Plastenička proizvodnja paradajza – Priprema zemljišta, đubrenje, sadnja i njega usjeva

Plastenička proizvodnja paradajza ostvaruje se u dva perioda, rana proljetna proizvodnja i rana jesenja proizvodnja. Stoga, plastenik je iskorišćen tokom cijele godine. Pred-kultura ranoj proljetnoj proizvodnji obično je salata, a ranoj jesenjoj je paradajz ili krastavac. Bolja kombinacija je salata – paradajz – krastavac.

Proizvodnja rasada

Rasad se proizvodi u toplim lejama, kontejnerima, tresetnim kockama. Proces proizvodnje rasada traje 60-65 dana. U 1 gr. sjemena nalazi se prosječno 260 – 350 sjemenki zavisno od hibrida. Tokom proizvodnje rasada treba voditi računa o temperaturi, vlazi, zdravstvenom stanju biljaka i provjetravanju.

Priprema plastenika za sadnju

Prvi korak je detaljno čišćenje ostataka od prethodne kulture. Svi sakupljeni biljni ostaci se iznose van plastenika i uništavaju paljenjem. Ako je dezinfekcija obavljena prije pred kulture ista se ne ponavlja, a ako nije vrši se dezinfekcija plastenika. Prije obrade zemljišta postavi se žičana armatura iznad redova za koju se kasnije veže pvc vezivo uz koje se vodi biljka.

Po postavljanju žičane armature po površini se razbaca stajnjak i mineralno đubrivo za osnovnu obradu i to 10t stajnjaka na 1000m2 i 80 – 100 kg mineralnog đubriva NPK 7:14:21 ili 8:12:26. Razbacano mineralno i stajsko đubrivo se zaore na dubini 25-30 cm, potom se vrši predsjetvena priprema kako bi se unešeno đubrivo što bolje izmiješalo sa zemljom. Na pripremljeno zemljište se razbaca zemljišni insekticidi i plitko inkorporiraju. Na ovako pripremljenom zemljištu vrši se markiranje redova i sadnih mjesta.

Sadnja paradajza

Sadnja se obavlja u dvorede trake 80 – 60 x 40, tako što se razmak između traka koristi kao put, a razmak između redova za zalivanje biljaka (sistemom kap po kap). Sadnja rasada sa 5-6 razvijenih listova se obavlja tako da se biljka zasadi 2-3cm dublje, tj. da se na supstrat iz saksija ili kocku nanese sloj od 2-3cm zemlje. Ukoliko je rasad prerastao i izdužio se, sadnja se obavlja dublje, tako da se u zemlju unese i dio stabla.

Nakon sadnje biljke se dobro zaliju. Biljke se sutradan još jedanput zaliju sa nešto manjom količinom vode. Da bi se izbjeglo izduživanje biljaka, i pospiješila oplodnja prve rodne grane, biljke se ne zalivaju u narednih 15 dana. U ovoj fazi treba obratiti pažnju na relativnu vlažnost vazduha, i treba da bude od 60 – 65%, a temperatura 18 – 20ºC.

Održavanje paradajza u vegetaciji

U periodu od sadnje do početka berbe stalno treba kontrolisati temperaturu i vlažnost vazduha. Objekat se svakodnevno treba provjetravati. Prvo prihranjivanje obavlja se 15 – 20 dana nakon sadnje i to kombinacijom NPK 7:14:21 + KAN-a. Poslije dodavanja ovog đubriva vrši se plitko okopavanje s tim da se oko biljke nagrne dodatnih 3-5 cm zemlje.

Zalivanje se obavlja svakih 10-12 dana sa 20-30 l vode/m2. Poslije zalivanja objekat obavezno provjetravati. Naradna prihranjivanje se obavljaju svakih 15 dana.

Pinciranje je veoma bitna operacija, a sastoji se u zakidanju svih bočnih izdanaka, tako da rast nastavlja samo jedan glavni vrh koji se vodi uz žicu do željene visine. Kada postignemo određeni broj rodnih grana pristupa se zalamanju vrha. Time prestaje dalji rast biljke. Pojavom prvih zrelih plodova vrši se odstranjivanje donjih listova i to tako da se list u jutarnjim satima povlači prema gore, lako puca i stvara veoma mali ožiljak. Obrano lišće obavezno iznijeti van plastenika i spaliti. Ovom operacijom se povećava provjetravanje u donjim etažama biljke, a ujedno se odstranjuje potencijalna zaraza biljaka.

Berba

Berba se obavlja kada plodovi uđu u biološku zrelost, a to je prvom pojavom crvene boje.

Autor: Nada Lazovic-Djokovic, dipl. ing.

Izvor: psss.rs

PROČITAJTE:

Optimalne temperature za rast i razviće paradajza

Đubrenje paradajza – Vrijeme i način unošenja gnojiva

Koje biljke možete, a koje ne smijete saditi u blizini paradajza

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Preporuka za vas

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});