Naslovnica Blog Stranica 508

Proizvodnja crnog luka na otvorenom polju – Obratite pažnju na zemljište

Proizvodnja crnog luka na otvorenom polju – Crni luk na otvorenom zemljištu može se sijati, saditi nakon četiri, pet godina. Ovo naročito iz razloga što parazitne gljivice, koje izazivaju trulež, ostaju dugo aktivne u zemljištu čije je suzbijanje teško uspješno izvesti.

Proizvodnja crnog luka

Izbor predusjeva

Kao predusjevi mogu doći u obzir: kupusnjače, paprika, paradajz, vriježaste biljke, krompir, grašak i boranija, a od ratarskih usjeva prije svega pšenica, ječam i dr.

Obrada zemljišta

Odmah po skidanju predusjeva, ako je avgust-septembar, zemljište se prvo jednom plitko poore na dubinu do 20 cm, a u oktobru ili novembru, duboko na 35-40 cm. Ukoliko se predusjev kasno skida (oktobar-novembar) onda se zemljište samo jednom ore na dubinu 35-40 cm.

U proljeće, čim dozvole vremenske prilike, zemljište treba površinski pripremiti. Ako se planira proizvodnja na ravnim površinama, priprema se može obaviti drljanjem ili sjetvospremačem. Prije površinske obrade zemljišta treba istretirati nekim od dobrih sredstava protiv korova (nije obavezna mjera).

Ako se planira zasnivanje proizvodnje na izdignutim lejama, onda se mogu u jesen pripremiti grube leje, a u proljeće se one dodatno površinski pripreme i zaoble. Ta operacija se izvodi specijalnim mašinama koje istovremeno obavljaju više mjera: tretira se zemljište protiv korova, rasturaju se mineralna đubriva, miješa se površinski sloj zemljišta, oblikuju leje i obavlja sjetva.

Zemljište za sjetvu sjemena crnog luka mora biti besprekorno pripremljeno, jer skoro da nema povrća koje je osjetljivije na uslove nicanja nego što je luk.

Đubrenje crnog luka

Zemljište za proizvodnju crnog luka se ne đubri stajnjakom već samo mineralnim đubrivima. Potrebe u hranljivim materijama za ovu biljnu vrstu po hektaru kreću se: 100-120 kg azota, 80-100 kg fosfora i 120-140 kg kaliujma.

Mineralna đubriva treba unijeti na sljedeći način: 2/3 fosfornih i kalijevih đubriva unose se pod osnovnu obradu zemljišta, ostatak fosfornih i kalijevih i 1/2 azotnih pod površinsku pripremu. Druga polovina azotnih đubriva daje se kao prihranjivanje.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Lukovi i njihovo gajenje, prof. dr Petar S. Maksimović

PROČITAJTE:

Kako da uzgojite LUK KOZJAK ?

Ako ispunite ove uslove imaćete dobar prinos bijelog luka

Proizvodnja CRVENOG LUKA na organski način – Sadnja, njega i zaštita

Neven – Blagotvorna biljka iz narodne medicine sa širokim spektrom primjene

U starom Rimu vjerovalo se da su cvjetovi nevena nikli na grobu jedne vestalke koja je umrla od tuge, nesrećno zaljubljena u jednog rimskog mladića. Nauka je međutim pokazala da ova divna legenda o zabranjenoj ljubavi nije tačna i da je ova biljka porijeklom iz Indije.

Neven je jedna od najšire korištenih biljaka u fitoterapiji, narodnim običajima i magiji naroda širom svijeta.

Zahvaljujući svom složenom sastavu neven se koristi za pomoć kod širokog spektra bolesti. Neven sadrži značajnu količinu flavonoida zahvaljujući kojima djeluje protivupalno. U ovoj biljci pronađeni su i triterpenski saponozidi, tanin, glikozid kaledulozid, kartenoidi, malo etarskog ulja neprijatnog mirisa  i nekoliko organskih kiselina.

Pročišćava krvne sudove

Neven je bitan sastojak čajnih mješavina kojima se otklanjaju tegobe u digestivnom traktu. Zacjeljuje ranice na želucu i dvanaestopalačnom crijevu, normalizuje rad jetre i lučenje žuči. Zahvaljujući antiinflamatornom dejstvu flavonoida, ova biljka smiruje upalu debelog crijeva. Prisustvo tanina i sluzi opravdava upotrebu nevena za zaustavljanje blažih dijareja.

Otkriveno je da ova biljka ima sposobnost da pročišćava krvne sudove, relaksira ih i povećava lumen i snižava nivo holesterola u krvi, naročito u kombinaciji sa maslačkom, glogom ili resnikom. Novija istraživanja su pokazala da neven snižava krvni pritisak i djeluje blago sedativno jer relaksira krvne sudove i povećava lumen, pa se preporučuje i kod angine pektoris.

Blagotvoran kod opekotina i rana

Zahvaljujući sadržaju provitamina A, neven blagotvorno djeluje na oko i poboljšava vid. U ovu svrhu neven se koristi i spolja i iznutra. Sterilnim čajem od nevena kvase se oči kod konjuktivitisa i iritacija očiju.

Izuzetno blagotvorno djeluje na kožu. Koristi se protiv opekotina, rana i promrzlina. Zbog prisustva provitamina A, od pomoći je kod psorijaze. U narodnoj medicini, od ove biljke prave se brojni melemi protiv impetiga, suvih i vlažnih ekcema i perutavih lišajeva. Stimuliše stvaranje novih ćelija, otklanja gnojne iscjedke, pa se koristi protiv gnojenja korijena nokta. Neven se pokazao kao izuzetno efikasno sredstvo protiv gljivica, naročito kandide.

Čaj od nevena

Jedan do dva cvijeta nevena prelije se u čaši vrelom vodom. Preporučuje se piti dvije-tri čaše dnevno, a može se eventualno zasladiti medom. Čaj se koristi za regulaciju i ublažavanje menstrualnih tegoba. Pije se sedam dana prije očekivanog početka ciklusa i nastavlja se piti tokom cijele menstruacije.

Zanimljivost

Neven je poznat i kao ukrasna biljka. Cvjetovi se otvaraju ujutro prilikom izlaska sunca, tokom dana zrače ljepotom, a nakon zalaska sunca lagano se zatvaraju. Nevenovi cvjetovi koriste se i kao prirodna boja u prehrambenoj industriji.

Šljivna osa – Najznačajnija štetočina šljive

Crna šljivina osa (Hoplocampa minuta Christ.) i žuta šljivina osa (Hoplocampa flava L.) ubrajaju se u najvažnije štetočine šljive, a znatno je rjeđa vrsta mala crna šljivina osa (Hoplocampa rutilicornis Klug.).

Šljivna osa javljaju se redovno svake godine sa manjim oscilacijama. U godinama kada je cvatnja šljive slaba štete mogu biti goleme – i više od 50 %.

Odrasle osice duge su 4,5 – 5,5 mm, raspon krila im je oko 12 mm. Tijelo im je sjajno crne ili žute boje.  Pagusjenice su izdužena tijela, svijetlo žućkaste boje. Imaju tri plus sedam pari nogu. Narastu do 8 mm.

ŠLJIVINA-OSA

Prezime u tlu kao larve, a krajem se zime čaure (kukulje). Imago izlijeće kada temperatura tla na dubini 5 do 10  cm dosegne 10 ºC. Osice lete na šljivu u virjeme cvjetanja, a hrane se polenom i nektarom. Ženke polažu po jedno jaje s spoljašnje strane u čašični listić poluotvorenih ili otvorenih cjvetova. Legalicom  zarežu džepić u listiću i u njega odlažu jaje. Jedna osica odliži 40 jaja. Inkubacija traje do 6 do 12 (prosječno 8) dana, zavisno od temperature. Izlazak larvi često se poklapa sa završetkom cvatnje. Larva najčešće izađe na spoljašnju stranu čašičnih listića i preko njegovog ruba ubušuje se u plodnicu. Takav je način dolaska do plodnice važan jer olakšava suzbijanje.

sljivna-osica
Foto: AgroSavjet

Pagusjenica izgriza tkivo poloda iz sjemenke, prelazi iz ploda u pold te jedna pagusjenica napdne 4 do 5 plodova.  Napdnuti plodovi otpadaju dok su veliki poput vrha šibice pa do veličine 4 do 5 mm. Na otpalom plodu vidi se izlazna rupa. Pagusjenica završi razvoj za 15 do 20 dana te padne zajedno sa zadnjim plodićem u kojem se nalazila ili se na tlo spušta po niti. Zatim se zavuče u tlo i u njemu prezimi.

Pojava tih osica kod nas je redovno jaka pa i nije prijeko potrebno pratiti intezitet njihove pojave nego se te štetočine mogu redovno suzbijati. Intezitet napda može se utvrditi pregledom cvjetova i borjanjem džepića s jajima budući da jedna pagusjenica uništi 4 do 5 plodića to jaja nađena na 5 % cvjetova ukazuju da bi bilo uništetno 20 do 25 % berbe uz pretpostavku da se zametnu svi cvjetovi. Pri obilnoj cvatnji takav napad uopšte ne bi bio štetan, a pri slaboj cvatnji šteta bi bila velika. Stoga odluka o provedbi suzbijanja treba prvenstveno da zavisi od cvatnje i oplodnje i od prošlogodišnjeg inteziteta zaraze.

SUZBIJANJE

Suzbijanje se sprovodi primjenom insekticida u vrijeme početka izlaska pagusjenica iz jaja, taj se rok najčešće poklapa sa završetkom pune cvatnje i početkom otpadanja latica. U vrijeme cvjetanja zabranjena je upotreba insekticida opasnih za pčele. Što je tretiranje biliže cvjetanju, veća je opasnost za pčele, pa se smije koristiti samo za pčele manje opasni insekticidi. No u vrijeme opadanja latica pčele većinom već prestaju posjećivati cvjetove pa se mogu koristiti i ostali insekticidi na bazi aktivne materije npr. deltametrin i alfa-cipermetrin, malation. Opasnost za pčele znatno se smanjuje ako se prskanje sprovodi u sumrak, kada pčele prestanu letjeti.

Za postizanje dobre učinkovitosti važno je prskati iznuta prema van, tj. ako se prska ručno, prskač treba stajati uz deblo i prema van prskati krošnju da bi sredstvo što bolje pokrilo čašične listiće.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Najznačajnije bolesti i štetočine šljive

Plamenjača šljive smanjuje kvalitet i prinos na jesen

AZALEJA – Savjeti za njegu i uzgoj

Najbolje vrijeme za sadnju azaleja je kasno proljeće ili rana jesen. Zimzelene azaleje odlično napredaju u djelimičnoj hladovini i zaštićene od vjetra. Listopadne vrste bolje bujaju na sunčanim mjestima.

  • Za uzgoj azaleja obezbedite dobro drenirano, humusno zemljište koje je blago kiselo (pH 4,5 -6).
  • Obilato malčirajte. Ako nema dovoljno malča, azaleje će se brzo osušiti jer imaju plitak korijen. Malč od plijesni sa hrastovog lišća, borovih iglica ili odstojala piljevina hrasta ili bora, održavaće kiselost i vlažnost zemljišta.
  • Đubrivo/hranivo nije neophodno.  Malč koji trune će obezbjediti sve hranljive materije koje su potrebne azalejama.
  • Insekti i bolesti rijetko napadaju azaleje i zato, kada se dobro prime, nije potrebna neka posebna njega, osim zalivanja tokom sušnih perioda.

„Kraljica bašte“ djeluje kao prikladno ime za ovu prelijepu i veličanstvenu biljku, međutim, kada vaša bašta bude puna boja i mirisa predivnih procvjetalih azaleja, pomislićete da vi imate kraljevski tretman.

Njega sobnih azaleja

Azaleje iz staklenika su one divne, šarene vjesnice proljeća, one sjajne i raznobojne tačkice koje viđate po supermarketima i cvjećarama dok je napolju sve obojeno sivim bojama zime. Njihova blistava ljepota je naterjala mnoge baštovane (i mnoge koji to nisu) da pitaju: „Može li azaleja uspješno da se gaji u zatvorenom prostoru?“ Odgovor je: „Naravno da može!“

Savjeti za uzgoj azaleje kao sobne biljke

Gajenje azaleja u zatvorenom prostoru je moguće kao i kad su u pitanju sve druge sobne biljke. Međutim, kao i u slučaju svih drugih cvjetnica,  postoji nekoliko trikova za uzgoj koje morate da savladate pa će vaše azaleje cvjetati iz godine u godinu.

Prvi korak za uspješan uzgoj sobnih azaleja je izbor pravog grma. Tražite azaleje iz staklenika, a ne otporne azaleje koje se gaje samo na otvorenom. I jedne i druge su iz roda rododendrona, međutim, različiti su podrodovi. Vama je potrebna sobna azaleja.

Azaleje iz staklenika nisu uvijek označene kao sobne ali se skoro uvijek prodaju u zatvorenim objektima, a saksije su im obično umotane u dekorativnu foliju. Potražite biljku sa samo nekoliko otvorenih pupoljaka na kojima se vidi boja. Tako ćete moći da uživate u prvom cvatu mnogo duže.

Cvjetni pupoljci moraju da budu zdravi i u različitim stadijumima razvoja, što je znak da aktivno rastu. Sobna azaleja sa žutim lišćem nije zdrava i uzgajanje neće biti baš uspješno. Pogledajte dobro i ispod listova. To su mjesta na kojima se kriju one gadne leptiraste i vunaste vaši. One prosto obožavaju azaleje.

Mnogi uzgajivači sobne azaleje isporučuju u providnim plastičnim kontejnerima (rukavima). Ovi kontejneri služe za zaštitu biljke tokom transporta, međutim, oni zadržavaju i gas eten koji oslobađaju biljke, a on može da dovede do opadanja lišća. Pokušajte da pronađete distributera koji ih uklanja ili ih uklonite sami čim azaleju koju ste kupili za uzgoj donesete kući.

Nega sobnih azaleja

U prirodnoj sredini ove biljke žive u podnožju visokog drveća. Napreduju na mjestima do kojih prodiru prohlađeni i filtrirani sunčevi zraci. Za uzgoj azaleja u saksiji najbolja je niža temperatura, idealno bi bilo od 16 – 18 stepeni Celzijusa. Niže tempereture utiču i na duži period cvjetanja. Čuvajte ih na dobro osvjetljenom mjestu ali ih ne izlažite direktnoj sunčevoj svjetlosti.

Kad je u pitanju održavanje azaleja vlažnost zemlje bi trebalo da bude vaša najveća briga. Nikada nemojte dozvoliti da se vaša azaleja nađe u suvoj zemlji. Iako zalivanje odozgo može da bude dovoljno, sobne azaleje prosto uživaju u povremenom „ronjenju“; u veću posudu sa vodom uronite sve – i saksiju i čitavu biljku. Kada mehurići prestanu da izbijaju, izvadite biljku iz vode i ostavite je da se procijedi. Šta god radili, ne dozvolite da biljka bude suva. Održavajte vlažnost zemljište (ne tako da bude gnjecavo) i nemojte je prihranjivati dok ne prestane ciklus cvjetanja.

Ovaj trenutak (prestanka cvjetanja) za većinu sobnih azaleja znači kraj života jer ih ljudi tada obično bacaju ili presađuju u bašte zbog lišća, prepuštajući majci prirodi da završi posao do kraja uz pomoć mraza u nastupajućim hladnim danima.

Kako da natjerate sobne azaleje da ponovo cvjetaju

Možete li da gajite azaleje kao sobne biljke i da postignete da ponovo cvjetaju? Da. Nije lako ali vrijedi pokušati. Kada svi cvjetovi precvjetaju, stavite biljku na mjesto sa više svjetla i prihranjujte je univerzalnim tečnim hranivom svake dvije nedjelje. Po toplom vremenu iznesite biljku sa saksijom u baštu ili držite saksiju u polusjenci, unutra ili napolju. Pošto azaleje vole blago kiselo zemljište, pokušajte sa đubrivom za te namjene.

Sredinom ljeta oblikujte biljku, odsijecite sve izbojke koji štrče i obezbjedite redovno zalivanje. Unesite je u kuću prije prvih mrazeva. Sada počinje teži dio. Između početka novembra i početka januara, azalejama iz staklenika je potrebna temperatura od 4 – 10 stepeni Celzijusa. Sunčana, zatvorena i negrijana prostorija (lođa, zastakljeni balkon itd.) će biti dobra u te svrhe sve dok temperature ne pređu u minus. Ovo je od suštinske važnosti za uzgoja sobnih azaleja, pošto se zameci cvjetova formiraju tokom ovakvog hladnog vremena.

Zalivajte biljku dovoljnim količinama vode da ne bi uvenula, ali nemojte da preterujete i nemojte je prihranjivati. Sve hranljive materije koje su joj potrebne su uskladištene u listovima i prihrana bi učinila da biljka samo buja i ne daje cvjetove. U januaru biljku unesite u kuću ali održavajte noćnu temperaturu na 16 stepeni. Neka prostorija koju ne koristite je idealna za tako nešto. Za para nedjelja će početi cvjetanje.

Uzgoj sobnih azaleja i izazivanje novog cvjetanja traži dosta vremena i pažljivog planiranja, međutim, nagrada su predivni cvjetovi zbog kojih se svaki napor isplati.

Izvor: prirodnoizdravo.com

PROČITAJTE:

Kako da spasite kućno cvijeće – Dodajte samo 1 sastojak u vodu!

Biljka mesožderka – Pravila za uspješno gajenje

Otkrijte koje su bolesti palme najčešće i kako je zaštiti

Shiitake gljive – Ukusna namirnica koja štiti imunitet i ima brojne blagodati

Shiitake gljive potječu iz Istočne Azije, a posebnu su po svom bogatom, zemljanom okusu, ali i mnogobrojnim zdravstvenim učincima.

Pune su vitamina D, a pomažu u osnaživanju imuniteta, zdravlju srca i mogu pomoći u borbi protiv raka.

Zašto su shiitake gljive dobre?

Shiitake gljive sadrže 90 posto vode, dobar su izvor vlakana, vitamina B i nekih minerala. Najbogatije su bakrom koji je zadužen za zdravlje krvnih žila i kosti te štiti imunitet. Sadrže i polisaharide, terpenoide i lipide koji zajedno služe za jačanje imuniteta i snižavanje kolesterola. Sadrže i mnoge iste aminokiseline kao meso.

Također, ove gljive imaju jako malo kalorija. Pola šalice svježih shiitake gljiva sadrži 34 kalorije, 2.5 grama proteina, 3 grama vlakana, 0.5 grama masti i 7 grama ugljikohidrata.

Kako se koriste shiitake gljive?

Shiitake dolaze u dva oblika, kao svježe ubrane i sušene, a mogu biti i dio začina ili suplemenata. Sušene shiitake imaju intenzivniji okus i popularnije su od svježih. Jedne i druge se koriste za izradu raznih recepata, a često su glavni sastojak brojnih vegetarijanskih jela. Kod konzumacije suhih shiitake gljiva potrebno ih je prvo namakati u toploj vodi kako bi omekšale. Ako radite jelo sa svježim gljivama, uklonite peteljke jer će ostati žilave i nakon kuhanja. Ova vrsta gljiva se sprema na isti način kao i sve druge gljive.

Shiitake kao lijek

Shiitake se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini. Koriste se kako bi poboljšale zdravlje i cirkulaciju, ali imaju i antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva, ublažavaju upale te zbog toga što su prirodni izvor vitamina D jačaju kosti.

Moguće nuspojave

Bez obzira na niz blagodati, ove gljive u rijetkim slučajevima (kada nisu dovoljno termički obrađene) mogu izazvati osip na koži koji se pojavljuje 24 sata nakon konzumacije, a može trajati do 20 dana. Učestalo korištenje ekstrakta od shiitake gljiva može izazvati bol u trbuhu i osjetljivost na svjetlost. Kod osoba s gihtom također mogu izazvati određene nuspojave. Ljudima koji boluju od autoimunih bolesti se ne preporuča upotreba ovih gljiva jer mogu samo dodatno pojačati simptome. Ne zna se izazivaju li shiitake gljive nuspojave kod trudnica i dojilja pa se preporuča da ih izbjegavaju.

Recept za shiitake gljive

Shiitake je najjednostavnije napraviti s rižom, a mogu se dodati i brojnim povrtnim jelima kojima će dati dodatni intenzivan okus. Također, mogu se napraviti u obliku variva, juha ili gulaša pri čemu se rade na isti način kao i bilo koje druge gljive.

Evo jedan vrlo jednostavan recept kako napraviti shiitake gljive. Možete dodati povrća po želji, kao i začine.

Topla salata od shiitake gljiva i ječma

Sastojci:

170 g ječma
340 g shiitake gljiva tanko narezanih (bez stabljika)
5 ljutika sitno narezana
2 žlice limunova soka
Sol, papar
Maslinovo ulje

Priprema:

Skuhajte ječam dok ne omekša, oko 30 minuta i procijedite ga. U isto vrijeme u velikoj tavi zagrijete maslinovo ulje, dodajte gljive i ljutiku te pržite uz stalno miješanje dok gljive ne poprime zlatnu boju, oko sedam minuta. Dodajte limunov sok, ječam, sol i papar i sve pomiješajte. Ugasite vatru i servirajte jelo.

Dakle, shiitake gljive imaju brojne blagodati, a svakom jelu će dati zanimljiv i bogat okus. Mogu se koristiti svježe, sušene ili u obliku ekstrakta. Postoji mnogo načina kako se mogu pripremiti, a važno je da se dobro termički obrade jer u suprotnom mogu izazvati osip.

Izvor: N1

PROČITAJTE:

Bukovače, vrganji, šampinjoni, shii-take: Koje gljive odabrati i zašto?

Samonikle gljive: Kako ih pravilno čistiti, smrznuti, sušiti i čuvati?

5 razloga zašto treba da jedete gljive

Zašto je dobro jesti spanać?

U jeku proljećne sezone, spanać je jedna od omiljenih namirnica kod mnogih ljudi, a njegovi efekti na zdravlje su višestruki.

Ovo moćno zeleno lisnato povrće je puno vitamina i minerala, a najpoznatiji je po visokom nivou gvožđa, koji je neophodan za cjelokupan imuno sistem.

Dobar je za zdravlje kože

Pun je antioksidanasa koji štite kožu tako što sprečavaju slobodne radikale da se vežu za našu kožu i stvore nam probleme.

Takođe, bogat je i vitaminima C i E, a poznato je kako vitamin E djeluje kao zaštitno sredstvo za kožu protiv UV zraka tako da konzumiranje spanaća štiti od sunca.

Vitamin C podržava kolagen u našoj koži, a on sprečava bore i podstiče elastičnost kože.

Jača mišiće

Ovo povrće ima i velik broj nitrata koji pomaže stvaranju mišića.

Upravo su nitrati zaslužni za pojačani protok krvi, te pomažu mišićima kod napora, kao i kod razvoja mišićnih vlakana.

Čuva srce

Glikolipidi koji se nalaze u ovom zelenom povrću pomažu tijelu da stvara azotni oksid, a ta molekula dovodi do širenja krvnih sudova, time i do manjeg naprezanja srca. Krv tako lakše cirkuliše tijelom, te se snižava krvni pritisak.

Smanjuje rizik od dijabetesa

U spanaću se nalazi i magnezijum koji reguliše nivo šećera u krvi, a to je veoma važno kako bi se smanjio rizik od dobijanja dijabetesa.

Konzumiranjem spanaća unosimo u organizam dovoljnu količinu magnezijuma. Jedna šolja spanaća dnevno sadrži šest posto dnevnog unosa magnezijuma.

Duže daje osjećaj sitosti

Jedna šolja ovog povrća sadrži i tri posto preporučenog dnevnog unosa vlakana. Salata od spanaća je idealan obrok ako želite vitku liniju jer vlakna daju osjećaj sitosti.

Usporavaju probavu, ali bitno je da pijete puno vode kako biste pomogli vlaknima da kvalitetno odrade svoj posao.

Može da smanji holesterol

Lutein koji se nalazi u ovoj namirnici takođe sprečava visok holesterol jer pomaže da se on ne zadržava i ne skuplja u arterijama.

Čuva zdravlje očiju

Spanać čuva naše oči od štetnih UV zračenja, ali i degenerativnog stanja – katarakte očiju.

Dva antioksidansa koja pomažu zdravlju očiju su lutein i zeaksantin koji smanjuju oštećenja na sočivu od sunca.

Poboljšava raspoloženje

Osim što je dobar za fizičko zdravlje, spanać dobro utiče i na mentalno zdravlje. Kao i drugo lisnato i zeleno povrće smatra se prirodnim antidepresivom.

Ishrana je povezana i sa zdravljem mozga, a magnezijum pomaže da sprečimo depresiju. Povećanje magnezijuma čini nas srećnijom jer utiče na nivo serotonina.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Proljetna sjetva špinata

Tajne SPANAĆA: Zdrav je, ali krije jednu ZAMKU koju moramo da znamo

JAGODA SPANAĆ – Plod ove biljke jedete kao jagode, a listove kuvate kao spanać

Socijalno inteligentniji – Psi imaju veći mozak od mačaka

Tokom miliona godina, psi su razvili veći mozak od mačaka, jer visoko socijalnim vrstama sisara treba veća snaga mozga nego usamljenim životinjama, zaključak je studije koju je sproveo Univerzitet Oksford.

Po prvi put, istraživači su pokušali da iscrtaju evolucionu istoriju mozga različitih grupa sisara tokom 60 miliona godina. Otkrili su da postoje ogromne razlike u tome kako se mozak različitih grupa sisara razvijao tokom tog vremena. Takođe, sugerisali su i da postoji veza između društvenosti sisara i veličine njihovog mozga u odnosu na veličinu tijela, u studiji objavljenoj u časopisu PNAS, piše petmagazine.rs.

Prethodna istraživanja kojima se pokušalo otkriti zašto određene grupe sisara imaju veći mozak oslanjala su se na proučavanje živih sisara koji su u dalekom srodstvu. Bilo je rasprostranjeno vjerovanje da je stopa rasta mozga srazmjerna veličini tijela kod svih grupa sisara.

Međutim, studija dr Suzan Šulc i profesora Robina Danbara sa Instituta za kognitivnu i evolucionu antropologiju Univerziteta Oksford negira ovo gledište. Oni su otkrili da postoje velike razlike u obrascima rasta mozga kod različitih grupa sisara i da nemaju sve grupe sisara veći mozak, što ukazuje na to da su životinje sa boljim socijalnim vještinama morale više da razmišljaju – i tako razvile veći mozak.

Zaključci istraživanja

Vodeća autorka dr Susan Šulc, saradnica Kraljevskog društva Dorothy Hodgkin iz ICEA, rekla je:

„Ova studija ruši dugogodišnje vjerovanje, jer grupe visoko socijalnih vrsta doživljavale su mnogo brži rast moždane mase od usamljenih vrsta. To sugeriše da saradnja i koordinacija, potrebne za život u grupi, mogu predstavljati izazov i da su s vremenom neki sisari razvili veći mozak kako bi mogli da se izbore sa „zahtjevima” druženja“.

Koautor i direktor ICEA profesor Robin Danbar rekao je:

„Po prvi put je postalo moguće pružiti istinsku vremensku dubinu proučavanju evolucije mozga. Zanimljivo je videti da čak i životinje koje imaju kontakt sa ljudima, poput mačaka, imaju mnogo manji mozak od pasa i konja, usljed nedostatka socijalnosti“.

Izvor: b92.net

PROČITAJTE:

Kako sačuvati namještaj od mačijih kandžica?

Zašto je zlatni retriver omiljeni kućni ljubimac?

Mačke OSJEĆAJU BOLEST VLASNIKA – Ako nanjuši temperaturu ili nešto teže, MAČKA ĆE URADITI OVO!

Evo kako da produžite vijek glinenim saksijama

Da bismo produžili vijek jednoj glinenoj saksiji možemo da uradimo nekoliko stvari. Ali, prije bilo koje moramo da znamo da li je saksija dobro pečena. 

Na tržištu ima svega i svačega, treba voditi računa i kako znati odabrati dobru saksiju.

Kako? Evo jednoj jednostavnog, ali najefikasnijeg načina.

Uzećete saksiju u ruke i kucnuti je kao kada kucate na vrata. Ako se čuje lijep i zvonak zvuk saksija je dobro pečena. Ako je zvul tup i ne razlaže se – saksija nije dobro pečena.

Takva saksija je pečena na temperaturi do 700 stepeni. Brzo će vam se raspasti čak i u sobnim uslovima. Mraz sigurno neće podnijeti. Ali i najpečenija saksija ima svoj rok trajanja. Istina je da poslije nekog vremena počinje da izbija po njima šalitra. Počinju da se hvataju gljivice, a ponekima se čak nahvata i mahovina, u zavisnosti od toga gdje stoje. Nekim ljudima to ne smeta, čak i vole, pošto je to prirodno stanje gline, proces koji se odvija u stanju vlažnosti i u dodoiru sa vazduhom.

Ali, za one koji to ne vole i smeta im, dajemo vam nekoliko savjeta

Prvi je da saksiju namažete svježim motornim uljem s unutrašnje i spoljašnje strane. U prvom trenutku će ona promijeniti boju i izgledaće kao mokra. Ali, čim upije svo ulje vratiće se u prvobitno stanje. Nemojte štediti ulje i ono će prilično produžiti vijek saksije.

Drugi način očuvanja saksija je premazivanje lakom. Ako volite običnu, tj. prirodnu boju terakote izlakirajte ih samo iznutra bilo kojim lakom. Za tu svrhu možete upotrijebiti nitro-lak, ali i uljani lak za čamce. Ako ih izlakirate spolja, nitro-lak će vam ostaviti jednu mat nijansu koja vrlo lijepo izgleda.

Uljani lak za čamce daje saksijama visok sajaj. One zadržavaju svoju boju i mogu lijepo da se uklope u odrećeni ambijent. Sada u prodavnicama boja postoje razni premazi, silikonski i još mnogi drugi koji su vodootporni. I oni nam mogu pomoći u zaštiti saksija.

U svakom slučaju, bilo čime da ih obradite – produžićete im vijek. Oslobodićete se šalitre, gljivica i mahovina.

Uživajte u svojim biljkama, a one u svojim lijepim glinenim saksijama.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Ukrasna kopriva – Biljka koju krase listovi, a ne cvijet

Proljeće je, vrijeme je za MUŠKATLE

Astilbe ciklama – Prelijepo cvijeće uz minimum truda, treba mu samo malo vode!

LJEKOVITI LIKER OD LINCURE /RECEPT/

Lincura ili srčanik trajna je biljka s korijenom koji može biti i do 50 godina starosti. Kako da napravite liker od lincure pročitajte u nastavku teksta.

Korjen je jako dugačak, debel i razgranat, izvana smeđe do tamnosmeđe boje, a iznutra žute boje.

Stabljika je okrugla, iznutra šuplja, a u gornjem dijelu žljebasta, visine od 50 do 120 cm. Najčešće se parče korjena lincure od 5cm stavlja u flašu rakije, a u narodu važi kao dobar lijek za krvotok. Za lijek se u jesen ili rano proljeće sabire koren od starijih biljaka. Svježi korjen ima neugodan miris, dok je miris osušenog korjena aromatičan. Treba ga brzo sušiti – a to se postiže ako ga se razreže po dužini.

Iako se od davnina koristi u ljekovite svrhe, u narodu se na pomen lincure (Gentiana lutea) uglavnom pomisli na rakiju.

Liker od lincure

Sastojci:

  • 1 l lozove rakije
  • 1 l vode
  • 500 gr šećera
  • 100 g korijena srčanika

Priprema:

Zgnječite korijenje i stavite u staklenu posudu zajedno sa rakijom, pa ostavite macerirati 30 dana. Napravite sirup, pomiješajte s maceratom i stavite na tamno mjesto do idućeg dana. Zatim promiješajte pa neka odstoji dok ne dobijete bistri sadržaj.

Flaširajte, a prije upotrebe neka odleži najmanje 2 nedjelje.

Izvor: agrosavjet.com/ literatura: mediteranske travarice i likeri

PROČITAJTE:

Liker od narandže i kafe

Liker od koprive i nane – Napravite sami i uživajte u čašici zdravlja

Kako da napravite travaricu od listova breze?

Poslije očeve smrti baki obećao – Neću dopustiti da tuđe ovce pasu naše livade! DOMAĆIN ZA PRIMJER SA SAMO 18 GODINA

Čajetina – Luka Crpuljarević ima samo osamnaest godina, ali je domaćin i mladić za primjer.

Prije deset godina ostao je bez oca, ima sestru i majku i sticajem tužnih okolnosti jedina je muška glava u porodici. Nije ih iznevjerio, jer je ovaj mladi Zlatiborac odličan đak u Ekonomskoj školi, ali i vrijedan radnik koji nije želio da porodično ognjište u selu Semegnjevo zaraste u korov i bude samo još jedno u nizu napuštenih domaćinstava u zlatiborskom kraju.
„Sa tatom sam dolazio u selo, a kasnije i sam kod bake. Kad je ona bila već u poodmaklim godinama vidio sam tugu u njenim očima što ne može domaćinstvo da održava onako kako je bilo dok je otac bio živ. Ja sam tada još bio mali, ali sam obećao čim malo ojačam da neću pustiti da tuđe ovce pasu naše livade i tako je i bilo. U vrijeme epidemije korona virusa nastava se uglavnom odvija onlajn, ovdje sam se opremio svim što mi je potrebno i tako pratim časove, kao što bih radio i od kuće koja se nalazi na Zlatiboru, a preostalo vrijeme radim na imanju“, rekao je za RINU ovaj vrijedni mladić.
I ukoliko bi vas put naveo na planinske proplanke u selo Semegnjevo, u dvorištu Crepuljarevića ništa ne bi ukazivalo da ovo domaćinstvo potpuno sam održava jedan srednjoškolac sa skoro svim peticama u dnevniku. Luka ima ovce, jagnjad, svinje, plastenik, voćnjak i preko dva hektara zemlje koju sam kosi i priprema sijeno za stoku. Pored šupe naslagana stoje drva koja je sam obezbijedio i iscjepao. Najmlađi je stanovnik u tom dijelu sela, preostalim mještanima pomaže kad god je u prilici i tako im izmami osmijeh na lice.
„Komšiji svakog jutra muzem kravu jer on više nije u mogućnosti da obavlja te seoske poslove zbog godina, starijim bakama cijepam drva kad god treba, one mi ispletu dzemper jer ne želim da im naplatim. Međutim, iako mi nije nužda jer je od oca ostala penzija, a od škole imam stipendiju pošto sam odličan đak, volim i da zavrnem rukave kad god je potrebno i tako zaradim neki dinar. Ulažem u kuću na selu, promijenio sam vrata, prozore, malo proširio sobu. Imam u planu da sazidam štalu. Želim da kad bi moji pokojni otac i baka mogli da me vide da budu ponosni na mene“, rekao je Luka.
Najveću podršku mu pružaju majka i sestra, koje se nisu protivile njegovoj volji da svoje vrijeme i energiju uloži u rad na porodičnom imanju. Prvobitno mu je majka spremala hranu da nosi sa sobom, ali i tada je Luka pokazao da sve može sam.
„Volim da pojedem, ali volim i da spremim. Nisam htio mamu da opterećujem da mi stalno kuva i sprema u torbe. Već sam naučio da kuvam, domaća pita sa ručno sukanim korama mi je specijalitet. Ali, znam da napravim i rakiju, dzem od naših domaćih šljiva“, priča kroz osmijeh ovaj srednjoškolac.
Kaže da njegovi vršnjaci i drugari različito gledaju na odluku da radi na seoskom imanju, dok oni vrijeme provode na društevnim mrežama i na treninzima.
„Život u Semegnjevu je moj veliki životni učitelj. Rad na selu je moj hobi i moj sport, najsrećniji sam kad sve obaveze završim i pijem čaj u dvorištu“, rekao je Luka.
Ipak, ispred ovog mladića su pored rada i života na selu i veliki ciljevi kad je obrazovanje u pitanju. Maturant je i ove godine upisuje na fakultet, nada se da će uspeti uskladiti i sve obaveze oko predavanja i ispita sa radom na selu, jer ne dozvoljava da se vrata na kući u Semegnjevu trajno zaključaju.
„Sebe za deset godina vidim kao mladog čoveka koji je završio fakultet, oženjenog i sa djecom. Nisam ja nikakav vuk samotnjak ovdje na selu i želim zdravu i srećnu proodicu. Možemo da živimo i na Zlatiboru, ako poslovi to budu od nas zahtijevali, ali domaćinstvo u Semegnjevu ne smije da se ugasi. Ovdje sam prenio i slavu da slavimo, nema veće miline oko srca kad zapalite slavsku svijeću ispod slika svojih predaka“, poručio je mladi Luka Crepuljarević koji je dokaz da savremene tehnologije i „tik tok čelendzi“ ponekad i gube bitku pred tradicijom i starim porodičnim vrijednostima.
Izvor: kurir.rs
PROČITAJTE: