokom tog procesa vodi se računa da rasad ne bude napadnut od bilo kakve bolesti.

Sam proces oživljavanja sadnica je veoma osjetljiv i zahtijeva punu pažnju.

Prvih 10 dana nakon sadnje vrlo je važno održavanje odgovarajuće vlage u zemljištu i vazduhu. Poželjno je radi boljeg primanja sadnica imati postavljene raspršivače za orošavanje iznad folije. Za zaštitu od bolesti najčešće se koristi preventivno prskanje koje se vrši 20-25 dana nakon sadnje. Jagode u jesen napadaju bolesti: bakterijska pegavost, bijela pjegavost i pepelnica. Profitabilnost uzgoja jagoda u plastenicima raste sa povećanjem veličine plastenika.

Foto izvor: agrosavjet – Preduzeće „Agroplan“ Bijeljina

Republika Srpska – Isplaćeno 3.122.545 KM za podsticaje u poljoprivredi

Agrosavjet
-
0
Republika Srpska – Isplaćeno 3.122.545 KM za podsticaje u poljoprivredi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske danas je putem Agencije za Agrarna plaćanja Republike Srpske isplatilo 3.122.545 KM za podsticaje u poljoprivredi.

Isplaćeno je 1.977.241.25 KM za premiju za mlijeko, dok je 1.145.304,73 KM isplaćeno za muzne robote, premiju osiguranja, kokice, prerađivačke kapacitete i jata teške linije.

O narednoj isplati javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Obrada zemljišta u malinjaku – Obezbjedite dovoljno vlage

Agrosavjet
-
0
Obrada zemljišta u malinjaku – Obezbjedite dovoljno vlage

Obrada zemljišta u malinjaku – Treba preduzeti potrebne mjere da bi se obezbjedila dovoljna količina vlage u zemljištu, jer izdanci rastu, a plod se razvija u toku proljeća i ljeta, kada ćesto nedostaje vode.

Vlažnost više od drugih činilaca utiče na krupnoću ploda, pa prema tome i na prinos. Brižljiva obrada je najefikasnije sredstvo da se sačuva vlaga u zemljištu.

Početak obrade rada u malinjaku pada rano u proljeće čim se zemljište dovoljno prosuši. Zemljište treba plitko i često obrađivati mašinama (prvenstveno trktorom) između redova, a ručno u redu, da bi se spečio razvoj korova i stvaranje pokorice.

Malina ima plitak korjenov sistem, koji se obradom lako oštećuje. Stoga obrada frezerima, prašačima i tanjiračama treba da bude plitka, a najviše do 10 cm. Ne smije se dozvoliti razvoj izdanaka maline između redova, niti pak razvoj korova u redovima (jer se teško suzbijaju).

Obrada zemljišta u malinjaku može se podijeliti na dva perioda: od početka vegetacije do sazrijevanja plodova i od berbe do vegetacije.

U prvom periodu treba obradu tako podesti da se dobiju bujni, rodni izdanci. Ako se to postigne, dovoljno je da se malinjak odmah poslije berbe obradi još samo jedanput. Kad bi se obrada nastavila sve do pozne jeseni, izdanci maline se ne bi zadrvenili i izmrzli bi u toku zime.

U našim malinarskim uslovima preporučuje se da se zasad obradi pet puta:

  • prvi put u martu pošto se snijeg otopi
  • drugi put sredinom aprila
  • treći put početkom maja, tj. prije početka cvjetanja
  • četvrti put početkom juna t, prije početka berbe i
  • peti put u drugoj polovoni jula ili početkom avgusta, tj. poslije završetka berbe.

Obrada malinjaka može se kombinovati sa gajenjem kultura za zelenišno đubrenje, kao što su facelija i lupina. Ove biljke se siju u septembru, a u junu naredne godine, u cvijetu, plitko se zaoru (na 10 cm) ili tanjiranjem unesu u zemljište. Facelija i lupinasu osjetljive prema mrazu, te ne mogu da zakorove malinjak.

Ako se u malinjaku ne primjenjuje zelenišno đubrenje, onda poslije đubrenja stajnjakom ili mineralnim đubrivima treba zemljište poorati ili potanjrati na dubinu od oko 10 cm, najbolje krajem oktobra.

Narednog proljeća ciklus obrade zemljišta u malinjaku se ponavlja.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Jagodasto voće – Staniša A. Paunović, Petar D. Mišić, Asen S. Stančević

PROČITAJTE:

Izbor pogodnog mjesta i položaja za malinjak

Njega mladog zasada maline

Orezivanje maline – Različite vrste se orezuju na različit način!

Ukiseljene rotkvice osvajaju ukusom

Agrosavjet
-
0
Ukiseljene rotkvice osvajaju ukusom

Volite ukiseljeno povrće i ne možete zamisliti ručak bez jednog takvog priloga? Ako ste se zasitili kiselih krastavaca, isprobajte ukiseljene rotkvice, kojih su pijace sada pune.

Osim što će vas osvojiti ukusom, očaraće vas i svojom crveno-ružičastom bojom.

Ukiseljene rotkvice, za koje vam donosimo recept, podićće ukus baš svakog jela koje stavite na sto.

Zavoljeće ih čak i oni koji nisu ljubitelji ovog proljetnog korjenastog povrća bez kojeg je uskrsna trpeza nezamisliva.

Ovako pripremljene i ukiseljene, rotkvice gube onu svoju peckavu i oporu notu te postaju slatkasto-kiselkasti dodatak jelima ili prilog.

Dobrobiti rotkvica

Rotkvice spadaju među superzdravo proljetno korjenasto povrće. Osim vlaknima, bogate su i vitaminima i mineralima.

Odličan su izvor kalijuma, kalcijuma, magnezijuma i vitamina C, a siromašne su kalorijama. Izvrsne su za probavu jer smanjuju nadimanje i podstiču peristaltiku crijeva. Njihovom konzumacijom možete sniziti krvni pritisak i podstaknuti čišćenje bubrega.

Zahvaljujući svojstvu hidratacije i razbijanja masnoća, odlična su namirnica za mršavljenje i proljetno čišćenje organizma.

Kiseljenjem, rotkvice čuvaju svoju hrskavost, a s procesom fermentacije, koji počinje nakon što ih zatvorite u staklenku, one postaju i odlična hrana za dobre bakterije u vašim crijevima.

Gotove u svega nekoliko minuta!

Recept za ukiseljene rotkvice je jednostavan: operite ih i narežite, stavite u staklenku i napunite toplom tekućinom za kiseljenje.

No, premda ih možete pripremiti u svega nekoliko minuta, trebaćete se strpiti nekoliko dana kako bi se one ipak malo ukiselile.

Ukiseljene rotkvice odličan su dodatak sendvičima, tortiljama i salatama, a savršeno se slažu i s proljetnim i ljetnim supama te sa sirnim delicijama. Poslužiti ih možete i kao prilog.

Takođe, ovako pripremljene rotkvice odlična su ideja i za poklon ako želite razveseliti nekog strastvenoga gurmana.

Ukiseljene rotkvice – Recept

Sastojci:

1 svežanj rotkvica, opranih i narezanih na tanke ploške
½ šolje jabukovog sirćeta
½ šolje smeđeg šećera (ili 2 žlice javorovog sirupa)
¼ šolje vode
1 kašičica himalajske soli
1 kašičica sjemenki gorušice
½ kašičice crnog bobera u prahu
1 lovorov list
½ kašičice crvene papričice u prahu

Priprema:

1. Narezane ploške rotkvica stavite u vruću, steriliziranu staklenku (čistu i opranu staklenku stavite na 10-ak minuta u pećnicu prethodno zagrijanu na 150 stepeni).

2. U emajlirani lonac stavite sirće, šećer, vodu, so, začine i lovorov list pa zakuvajte.

3. Izlijte vruću tečnost za kiseljenje preko rotkvica. Ostavite malo slobodnog prostora pri vrhu. Obrišite gornji rub staklenke pa stavite poklopac. Preko poklopca možete staviti prozirnu foliju. Ostavite da se staklenka ohladi (oko 1 sat).

4. Prije konzumacije, rashladite rotkvice barem 6 sati u frižideru, no najbolje je da ih ostavite nekoliko dana kako bi se ukiselile.

Ukiseljene rotkvice, neotvorene, mogu trajati oko 4 mjeseca. Jednom kada otvorite staklenku, potrošite ih u roku od nedjelju-dvije te ih takođe čuvajte u hladnjaku.

Dodatni savjet:

Umjesto lovora, u svoj omiljeni „kiseliš“ možete dodati kopar, metvicu, koromač ili bosiljak.

Poigrajte se različitim kombinacijama i odaberite onu koja vam savršeno odgovara.

Izvor: alternativazavas.com

PROČITAJTE:

Provjeren recept – Ukiseljeni mladi luk

Ukiseljeni bijeli luk je gurmansko savršenstvo

Kisele tikvice – Obavezno isprobajte ovaj recept

Kako da prepoznate pravi „domaći“ paradajz?

Agrosavjet
-
0
Kako da prepoznate pravi „domaći“ paradajz?

Ranije se smatralo da je jedan od kriterijuma za odabir organskog povrća i voća oblik ploda.

Kada kupujete povrće i voće na pijaci, većina prodavača će vas ubjeđivati da su njihovi proizvodi 100 posto organski, da su uzgajani bez dodavanja hemikalija, pesticida i raznih štetnih sredstava. A da li je zaista tako? Kako da znate da vas ne pokušavaju prevariti? Ranije se smatralo da je jedan od kriterijuma za odabir organskog povrća i voća oblik ploda. Naprimjer, ako su svi paradajzi jednake veličine i boje, najvjerovatnije su “prskani”.

Šef kuhinje jednog poznatog restorana kaže da je nešto drugo presudno. Jedan vrlo jednostavan trik otkrit će da li vas pokušavaju prevariti.

– Lagano rukom pritisnite paradajz. Ako i pored pritiska ostaje čvrst, i ako su svi u gajbici takvi, 100 posto su korištene hemikalije u uzgoju. Pravi „domaći“ paradajz će malo omekšati kada ga pritisnete – otkrio je kuvar.

Izvor: avaz.ba

PROČITAJTE:

Kako imati uspješan paradajz?

Organski uzgoj PARADAJZA – Sve od sjetve do berbe!

Organski preparati za zaštitu biljaka na bazi sumpora

Riješite se zatvora za tili čas – Tri moćna recepta

Agrosavjet
-
0
Riješite se zatvora za tili čas – Tri moćna recepta

Nepravilna ishrana, manjak fizičke aktivnosti, kao i oboljenja debelog crijeva glavni su krivci za pojavu zatvora. Ako malo povedete računa o ishrani i isprobate navedene recepte, rješićete problem vrlo brzo.

Slatka mješavina

Magnezijum je izuzetno važan za sveukupno zdravlje, a kada je riječ o crijevnom trktu, od presudnog je značaja za mišićne i nervne aktivnosti debelog crijeva. Osim toga, vezuje vodu i omekšava stolicu, olakšava njen prolazak i izbacivanje.

Zapadnjački eksperti predlažu uzimanje suplemenata, ali bolji izbor je kombinacija tamnog meda i ekstrakta ječmenog slada – malteksa, koji sadrže obilje ovog elementa. Uzimaju se zajedno, po kašičica prija svakog obroka, sami ili rastvoreni u malo tople vode. Ne izazivaju neželjena dejstva, pa ih bez problema mogu konzumirati djeca i trudnice.

Napitak efikasniji od laksativa

So omekšava stolicu, a za brzo rješavanje problema sa zatvorom potrebno je u čaši vode ili soka rastvoriti dvije kašičice soli, kašičicu sode bikarbone i sok od pola limuna. Popijte to na prazan stomak i svakih pola sata uzimajte po dva decilitra vode. Oni koji su isprobali ovaj tretman tvrde da ovaj napotak čini čuda, ali i da u težim slučajevima, ako poslije dva-tri sata ne bude rezultata, treba ponoviti proceduru.

Pijte maslinovo ulje

Maslinovo ulje stimuliše i pokreće digestivni sistem, a kura se sprovodi na sljedeći način: kašiku organskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja, u koji ste nasuli nekoliko kapi limunovog soka, uzimajte ujutru na prazan želudac, a onda na svaka tri-četiri sata, sve dok ne osjetite nagon za izbacivanjem stolice.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: časopis: Travar i pčelar

PROČITAJTE:

Prirodni lijekovi protiv zatvora

ČAJ OD SENE – Najbolji prirodni laksativ, kako i koliko se dugo pije

Evo zašto bi trebalo da jedete suve šljive svaki dan

1...510511512...1.011Stranica 511 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia