Naslovnica Blog Stranica 472

Pravlina njega i gajenje PALMI

Palme su jako rasprostranjene u tropskim i suptropskim predjelima. Ove biljke su našle veoma veliku primjenu i u našem podneblju, uglavnom kao soliterne biljke u enterijeru tokom ljetnih mjeseci.

Stabla palmi su cilindrična veoma različite debljine i nastaju sukcesivno opadanjem lista.

Stabla se završavaju listovima i prema tome možemo ih podijeliti na Peraste palme kao što su: Cocos nucifera, Howea fosterina i Howea belmoreana. Phoenix canariensis i Lepezaste palme kao što su: Chamaerops humilis, Chamaerops excelsa, Livistona Chinensis, Washingtonia filifera.

Cvjetovi su najčešće mali, a plodovi veličine ploda trešnje. Sjeme je tvrdo, četvrtasto ili duguljasto.

Ove toploljubive biljke u našim uslovima se proizvode sjetvom sjemena u zaštićenom prostoru. S obzirom na relativno niži procenat klijavosti (60%) sjetvu treba izvršiti odmah po prijemu sjemena. Zbog izuzetno tvrde sjemenjače sjeme je neophodno potopiti u toplu vodu (25-30 ºC) u toku od 2-3 dana. Ovako tretirano sjeme sa klicom sije se u saksije ili sjetvene sandučiće u rahlu mješavinu humusa i pjeskovitog supstrata. Poslije izvršene sjetve saksije se unose u množare i pri temperaturi od 25-30 ºC, obilno se zalivaju.

Prvo presađivanje vrši se poslije pojave dva dobro razvijena prva lista. Presađuje se u rahlu smješu humusne zemlje i pijeska.

Pročitajte: Otkrijte koje su bolesti palme najčešće i kako je zaštiti

Biljke zahtijevaju umjerenu temperaturu, sa najmanje 10-16 ºC tokom zimskih mjeseci, zatim redovno zalivanje (ali uz uslov da se voda ne zadržava u zoni korijena), odgovarajuće prihranjivanje, održavanje vlažnog vazduha (orošavanjem) i dobro osvjetljenje. Dalje se palme presađuju samo kada biljke prerastu postojeću saksiju.

Tokom proizvodnje, zbog visokih temperatura i visoke vlažnosti vazduha, često se javljaju gljivične bolesti, a na naličju listova štitaste vaši.

U našem podneblju, tokom zime, preporučljivo je mirovanje palmi. Mirovanje podrazumijeva minimalno zalivanje tokom zimskih mjeseci koje se intezivira u proljeće i tokom ljeta.

Radič – Uzgoj i pospješivanje ove salate

Radič (Cichotium intybus var. foliosum) je jednogodišnja vrsta koja se gaji direktnom sjetvom ili iz rasada.

U kontinentalnom području radič se sije u junu i to plitko, u redove na 20-30 cm rastojanja. Kada biljke razviju 3-4 stalna lista prorjeđuju se na razmak oko 15 cm. Za 1 m² potrebno je oko 1,5-2 g sjemena.

Radič se može gajiti i iz rasada. Za vrijeme vegetacije potrebno ga je okopavato i zalivati. Kada se biljke dovoljno razviju, krupnije lišće može se sjeći i koristiti u ishrani. Novije sorte imaju gusto lišće koje stvara izdužene glavice.

Pročitajte: Zelena salata – Navodnjavanje i prihrana

Posebne sorte tzv. witloof-tipa, gaje se radi pospješivanja. Korjenovi se vadi od septembra do novembra. Idealna veličina vrha korijena je 5-6 cm. Da bi se postigla ta debljina korijena lišće se sječe u toku vegetacije.

Povađeni korjenovi se ostavljaju 4-5 dana na parceli. Zatim se lišće oreže, pažljivo da se ne povrijedi vegetacioni vrh. Reže se tako da ostane 2 cm lišća na glavi korijena. Do početka pospješivanja korijenovi se drže u umjereno vlažnom pijesku, trapu ili sl. Pospješivanje se izvodi u sanducima. U sanduke obložene folijom stavlja se malo komposta, a korijeni se gusto slože jedan uz drugi, tako da vrhovi korijena budu u istom nivou. Između se dodaje kompost da popuni šupljine.

Pospješeni radič

Sanduk se drži na umjereno toplom mjestu (15-20ºC) i vlažnoj prostoriji, pokriva se crnom folijom, tako da iznad korijena bude 20 cm prostora. Poliva se vodom svaka 2-3 dana. Za oko 3 nedjelje, na svakom vrhu korijena formira se bijela glavica, nježnog izgleda, koja se koristi kao salata. U jednom sanduku jabučaru dobije se oko 5 kg glavica radiča.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

Četiri greške zbog kojih vaš čaj prestaje da bude zdrav

Nema sumnje da je čaj vrlo zdrav napitak. Zapravo, brojne su zdravstvene prednosti redovnog ispijanja crnog, pa čak i zelenog, ali i mnogih drugih vrsta čajeva.

Čini se da šoljica čaja može učiniti čuda za vaše tijelo. Međutim, iako je pijenje čaja samo po sebi zdravo, ako ne pazite šta dodajete u njega, on vrlo lako može postati nezdrav, prenosi b92.

1. Dodajete previše šećera

Bilo da se radi o kašičici šećera ili dodatku vašeg omiljenog meda, šećer je šećer. Dodavanje malo šećera u čaj kratkoročno vam neće naštetiti. Međutim, ako dodate previše slatkih dodataka, čaj može vrlo brzo postati nezdrav. Najbolji način za uživanje u čaju je pijenje običnog čaja bez ikakvih dodataka.

2. Pretjerujete s vještačkim zaslađivačima

Što je s vještačkim zaslađivačima? Ako i dalje žudite za nečim slatkim u čaju, ali ne želite da dodajete suvišne kalorije, čini se da je dobra opcija upotreba alternativnih zaslađivača koji ne sadrže kalorije. Ali, da li je to sigurno? Iako su se vještački zaslađivači pažljivo proučavali tokom godina, istraživači još uvijek nisu uspjeli da utvrde vezu između vještačkih zaslađivača i bilo koje vrste zdravstvenih rizika. Zato FDA preporučuje da i dalje ograničite količinu takvih zaslađivača.

3. Dodajete mlijeko

Iako dodavanje malo mlijeka u čaj ne mora nužno da bude loša navika, dobro je biti svijestan dodatnih kalorija koje tako konzumirate.

4. Predugo držite čaj u vodi

U čajevima se takođe nalazi određena doza kofeina. Prosječna količina kofeina koju unesete ispijanjem čaja kreće se od 20 do 40 miligrama (u poređenju sa šoljicom kafe koja sadrži oko 100 miligrama). Međutim, ako niste oprezni s time koliko dugo držite čaj u tečnosti prije nego što ga popijete, količina kofeina se može povećati. Naime, što duže ga držite, on će postati tamniji, imaće gorak ukus i povećaće se količina kofeina koju sadrži.

Pročitajte još: Kako se pije zeleni čaj?

Zemljište, položaj i klimatski uslovi za podizanje zasada kupine

U poređenju sa malinom, kupina je osjetljivija na hladnoću što znači da joj treba birati toplije krajeve ili južnije položaje, ali sa dosta vlage u toku vegetacije. 

Od ljetnih suša manje stradaju sorte uspravnog razvića kao i rane sorte, jer se period zrenja njihovih plodova završava prije klasičnih ljetnih suša (druga polovina jula i prva polovina avgusta). Ova napomena važi kao upozorenje proizvođačima iz krajeva sa manje padavina tokom jula-avgusta. Osjetljivost na sušu je i razumljiva kada se zna porijeklo kupina. Najbujnije rastu i najbolje plodove daju divlje vrste kupina na mjestima koja su dosta vlažna i sa dosta humusnih materija u zemlji pod žbunom.

Pročitajte još: KUPINA – Vrijeme i način sadnje

Gajene sorte kupina su dosta osjetljive na niske temperature. Na -20 ºC u nekim krajevima dolazi do uginjavanja vrhova. Ovo se izbjegava smanjenjem bujnosti i skraćivanje vegetacije u pozno ljeto. 

ZEMLJIŠTE

Nepravilno je i pogrešno shvatanje da kupina raste uspješno na različitim tipovima zemljišta. Pravilno je znati da je uspješno gajenje kupine moguće na raznim tipovima, ali uz uslov da u zemlji ima dosta organskih materija i da je zemljište dosta vlažno. 

Pročitajte još: Osnovno đubrenje kupina u kasnu jesen

Za gjenje su najpogodnije zemljišta duboka sa dosta gline i čestica pijeska koja su propustljiva. Inače, valja znati da kupina ne podnosi zabarena zemljišta i u njima brzo propadaju gajene biljke. Isto tako nisu pogodna ni zemljišta sa visokim nivoom podzemne vode naročito ako ona dospijeva do zone korijena.

Kao ni suvišnu vlagu tako isto biljke kupina ne podnose ni visok sadržaj kacijuma, tj. krečne terene. Suša takođe, predstavlja ozbiljnu opasnost za gajenje kupina.

Satro je pravilo da zasade kupina, po mogućnosti, treba podizati dalje od postojećih sastojina divljih kupina. Ova preporuka se daje radi izbjegavanja ili umanjenja šteta od zajedničkih bolesti i štetočina (narandžasta rđa lista, pjegavost lista, antraknoza, staklokrilci i dr.). 

Pročitajte još: Vino od kupina: Šta sve treba da znate o proizvodnji

U krajevima gdje duvaju jaki suvi vjetrovi tokom zime ili u periodu sazrijevanja plodova, treba birati zaklonjene položaje.

Današnje gajene sorte kupina su selekcionisane, uglavnom, od dviljih vrsta koje rastu u umejrenim klimatskim zonama Amerike. U izrazito sušnim krajevima kupinu treba gajiti samo u uslovima dovoljne vlažnosti u periodu zerenja jer će u suprotnom biti smanjen prinos, a kvalitet plodova će biti slab.

Za bolju rodnost paradajza koristite ove metode oprašivanja cvjetova

Metode oprašivanja cvjetova – Dopunska oplodnja paradajza je potrebna gotovo uvijek, a posebno u zimskoj proizvodnji, i u godinama kada ima mnogo oblačnih dana. 

Ovo se može postiće protresanjem biljaka, svakodnevno ili 3-4 puta nedeljno, ili primjenom specijalnih vibratora, što dovodi do pucanja polenskih kesica i oplodnje tučka. Lošija je primjena hemijskih sredstava za dopunsku oplodnju. Prskanjem ovim rastvorima obalja se u ranim jutarnjim časovima. Treba napomenuti da je korišćenje ovih hormonskih preparata u mnogim zemljama zabranjeno, a ovakave plodove je lako prepoznati po šupljikavosti komora, odusustvu sjemena i lošem netipičnom ukusu.

Pročitajte: Oprašivanje paradajza uz pomoć bumbara

U posljednje vrijeme u mnogim zemljama za dopunsku oplodnju paradajza pri gajenju u zaštićenom prostoru koriste se dresirane pčele ili bumbari koji se u malim košnicama unose u objekat. Košnice sa bumbarima unose se u objekat (3 košnice/1000 m²).

Pri oplodnji bumbarima mora se uskladiti visina i vrijeme tretiranja hemijskim zaštitnim sredstvima.

Ručno oprašivanje paradajza

Ako vaš paradajz ne daje plod, pokušajte sa ovom jednostavnom ručnom strategijom oprašivanja.

Potrebno je: Mala slikarska četkica – kist

Ručno oprašivanje cvijeta paradajza

Instrukcije:

  1. Lagano podignite cvijet paradajza.
  2. Trljajte četkicom unutrašnjost cvijeta lagano napred i nazad. Ovo podstiče polen da se spusti na ženski dio cvijeta prenosi Rural Sprout
  3. Ručno oprašivati oko podneva svaka dva do tri dana. Cvijetovi će uvenuti i plodovanje će početi kada je oplodnja uspješna, pa pripazite na to
  4. Obavezno koristite drugu četkicu ili perite originalnu četkicu u alkoholu prije nego što prijeđete na drugu sortu. Ako ne uradite ovako, imaćete unakrsno oprašivanje.

Pročitajte: Ručno oprašivanje cvjetova tikvice!

Ne bacajte peteljke od jagoda – Evo kod čega sve pomažu i kako se koriste

Peteljke od jagoda – Važno je da u svrhu liječenja koristite isključivo organski gajene jagode! Naime, ostavite ih da se osuše i neka budu vaša rezerva vitamina i korisnih sastojaka za zimu. Peteljke i listići jagoda imaju više vitamina C, nego što ga ima u plodovima jagoda, a sadrže i iste mikroelemente kao plodovi.

Kod čega sve pomažu peteljke od jagoda?

Čajevi od peteljki i listića jagode, kao i same jagode jačaju nervni sistem i djeluju protiv stresa, smanjuju zamor, pomažu kod depresivnih stanja, kod bolesti krvi, koriste se za poboljšanje stanja bubrega kod nefritisa.

Pročitajte: STIŽU JAGODE – Evo koje zdravstvene prednosi nam donose

Za profilaktiku i protiv onkoloških oboljenja

Dr. Popov savjetuje: “Uzmite peteljke baštenske jagode, a još bolje – od šumskih jagoda. Jednu kafenu kašičicu usitnjenih peteljki prelijte čašom ključale vode. Neka čaj ostane poklopljen 20 minuta. Pijte ovaj prijatan i vrlo ljekoviti napitak tri puta dnevno! To je moćno sredstvo protiv onkoloških oboljenja.”

Za mlađe lice

Peteljke i listići baštenskih i šumskih jagoda podmladjuju našu kožu. Izmiksovane, koriste se za pripremanje maski za njegu lica i vrata.

Za gušću kosu

Za bolji rast oštećene kose koristi se kašica od izmiksovanih listića i peteljki jagoda, sa dodatkom soka kalanhoje i bokvice.

Protiv dijabetesa

Ovi zeleni dijelovi biljke dragocjeni su za dijabetičare, jer utiču na normalizaciju šećera u krvi.

Napomena: Važno je da u svrhu liječenja koristite isključivo organski gajene jagode!

Smrdibube ne biraju usjeve – Da biste ih suzbili spriječite polaganje jaja

Invazivne stjenice (Smrdibube) oštećuju cijelu biljku, a najveće štete prave na plodovima. U toku je migracija i dopunska ishrana. Sada je vrijeme da reagujemo.

Zaštita usjeva i zasada od invazivnih stjenica

Vizuelnim pregledima poljoprivrednih usjeva i zasada registrovano je prisustvo dvije vrste invazivnih stjenica:

  • zelene (povrtne) stjenice (Nezara viridula) i
  • braon mramoraste stjenice (Halyomorpha halys).

Njihovo prisustvo je uočeno u zasadima bresaka, nektarina, jabuka, dunja, krušaka, trešanja, malina, lijeske i vinove loze kao i u usjevima krompira, kupusa i dr.

Štete pričinjavaju odrasle jedinke i larve koje sisaju biljne sokove iz svih nadzemnih dijelova biljaka, a najveće štete nastaju u plodonošenju gdje dolazi do oštećenja plodova koji gube tržišnu vrijednost.

U toku je migracija odraslih jedinki prezimljujuće generacije u poljoprivredne usjeve i zasade i njihova dopunska ishrana i kopulacija.

Pročitajte: Kako se jeftino i sigurno otarasiti smrdibuba?

Spriječimo polaganje jaja

Sada je veoma važno utvrditi njihovo prisustvo na parcelama i prije polaganja jaja sprovesti mjere suzbijanja. Proizvođačima se preporučuju pregledi usjeva i zasada na prisustvo invazivnih stjenica.

Neven je odličan za kožu, ali i za unutrašnju primjenu

Neven (Calendula officinalis) je biljka koja zrači ljepotom i snažnom žuto-narandžastom bojom koja podsjeća na sunce. Cvate od juna do septembra, do prvih mrazeva. Ako je zima blaga, neven može biti posljednja biljka koja cvati u bašti te ujedno i prva koja će procvasti u proljeće.

Cvjetovi nevena skupljaju se tokom juna, jula i avgusta. Beremo ih tokom sunčanog vremena te sušimo na toplom i prozračnom mjestu u hladu (radi očuvanja prirodne boje). Sušenje mora biti brzo, na temperaturi do 35 stepeni. Od osušenih cvjetova odvajaju se latice od čaške te se još dosušuju. Od svježih cvjetova pravi se tinktura ili mast, a može i macerat. Listovi se beru rjeđe.

Pročitajte: Neven – Biljka za 100 bolesti

Odličan je za kožu

Nema kožne bolesti kod koje ne može pomoći, od akni, bradavica, cista, čireva, ekcema, psorijaze i seboreje, hemeroida, herpes zostera, fistula, impetiga, kožnih upala, ljuštenja kože, masne kože lica, mastitisa, opekotina, osipa, raznih infekcija kože, urtikarije, rana (gnojnih rana), rana koje teško zarastaju, ugriza i uboda insekata, pa do svih vrsta rana, čireva i bradavica, posjekotina, krasti te kurijih očiju. Osim toga, omekšava, tonira i vlaži kožu, zbog čega je važan sastojak preparata za njegu kože tijela i ruku.

Pomaže i unutar tijela

U unutrašnjoj primjeni pomaže umirivanju grčeva crijeva, želuca i glatkih mišića (zbog toga je koristan i kod grčenja mišića disajnih puteva tokom astmatičnog napada), pomaže kod neredovne menstruacije i krvarenja iz maternice, liječi  bolne i napukle bradavice kod dojenja, pelenski osip, bolesti želuca, jetre i žuči, a koristi se i za razna ispiranja izvana i iznutra, posebno kod ozljeda, upala i infekcija, dekubitusa i modrica.

Neven je vrlo djelotvoran u liječenju bolesti vena, a pomaže kod rana kože, maternice, želuca i grla. Osim toga, jača imunitet, koristan je kod arterioskleroze krvnih sudova mozga te upale desni i zubnog mesa. Smiruje gastritis, podstiče izlučivanje mokraće i pospješuje znojenje.

Pročitajte: Napravite losion za tijelo od nevena

Djeluje antibakterijski, antiseptički i protivpalno. Zahvaljujući sadržaju provitamina A, blagotvorno djeluje i na oko i poboljšava vid, pa se često koristi za ispiranje očiju kod konjuktivitisa ili iritacija. Prisustvo provitamina A čini ga korisnim a izvrsno djeluje i protiv gljivica, osobito kandide.

Postoje dokazi da ima sposobnost pročišćavanja krvi (zato se koristi i protiv zarazne žutice) te krvnih žila i smanjenja razine lošega kolesterola u krvi, pogotovo u u kombinaciji s maslačkom, glogom ili resnikom. Novija istraživanja su pokazala da neven snižava krvni pritisak i opušta krvne žile. Zato se preporučuje i kod angine pektoris.

Neven je najavljivao kišu

U staro doba neven su ljudi koristili i kao predskazatelj kiše, odnosno ako su glavice ujutru nakon sedam sati bile zatvorene, znalo se da taj dan treba očekivati kišu. Danas je poznato i da se, osim u ljekovite svrhe, može koristiti i za ishranu te kao prirodna boja u industriji hrane i kozmetici. Listovi se mogu jesti svježi, kao dodatak salatama.

Bogati su vitaminima i mineralima i po sastavu slični maslačku. I svježe cvjetne latice mogu biti dodatak salatama, dok se osušene, zbog koncentriranijeg okusa, mogu koristiti u supama i kolačima.

Pročitajte: Recept za NEVENOVU MAST i za šta je sve dobra

Cvjeta od maja do novembra

Neven se razmnožava sjemenom, odgovaraju mu uglavnom sve vrste tla, s tim da mora biti riječ o dobro osunčanom terenu. Zahtijeva redovito zalijevanje, odnosno vlagu. Biljka će niknuti 5-6 dana nakon što sjeme padne na tlo i vrlo brzo raste, pa prvi cvjetovi procvatu 40-ak dana nakon nicanja.

Cvjeta od maja do novembra. Biljke se pomlađuju i produžava im se vijek vegetacije redovnom berbom. Mlada biljka nije osjetljiva na mraz, pa je sjetvu dobro obaviti već u maju ili početkom aprila da bi što prije mogla početi berba.

Prave prinose daje na rastresitim tlima bogatima humusom, najbolje na smeđoj zemlji i crnici. U vrijeme sjetve treba očistiti tlo od korova, a kad se pojavi tri do pet pravih listova, usjev se prorjeđuje na razmak od 6 do 8 centimetara.

Pročitajte: Čaj od NEVENA – Lijek za mnoge bolesti

Neizostavne mjere njege KRASTAVCA za postizanje dobrih rezultata

Njega usjeva krastavca na otvorenom podrazumijeva: prorjeđivanje, prihranjivanje, suzbijanje korova, međuredno kultiviranje, navodnjavanje, zaštita od bolesti i štetočina.

PRORJEĐIVANJE

Vrši se ako je usjev nikao gusto. Obavlja se u fazi razvoja prvog ili drugog pravog lista. Kod usjeva ručno sijanog u kućice poslije prorjeđivanja u svakoj kućici se ostave 3-4 biljke, međusobno udaljen 5-7 cm.

Pročitajte: Plamenjača krastavca – Bolest koja pravi velike probleme povrtarima

Prihranjivanje, okopavanje i suzbijanje korova

U proizvodnji krastavca prihranjivanje, okopavanje i suzbijanje korova su neophodne mjere njege. Uz uslov da je u jesen upotrijebljeno stajsko đubrivo biljke treba prihraniti jedan ili dva puta mineralnim đubrivima u količini od 20-30 kg azota, 50-60 fosfora i 50-60 kalijuma po hektaru. Usjev se prvi put prihranjuje 10-15 dana poslije nicanja, a drugi put pred početak plodonošenja. Ako se prihranjivanje obavlja jednom to se čini kada vriježe počnu da pužu po zemlji. 

Međuredno kultiviranje je vrlo važna mjera njege kojom se površinski sloj temljišta održava u rastresitom stanju i bez korova. Izvodi se dok se vriježe ne razviju dovoljno da sklope redove, a to je 2 do 3 puta u toku vegetacionog perioda.

Na malim površinama, u cilju uništavanja korovskih biljaka, ne treba primjenjivati herbicide jer gotovo svi imaju depresivno dejstvo na rast i razviće mladih biljaka već samo okopavanje, plijevljenje i ogrtanje. Ogrtanjem se podstiče obrazovanje adventivnih korijena, a time i povećanje sposobnosti biljaka da usvajaju hranljive materije i vodu iz zemljišta.

NAVODNJAVANJE

Visoki i sigurni prinosi mogu se dobiti samo uz navodnjavanje. Količina vode i broj zalivanja, zavise od vremenskih prilika, osovibina zemljišta i razvojne faze biljaka. U početnim fazama razvoja krastavca potrebe za vodom su manje. Kada počne plodonošenje potrebe biljaka za vodom u zemljištu i vazduhu naglo rastu. Zalivanje orošavanjem ili po sistemu kap po kap najbolji su načini navodnjavanja krastavca.

Detalje o pravilnom zalivanju krastavca pročitajte na linku ispod:

Ovako zalivajte krastavac i očekujte dobre rezultate

 

Bijela leptirasta vaš – Uništite je na vrijeme i spasite prinose

Bijela leptirasta vaš (Trialeurodes vaporariorum) vodi porijeklo iz tropskih i suptropskih područja Srednje Amerike. Prisutna je svuda, pa i kod nas. Pripada najopasnijim štetočinama u plastenicima i staklenicima.

Najveće štete pričinjava paradajzu, krastavcima, paprici, raznim vrstama pasulja, tikvicama i cvijeću. Gotovo svi stadijumi su štetni, osim jaja.

Bijela leptirasta vaš siše sokove biljaka, usljed čega one postepeno gube normalnu zelenu boju, slabe i žute. Pri jačem napadu pojedinačno lišće propada, ili se suše i čitave biljke. Na primjer, prinosi plodova paradajza mogu biti umanjeni i do 40%.

Ova štetočina nalik na bijele nježne leptiriće, najčećše se nalazi sa donje strane najmlađeg lišća, akle praktično na vršnim dijelovima biljaka. Pri uzemiravanju brzo se seli sa biljke na biljku. Može da preliti rastojanje i preko 10 m. U staklenicima se razvija bez prekida tokom cijele godine, dajući generaciju za generacijom.

Tokom ljeta, kada su temperature visoke, štetočina izlijeće iz plastenika i staklenika i naseljava se na raznim gajenim i korovskim biljkama u okolini. Na njima se razmnožava i sreće se sve do kraja jeseni dok ne zahladni kada se ponovo vraća u zaštićeni prostor.

Mjere suzbijanja

Zbog istovremenog prisustva svih stadijuma razvića, suzbijanje ove štetočine je veoma teško. Najbolje rezultate daje kombinovanje svih raspoloživh mjera (preventivne, mehaničke, agrotehniče, biološke i hemijske).

Posebnu pažnju treba obratiti na mjere higijene u staklenicima i oko njih prije sjetve ili sadnje staklenici i plastenici moraju biti apsolutno čisti bez biljaka, bilo gajenih ili korovskih. Za sadnju treba koristiit samo zdrav rasad. Plijevljenje korova obavljati redovno i odmah izbacivati i uništavati zajedno sa jače zaraženim gajenim biljaka i drugim nepotrebnim biljnim dijelovima.

Prilikom jačeg napada potrebno je izvršiti hemijsko suzbijanje. Inženjeri kompanije Agrimatco BiH kao najbolje rješenje u suzbijanju ove štetočine preporučuju preparat CLOSER 120 SC sa novom insekticidnom aktivnom materijom (Sulfoksaflor) koja efikasno rješava problem sa vašima.

CLOSER 120 SC Sistemični insekticid sa kontaktnim i digestivnim djelovanjem sa izuzetno izraženim knockdown efektom i dugim rezidualnim djelovanjem. Namijenjen prvenstveno za suzbijanje lisnih vaši, bijele leptiraste vaši, stjenica, lisnih minera.

Karenca:

1 dan – paradajz, paprika, patlidžan, krastavac, dinja, lubenica, tikvica, ukrasne biljke.

7 dana – salata, endivija, radič, špinat, brokoli, kupus, karfiol, krompir, jabuka, kruška, breskva, nektarina, šljiva, višnja – 7 dana;

14 dana – pasulj, boranija, grašak 

Maksimalan broj tretiranja u toku jedne sezone: 1-2 puta.

PROČITAJTE JOŠ: Biljne vaši – Sada je pravo vrijeme za suzbijanje ovih štetočina

PRIMJENA:

Paradajz, paprika, patlidžan – za suzbijanje Aphis gossypii – lisne vaši krastavca, Myzus persicae – zelene breskvine vaši, Aphis fabae – bobove vaši, Macrosiphum euphorbiae – mlječikina vaš, Bemisia tabaci – leptirasta vaš duvana, Trialeurodes vaporariorum – bijela leptirasta vaš, u dozi od 200 ml/ha u dva tretmana ili jednim tretmanom u dozi 400 ml/ha.

Ukoliko se vrše dvije aplikacije po 200 ml/ha onda se vrše sa intervalom između tretmana od 7 dana.

Može se primjenjivati tokom cijele sezone tj. u fenofazama BBCH 20-87, prskalicama ili orošivačima uz utrošak radne tečnosti od 500- 1500 l/ha.

– Krastavac, dinja, lubenica, tikvice – za suzbijanje Aphis gossypii – lisne vaši krastavca, Myzus persicae – zelene breskvine vaši, Aphis fabae – bobove vaši, Macrosiphum euphorbiae – mlječikina vaš, Bemisia tabaci – leptirasta vaš duvana, Trialeurodes vaporariorum – bijela leptirasta vaš, u dozi od 200 ml/ha u dva tretmana ili jednim tretmanom u dozi 400 ml/ha.

Ukoliko se vrše dvije aplikacije po 200 ml/ha onda se vrše sa intervalom između tretmana od sedam dana.

Može se primjenjivati tokom cijele sezone tj. u fenofazama BBCH 20-87, prskalicama ili orošivačima uz utrošak radne tečnosti od 500- 1500 l/ha.

– Lisnato povrće – salata, endivija, radič, špinat – za suzbijanje Aphis gossypii – lisne vaši krastavca, Myzus persicae -zelene breskvine vaši, Aphis fabae – bobove vaši, Macrosiphum euphorbiae – mlječikina vaš, Bemisia tabaci – leptirasta vaš duvana, Trialeurodes vaporariorum – bijela leptirasta vaš, u dozi od 200 ml/ha.

U lisnatom povrću se primjenjuje u fenofazama BBCH 20-49, prskalicama ili orošivačima uz utrošak radne tečnosti od 200-1000 l/ha.

– Kupusnjače – brokoli, kupus, karfiol – za suzbijanje Brevicoryne brassicae – kupusne lisne vaši, u dozi od 200 ml/ha.

U kupusnjačama se primjenjuje u fenofazam BBCH 20-49, prskalicama ili orošivačima uz utrošak radne tečnosti od 200-1000 l/ha.

Krompir – za suzbijanje Aphis gossypii – lisne vaši krastavca, Myzus persicae – zelene breskvine vaši, Aphis fabae – bobove vaši, Macrosiphum euphorbiae – mlječikina vaš, Aulacorthum solani – lisna vaš krompira, Aphis nasturtii u dozi od 200 ml/ha u dva tretmana ili jednim tretmanom u dozi 400 ml/ha.

Ukoliko se vrše dvije aplikacije po 200 ml/ha onda se vrše sa intervalom između tretmana od 21 dan.

U krompiru se primjenjuje u fenofazama BBCH 20-95, prskalicama ili orošivačima uz utrošak radne tečnosti od 200-600 l/ha.

Mahunarke – pasulj, boranija, grašak – za suzbijanje Aphis gossypii – lisne vaši krastavca, Myzus persicae – zelene breskvine vaši i Aphis fabae – bobove vaši, u dozi od 200 ml/ha u dva tretmana ili jednim tretmanom u dozi 400 ml/ha.

Ukoliko se vrše dvije aplikacije po 200 ml/ha onda se vrše sa intervalom između tretmana od 21 dan.

Primjenjuje se u fenofazama BBCH 40-85, prskalicama ili orošivačima uz utrošak radne tečnosti od 150-1000 l/ha.

Prije primjene preparata obavezno pročitati uputstvo za upotrebu!

Uvoznik i distributer za BiH: Agrimatco D.O.O.