Naslovnica Blog Stranica 423

Razbijena jaja u supermarketu su vrlo opasna, ne dodirujte ih

Agrosavjet
-
0
Razbijena jaja u supermarketu su vrlo opasna, ne dodirujte ih

U gotovo svakom pakovanju jaja bar jedno je razbijeno. Jaje, kažu, zaradimo za dva minuta, ali sa napuklim, na ovim temperaturama, možemo dobiti i nešto što nam nikako ne treba.

Sigurno ste nekada u supermarketu naišli na razbijeno jaje u kutiji. Ta jaja mogu biti veoma opasna, upozoravaju stručnjaci.

„Praktično jaja nakon njihovog klasiranja i pakovanja ne smiju da se dodiruju i ako imate samo jedno jaje ono se vraća. Prema tome, naši potrošači ne bi trebalo da uzimaju jedno jaje i prebacuju ga iz kutije u drugu, nego se cela kutija vraća proizvođaču, a oni mogu da uzmu drugu kutiju sa svih deset jaja ili koliko ih ima koja su potpuno intaktna, nepromenjena, da nemate nikakva oštećenja i onda ste potpuno sigurni da nećete dobiti neku infekciju“, kaže dr Dejan Krnjaić sa Fakulteta veterinarske medicine.

Grčevi u stomaku, povišena temperatura, malaksalost, najčešći su simptomi salmonele.

„Salmonela je bakterija koja se dobija konzumiranjem hrane koja je kontaminirana, a nedovoljno termički obrađena i to je najčešće reč o namirnicama životinjskog porijekla, najprije meso, mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, pogotovo jaja i proizvodi od jaja“, objašnjava dr Sonja Giljača, epidemiološkinja Gradskog zavoda za javno zdravlje.

„Pored salmonele mogu neke druge bakterije da uđu, poput kampilobaktera, poput nekih drugih mikroorganizama koje mogu dovesti i do kvara samog jajeta i u tom slučaju jaje je promenjeno po samom izgledu i samom mirisu. Međutim, nažalost, salmonele nekada mogu da budu prisutne i da vama jaje na prvi pogled djeluje potpuno upotrebljivo i vi da dobijete infekciju“, ističe Krnjaić.

Prije nego što kupi jaja svaki potrošač treba da provjeri da li su sva cijela i ukoliko nisu da uzme drugu kutiju. Napukla jaja nikako ne treba dodirivati.

CRNA BABURA – Rijetka sorta paprike idealna za svježe konzumiranje

Agrosavjet
-
0
CRNA BABURA – Rijetka sorta paprike idealna za svježe konzumiranje

CRNA BABURA – Slatka paprika „Zulu“ (Capsicum annuum) je zanimljiva sorta, čiji plod postaje gotovo potpuno crn kada sazriju.

Ove biljke se izdvajaju visokim prinosom i proizvode atraktivne plodove koji se sastoje od gustog, srednje debelog i slatkog mesa. Crni plod predstavljaju neobičan dodatak sendvičima, salatama i mnogim drugim jelima. Najbolja je za svježu konzumaciju, ali može se i pržiti ili kiseliti, dobra je za punjenje i turšije. Ova sorta pokazuje visoku otpornost na promjene uslova sredine uspijevanja i pogodna je za uzgoj na otvorenom.

Pročitajte: Bijeli krastavac: Zaboravljena sorta odličnog ukusa i visoke otpornosti

Zbog dugog vegetacijskog perioda, slatka paprika se uzgaja iz rasada koje se proizvodi pod pokrivačima rano u proljeće. Sijati sjeme paprike u posude ili posude za sijanje koje su ispunjene laganim i propusnim zemljištem. Prenos sadnica na otvorenom samo u drugoj polovini maja, kada je prošla opasnost od mraza.

Biljkama je potrebno sunčano, toplo mjesto i plodna zemlja koja se brzo zagrijava da bi se dobile bogate kulture. Takođe treba da vodite računa o pravilnom zalivanju biljaka. Bere se u ljeto, piše Garden Seeds Market.

 

Koliko košnica držati na jednom mjestu?

Agrosavjet
-
0
Koliko košnica držati na jednom mjestu?

Broj pčelinjih društava na jednom mjestu zavisiće od rasporeda i trajanja pčelinje paše. 

U krajevima obilne paše – kao što su bagremova, kaduljina, vrijeskova, livadska i šumska – broj košnica zavisiće od prinosa u medu, a to se ocjenjuje stanjem biljaka prema padavinama i klimtskim prilikama do njihovog cvjetanja. Ako su izgledi za medobranje slabi, onda je dovoljno 50 pčelinjih društava na jednom mjestu. Pri dobrim izgledima može se na bagremovoj, kaduljinoj i vrijeskovoj paši smjestiti i 500 košnica, dok se na livadskoj, lipovoj i paši poljoprivrednih kultura na jednom mjestu ne smije smještati više od 50 košnica.

Na ovim pašama se broj košnica na jednom mjestu ograničava zbog toga što su prinosi znatno slabiji pri većem broju košnica. Pored toga, vrlo često dolazi do grabeži u bespašnom periodu, pogotovo kada je na jednom mjestu ili u neposrednoj blizini smješten veći broj košnica različitih vlasnika.

Pročitajte: Sa koliko košnica treba pčelariti da bi se ostvarili prihodi?

Ukoliko je, pak, veći broj košnica razmješten na udaljenosti većoj od 2 km, opasnost od grabeži je mnogo manja, a prinosi su daleko veći.

Vrlo je teško odrediti koliki treba da bude tačan broj košnica na jednom mjestu ili u jednom kraju.

Ako su u nekom kraju iz godine u godinu paše slabe nije preporučljivo držati veći broj košnica. S povećanjem broja košnica treba ići samo dotle dok se povećava prosječan prinos. Čim prinos opada, treba prestati sa povećanjem broja košnica, a društva seliti na druga mjesta.

Pročitajte: Kako nabaviti prve košnice sa pčelama?

Ipak, za svaki kraj i za svako mjesto mjerilo treba da bude prosječan trogodišnji prinos po jednom društvu. Ako prosječan prinos ne iznosi više od 20 kg meda po jednom pčelinjem društvu, onda je to siguran znak da je na tom mjestu prevelik broj košnica ili je paša slaba.
Literatura: „Praktično pčelarstvo“, Autori: Vojin Todorović, dr Dušan Todorović

Ljudi ne vjeruju da je ova ogromna patka stvarna

Agrosavjet
-
0
Ljudi ne vjeruju da je ova ogromna patka stvarna

Na univerzitetu u Jorku jedna je patka natprosječno viša od svih ostalih. Long Boi hibrid je divlje patke i indijske trkačice, a visoka je 70 centimetara.

Iako je njeno porijeklo i dalje tajna, patka je postala hit u kampusu. Ima i svoj Instagram nalog, koji vode studenti od 2019. godine, a ima čak i svoju liniju robe pa njeni obožavaoci mogu da kupe majicu ili šolju s njenim likom.

Pročitajte: Iz svojih skrovišta izašla stvorenja iz noćnih mora

Zbog neobičnog izgleda ove visoke patke, mnogi ljudi ne vjeruju da je stvarna, a jedan korisnik Tvitera napisao je kako je vjerovatno najviša patka koja je ikad živila.

IRIS je cvijet koji se jednostavno gaji – Saznajte zašto se u narodu zove i PERUNIKA

Agrosavjet
-
0
IRIS je cvijet koji se jednostavno gaji – Saznajte zašto se u narodu zove i PERUNIKA

Iris je bio poznat još u slovenskoj mitologiji, jer u njemu možemo vidjeti boga groma – Peruna, zbog čega se u našem narodu zove i „perunika“.

Iris kroz legende

Ako je vjerovati staroj legendi, iris raste upravo na onim mjestima gdje Perun baca svoje munje, a duga dodiruje zemlju.

Čak i originalan naziv „iris“ u prevodu znači duga, a u grčkoj mitologiji ovaj cvijet je bio u direktnoj vezi sa grčkom boginjom Iridom, koja je sa nebeskih visina prenosila poruke bogova i dugom šarala po nebu.

Zahvaljujući ovakvim legendama, iris je postao simbol nade, vere i dubokog poštovanja, zbog čega su mnoge kraljevske porodice ovaj cvijet počele da koriste kao svojevrstan lični simbol.

U azijskoj tradiciji iris je simbol „plave krvi“, a širom Japana je cijenjen i kao cvijet kojim se nagrađuju dobra, herojska djela.

Oplemenjuje dušu, relaksira tijelo, a pođednako važno mjesto iris zauzima i u parfimeriji i kozmetici.

Pročitajte: Tajni govor cvijeća – Koja je simbolika božura

Kako izgleda iris?

Postoji preko 200 vrsta ovog cvjeta, a najčešće se gaji visoki i srednje visoki. Zbog svog specifičnog izgleda, njegov cvijet se često koristi u cvjećarstvu, ako i u bogatim cvjetnim aranžmanima za svečane prilike.

Iris ima dvoredo sabljasto lišće i razgranato stablo na kome cvjetaju mirisni i krupni cvjetovi. Po jednoj stabljici najčešće budu dva do tri cvijeta.

Perunika cvjeta u raznim nijansama ljubičaste, tamno roze i plave boje, kao i u bijeloj, žutoj, bež, i crvenoj boji, a postoje i vrste koje su posebno interesantne zbog cvjetova u kombinaciji nekoliko boja.

Pročitajte: Simbolika DUDA – Vjerovanja kod nas i u svijetu

Kako se gaji?

Za gajenje irisa biće vam potrebno plodno zemljište normalne vlažnosti, jer ovaj cvijet ne voli teška, suviše kisela i vlažna zemljišta.

Sadnja se obavlja u jesen, od kraja oktobra do polovine novembra, ili u proljeće čim vremenske prilike to dozvole.

Ako sadite iris u saskiji, gledajte da to bude veća i dublja saksija, a ako ga sadite u bašti ili leji, razmak sadnica mora biti oko 30 cm.

Period cvjetanja irisa je od početka maja do kraja juna, a neke vrste održavaju cvijet i u septembru.

Zalivanje treba da bude umjereno, a zemlja skoro pa suva.

Specifičnosti i razlike u proizvodnji karfiola u odnosu na „srodne“ vrste povrća

Agrosavjet
-
0
Specifičnosti i razlike u proizvodnji karfiola u odnosu na „srodne“ vrste povrća

Karfiol za razliku od ostalih kupusnjača ima specifične zahtjeve prema uslovima spoljašne sredine.

Temperatura, vlažnost, zemljište

Optimalna temperatura za rast i razvoj je oko 18ºC. Najbolje mu odgovara vlažnost zemljišta između 70 i 80% poljskog vodnog kapaciteta (PVK). Povećana vlažnost zemljišta štetno se odražava na organoleptička svojsta ruže koja postaje nearomatična, sa niskim sadržajem šećera i mineralnih materija.

Povoljna relativna vlažnost vazduha za karfiol kreće se oko 85-90 odsto. Osjetljiv je na nedostatak vlage. Potrebe u vlazi su prilično velike, a naročito u vrijeme zametanja i formiranja ruža.

Kod nas obično nema dovoljno padavina za normalan razvoj karfiola, te se usjevi moraju redovno navodnjavati. Temperature iznad 25ºC su nepovoljne, kad ih prati vazdušna i zemljišna suša veoma štetno utiču na razvoj biljaka i prinos. Karfiol nije otporan na niske temperature kao kupus.

Karfiol traži plodna, topla i rastresita zemljišta, neutralne reakcije (6,5-7,2 pH). Karfiol ima umjerene potrebe za svjetlošću, ali ne podnosi zasjenjivanje. Ako nema dovoljno svjetlosti, biljke ostaju nedovoljno razvijene, a ruže sitne i lošeg kvaliteta, zato karfiol ne treba gajiti u združenim usjevima.

Nepovoljni uslovi tokom proizvodnje prouzrokuju fiziološke poremećaje (sitna cvast, prorastanje brakteja, pupoljčenje, jalovost) što djelimično ili u potpunosti umanjuje tržišnu vrijednost karfiola.

Pročitajte: Ljetna sjetva karfiola

Đubrenje karfiola

U proizvodnji karfiola koriste se organska i mineralna đubriva. Karfiol povoljno reaguje na đubrenje stajnjakom, jer se uz poboljšanje strukture zemljišta postiže bolja aeracija. Stajnjak se unosi u količini od oko 50-60 t/ha.

Pored toga, od mineralnih đubriva potrebno je unijeti 100-200 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora i 200-250 kg/ha kalijuma. Precizne norme đubriva mogu da se odrede tek na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta.

Pročitajte: Nemojte bacati listove od karfiola – Ovo su super načini da ih iskoristite

Berba

Bere se za vrijeme suvog i sunčanog vremena odsijecanjem cvjetova s lišćem koje ih obavija, a zatim se listovi skrate toliko da samo s bočnih strana zaštićuju cvjetove. Nakon berbe cvjetovi se moraju zaštiti od sunčeve svjetlosti da ne bi došlo do promjene njihove boje. Ukoliko se zakasni sa berbom može doći do izduživanja cvjetnih grana cvjetova, isti bivaju rastresiti i gube boju.

Autor: Slavica Kodžopeljić dipl.inž. ratarstva

Kako se boriti sa sušom u bašti?

Agrosavjet
-
0
Kako se boriti sa sušom u bašti?

Naše područje nerijetko pogodi suša. Ljeta su sparna, vruća, bez mnogo kišnih dana i temperaturama iznad 35°C što značajno utiče na naše bašte. Neki baštovani imaju sreće da imaju instalirano automatsko navodnjavanje ili bunare koje mogu koristiti za zalivanje bašte, no, oni koji nemaju mogu se poslužiti sa par trikova kako bi nadomjestili nedostatak vode tokom sušnih ljetnih mjeseci.

Biljke otporne na sušu

Borbu protiv suše započnite rano, već u proljeće i to prije sadnje vaših biljaka. Danas na tržištu možete pronaći mnoštvo biljaka koje tolerišu prirodne uslove suše, manjak vlage i visoke temperature. Ako živite u području gdje su ljetne kiše rijetka pojava, sadite one biljke koje isključivo tolerišu sušu. Prije kupovine rasada (ili sjemena) obavezno se informišite o biljci i čitajte deklaraciju.

Popravite kvalitet tla

Ono što često zanemarujemo prilikom sadnje cvijeća, voća i povrća je svakako kvalitet samog tla. Dok je sadnja povrtnjaka u popularnim gredicama jedna od najboljih stvari koje možete napraviti, sadnja cvijeća je malo komplikovanija jer je često raštrkano po cijelom dvorištu. Najbolje rješenje za vaše cvijeće je korištenje cvjetnih gredica u koje ćete 20-ak centimetara nasuti kvalitetnu zemlju. Iako nimalo lak posao, vaše cvijeće i biljke uopšte će vas nagraditi!

Ako se planirate profesionalno baviti uzgojem voća, povrća i cvijeća onda svakako napravite analizu tla na kojem ćete saditi kako biste saznali od čega se sastoji tlo, koji mu vitamini nedostaju, a kojih ima i previše.

Kontrolišite količine sunčeve svjetlosti

Biljke u ljeto nemaju većeg neprijatelja nego što su ekstremne vrućine i sunce. Ono je u stanju uništiti sav vaš uloženi trud te je zato potrebno biljke zaštitite od prejake sunčeve svjetlosti u određenim periodima dana i to posebnim mrežama. Iako je biljkama mnogo teže omogućiti mnoštvo svjetlosti, vjerujte nam kada kažemo da je lakše ograničiti količinu topline i svjetlosti koje biljke dobiju tijekom dana. Mrežu za zasjenjivanje (pravljenje hlada) možete kupiti svugdje, lako se postavlja i jeftina je.

Pročitajte: Zasjenjivanje plastenika: Spriječite ožegotine na plodovima povrća

Prihrana biljaka

Onda kada su biljke izložene ekstremnim vrućinama, vrlo je važno da im omogućite dobru prihranu i sve potrebne minerale koje su potrebne za njihov rast. Postoje 3 osnovna elementa (zvani „Makroelementi“) koje vaše biljke moraju imati dovoljno, a to su:

  1. Azot ili nitrogen koji formira bjelančevine i stimuliše rast zelenih dijelova biljke
  2. Fosfor koji utiče na rast korijena biljke, cvjetnost i razvoj plodova
  3. Kalijum koji utiče na sintezu bjelančevina i razvoj korijena

Dodavanjem komposta zemlji bitno ćete popraviti samu kvalitetu tla, smanjit ćete gubitak vlage tokom sušnih mjeseci, a biljkama omogućiti dovoljno organskih tvari za rast.

Riješite se korova

Poznato je da korov „krade“ sve preko potrebne vitamine i vodu iz zemlje stoga je potrebno preduzeti sve mjere kako biste ga iskorijenili u potpunosti. Jedan od najboljih načina je posipanje tla malčem (malčiranje). Malč je idealan za organski uzgoj voća i povrća jer je organskog porijekla. Možete ga kupiti u svim poljoprivrednim radnjama, ali i sami napraviti.

Umjesto malča mogu poslužiti borove iglice, sitna borova kora, slama. Njegova uloga je da spriječi razvoj korova i tlo od isušivanja zemlje te da reguliše temperaturu ispod njega održavajući je konstantnom.

Pročitajte: Folijarna prihrana – Važna mjera u postizanju visokih prinosa

Prorjeđivanje biljke

Gusta sadnja takođe može biti jedan od problema u sušno vrijeme. Gusto zasađene biljke se međusobno takmiče za vodu i samim time izazivaju nestašicu hranjivih materija, svjetlosti i vode u zemlji. Nemojte oklijevati prorijediti (rasaditi) biljke tako da jedna drugoj ne smetaju i da se nesmetano mogu razvijati. Cirkulacija vazduha je veoma važna za sprečavanje raznih bolesti biljaka stoga je vrlo važno da se pridržavate preporučenog razmaka između biljaka.

Redovno zalivanje

Iako biljke imaju vrlo specifične zahtjeve za zalivanjem, u vrijeme suše moraćete ih razrijediti. Uvijek zalijevajte biljke uveče kako bi one imale vremena oporaviti se od velikih vrućina i temperatura. Prije same sezone vrućina, akumulirajte vodu kojom ćete zalivati vašu baštu tokom vrućih mjeseci. Ako su suše u vašem području česte, savjetujemo da investirate u sistem koji se naziva „kap po kap“, a koji danas nije skup i lako je dostupan svima. Pomoću njega ćete moći ciljano davati vodu vašim biljkama i samim time smanjiti i potrošnju vode.

Određivanje momenta berbe kod pojedinih voćnih vrsta

Agrosavjet
-
0
Određivanje momenta berbe kod pojedinih voćnih vrsta

Pod optimalnim momentom berbe voća podrazumijeva se srednji datum oko koga bi se trebala organizovati berba. S obzirom da se plodovi zimskih sorti jabuke i kruške čuvaju u hladnjači više mjeseci, određivanje optimalnog datuma berbe ovog voća je od izuzetnog značaja.

Postoji više metoda za određivanje optimalnog datuma berbe ovog voća. Nijedna metoda ne može sa sigurnošću da se iskoristi u svim okolnostima. Neke poznatije metode za određivanje optimalnog datuma berbe mogu biti dvojake:

  1. Subjektivne metode
  2. Objektivne metode

Subjektivne metode su: promjena osnovne boje pokožice ploda, lakoća odvajanja peteljke ploda od grančice, promjena boje sjemena odnosno sjemenjače, broj dana od cvjetanja do berbe odnosno do fiziološke zrelosti, broj dana od  stadiuma T  do berbe.

Objektivne metode su : spektrofotometrijsko određivanje zrelosti ploda, skrobno-jodni test, određivanje čvrstoće mezokarpa, količina rastvorljive suve materije ploda, količina ukupnih kiselina ploda.

Subjektivne metode su bazirane na iskustvu te ih nećemo obrazlagati u ovom članku.

Objektivne metode:

  1. Skrobno-jodni test:

Ovom metodom vrši se praćenje procesa razgradnje  skroba u plodovima tokom njihovog sazrijevanja, pri čemu se skrob razgrađuje na proste šećere. S obzirom na činjenicu da se skrob u 0,5 % vodenom rastvoru joda u kalijum- jodidu boji plavo, to omogućava kvalitativno praćenje njegovog razlaganja i precizno određivanje najpogodnijeg momenta berbe. Za sprovođenje testa uzima se uzorak od najmanje 20 plodova koji se poprečno presjeku, a zatim se po jedna polovina svakog ploda potapa u rastvor. Na mjestima gdje je u plodu došlo do razgradnje skroba neće se zadržati boja, a na mjestima gdje ima skroba presjek će biti obojen u tamno plavu boju. Količina skroba proporcionalna je udjelu obojene površine presjeka ploda. Skala obojenosti varira od jedan do deset (1-10). Što je plod obojeniji ocjena je veća, a samim tim i zreliji.

1-2

  • Crnoplava boja na cijeloj površini presjeka
  • Plodovi su potpuno zeleni

3-4

  • površina plodova oko sjemenene kućice i provodnih kanala neobojana je, ostala površina presjeka crnoplava
  • započeta faza dozrijevanja ploda

5-6

  • na tamnoj osnovi cijelog presjeka ploda javlja se prosvijetljavanje, a parenhim ploda je obojen tamnoplavo samo pod podkožicom
  • optimalno stanje za dugo čuvanje ploda

7-8

  • tamno obojenje ispod kožice i djela parenhima, oko provodnih kanala
  • plodovi su samo za kraće čuvanje i transport

9-10

  • plodovi su ispod pokožice na presjeku neznatno potamnjeni ili potpuno svijetli
  • konzumna zrelost
  1. Određivanje čvrstoće mezokarpa

Mjerenje čvrstoće mezokarpa obavlja se spravom pod nazivom penetrometar.

Otprilike deset dana prije predviđenog vremena za branje napraviti kontrolu zrelosti ploda, te napraviti kontrolu svakih 2-3 dana (jabuka ,kruška). Uzeti uzorke sa 15-20 plodova sa različitih stabala i različitih  mjesta u voćnjaku. Sazrijevanjem ploda čvrstoća mezokarpa opada pa se praćeljem ove promjene i upoređivaljem sa preporučenim vrijednostima za svaku voćnu vrstu i svaku sortu, može odrediti momenat berbe.

Pročitajte: Radovi u voćnjaku po mjesecima – Kalendar voća

Postupak je sljedeći:

1) Sa ploda se oljušti oko 1cm² pokožice debljine 1 mm i na tom mjestu se pritisne ubodna igla penetrometra.

2) Ubodna igla se pod pravim uglom ubada laganao u plod  do označene dubine do jedan centimetar. Na igli postoji graničnik dokle bi trebala igla da probije mezokarp.

3) Na skali penetrometra se očita vrijednost.

4) Postupak se ponavlja sa dvije suprotne strane (obojene i neobojene) svakog uzrokovanog ploda i utvrđuje se prosječna vrijednost čvrstoće koja je izražena u kg/cm².

Kod jabuke gornja granica za sve sorte je  8 kg/cm², a donja granica iznosi 5 kg/cm² i ispod nje plod jabuke više nije uslovan za dugo čuvanje u hladnjači već se mora što prije iskoristiti.

Određivanje postotka suve materije (Brix)

Određivanje ukupne količine topive suve materije je još jedna metoda u određivanju optimalnog trenutka za berbu i ona je dopuna skrobno-jodnom testu. Ovdje se koristi uređaj pod nazivom refraktometar. Na tržištu se mogu naći digitalni i optički na kojima se učitavaju vrijednosti u Brix-ima:

Refraktometrija se kao analitički postupak temelji na poznatom fizičkom zakonu lomljenja (refrakcije) svjetlosti, prema kojem se zrak svjetla, prelazeći iz jedne prozirne materije u drugu,  lomi pod određenim uglom po djeljenoj graničnoj ravni u kojoj se ove dvije materije dodiruju. Taj ugao naziva se indeks loma i uz standardne uslove temperature i gustine prozirne materije konstantne veličine, a mjere se ugaonim stepenima. Topljiva suva materija može se odrediti ručnim refraktrometrom. Tako određena količina suve materije prividna je i izražava se kao vrijednost saharoze, a naziva se prividnim šećerom. Određivanje topljive suve materije u proizvodima od voća temelji se na očitavanju topljive suve materije direktno na na skali refraktometra ili na mjerenju indeksa refrakcije ispitivane otopine na 20 °C, na temelju kojeg se pomoću tablice izračunava količina otopljene suve materije.

Obično je minimalna vrijednost za većinu sorti jabuke 11 Brix-a.

Pročitajte: Čuvanje plodova šljive – Svježi zalogaji u zimskim danima

Mjerenje:

Prije mjerenja, ručni refraktometar se mora kalibrirati. Za kalibraciju se koristi destilovana voda. Nekoliko kapi se nanese na glavnu prizmu uređaja, a zatim se zaštitno staklo zatvori. U isto vrijeme je potrebno je osigurati da voda ispod zaštitnog stakla ravnomjerno prekriva površinu prizme bez ostanka mjehurića vazduha. Zatim, pomoću vijka za kalibrirajnje na skali uređaja postavite na 0,0. Nakon umjeravanja, prizmu treba obrisati mekom krpom. Sada je refraktometrar spreman za mjerenje.

Za mjerenja se obavljaju iste radnje kao i kod kalibracije, stim što se sada sok nanosi na prizmu uređaja. Kalibracijski vijak ostaje  u svom izvornom položaju. Nakon nanosenja soka potrebno je pričekati 30 sekundi tako da temperatura soka bude identična temperaturi uređaja. Zatim se refraktometar usmijerava na izvor svjetla i očitaju se vrijednosti.

Kako smanjiti osipanje zrna suncokreta pri žetvi?

Agrosavjet
-
0
Kako smanjiti osipanje zrna suncokreta pri žetvi?

U žetvi suncokreta posebno je važno umanjiti gubitke zrna. Određivanje pravog momenta za žetvu i optimalne vlažnost zrna mogu umanjiti osipanje zrna.

Mnogi proizvođači ne pridaju odgovarajući značaj gubicima zrna. To je pogrešan način razmišljanja. Čak i u slučaju kada se postižu visoki prinosi, šteta je da propadne dio roda u koji su uloženi veliki rad i sredstva. Gubici zbog osipanja zrna mogu iznositi nekoliko stotina kilograma po hektaru.

Određivanje pravog momenta za žetvu suncokreta

Osipanje zrna ima najveći značaj od svih gubitaka, navodi Mr Ilija Bjelić. Najmanji gubici zbog osipanja suncokreta su pri vlažnosti zrna od 12-14%. Međutim, najčešće je pri toj vlažnosti kvalitet rada kombajna loš zbog velike vlažnosti glavica, listova i stabla.

Zbog toga bi bilo najbolje da se vlažnost zrna kreće oko 10%, ističe Bjelić. Mnogi poljoprivredni proizvođači o ovom momentu ne vode dovoljno računa pa dopuštaju da vlažnost zrna padne jako nisko.

Pročitajte: Treba li svu slamu ostaviti na polju nakon žetve

Na našim poljima se često mogu vidjeti usjevi suncokreta koji su “izgoreli”, kako to kažu naši poljoprivrednici. Glavice suncokreta u tim usjevima su veličine pesnice, a vlažnost zrna je 5-6% ili nešto veća. Treba znati da ne postoji način da se ovakav usev kombajnira sa malim gubicima. Čak i kada se radi sa novim, dobro podešenim kombajnom koji se kreće odgovarajućom brzinom, osipanje zrna suncokreta je veće od dozvoljenog. Ako je kombajn loše podešen i kreće se velikom brzinom, gubici zbog osipanja zrna mogu iznositi nekoliko stotina kilograma po hektaru.

Najbolji dokaz za to da ove brojke nisu pretjerane je samonikli suncokret koji se na parceli pojavljuje narednih nekoliko godina.

Ujednačen usjev, manje osipanja zrna

Da bi se osipanje zrna svelo na prihvatljivu mjeru, treba nastojati da usjev suncokreta bude ujednačen u toku čitave vegetacije kako bi i sazrijevanje bilo ujednačeno, dodaje savjetodavac. Međutim, to je teško postići zbog toga što su naše parcele neujednačene po svojim fizičkim, hemijskim i biološkim svojstvima i zbog grešaka koje se prave prilikom izvođenja predsjetvene pripreme i sjetve suncokreta.

Pročitajte: Ratarski usjevi koje možemo koristiti u proizvodnji biomase

Na istoj njivi, biljke su različite visine i zrelosti pa je veoma teško odrediti pravi momenat za žetvu i dobro podesiti kombajn. Ova pojava se javlja svake godine, u manjoj ili većoj mjeri.

U ekstremnim vremenskim uslovima razlike koje postoje na parceli maksimalno dolaze do izražaja.

Zbog zadovoljstva postignutim rezultatima, mnogi proizvođači ne pridaju odgovarajući značaj gubicima zrna. To je pogrešan način razmišljanja. Čak i u slučaju kada se postižu visoki prinosi, šteta je da propadne dio roda u koji su uloženi veliki rad i sredstva, poručuje Bjelić.

Sibirski limun: Dekorativan i najveći izvor vitamina C

Agrosavjet
-
0
Sibirski limun: Dekorativan i najveći izvor vitamina C

Sibirski limun je biljka koja vodi porijeklo iz centralne Kine i Koreje, a već vijekovima se kultiviše u Japanu. Naziv sibirski limun nije dobila po svom porijeklu, već po činjenici da je veoma otporna na niske temperature do čak -30 stepeni Celzijusa.

Samim tim njen uzgoj moguć je i na našim prostorima. Neko je naziva i trolisna narandža, kineska ili japanska narandža itd.

Da li je jestiv?

Biljka pomalo oporog i kiselkastog ukusa sadrži sedam puta veću dozu vitamina C od običnog limuna. Njegov ljekoviti sok neutrališe dejstvo slobodnih radikala i čini organizam otpornijim.

Ljekovita svojstva

Vitamin C  čini sibirski limun jako dobrim antioksidansom. Podiže imunitet kod djece i odraslih i snažan je borac kada su u pitanju sezonske prehlade i virusi. Plod sibirskog limuna sadrži flavanoide, monoterpene (antialergijsko djelovanje), kumarine i još mnogo toga. Sadrži rijetki vitamin P, koji je u stvari jedna vrsta bioflavanoida. On pozitivno utiče na jačanje vena i kapilara.

Njeno dekorativno stablo daje u jesen ljekovite plodove od kojih se prave ukusna marmelada, likeri i osvježavajući sokovi. Odličan je lijek za podizanje imuniteta te ga je poželjno dodati i u čaj u slučaju prehlade ili gripa.

Sadnja

Gajenje ove vrste biljke nije zahtjevno, ali traži da budete strpljivi, pogotovo ako počinjete od sjemena.

Limunovo sjeme mora se osloboditi mesnatog omotača. Zatim ga morate držati u plitkoj posudi i sušiti ga oko četiri nedjelje u umjereno toploj prostoriji.

Kada sjeme položite u zemlju (kombinacija treseta i pijeska), prekrijte ga slojem zemlje čija je debljina do jednog centimetra. Morate voditi računa da zemlja ne bude suva.

Prekrijte sud staklenom pločom kako bi se održala optimalna temperatura.

Pročitajte: Sibirski limun – Sadnja i gajenje

Nakon nedjelju dana niknuće mala biljka te pomjerite malo zaštitu u stranu, a nakon dvije nedjelje u potpunosti skinite staklo. Sa šest nedjelja biljke su spremne da svaka dobije svoju saksiju.

Održavanje

Iako je sasvim u redu da ostane ukrasna biljka, ukoliko želite da uživate u njegovim izuzetno zdravim plodovima, neophodno je da ga kalemite. Takođe, potrebno je da ga orežete u proljeće. Voli redovno i umjereno zalijevanje i đubrivo za citruse. Ukoliko je zimu proveo u zatvorenom prostoru, čim prilike dozvole, iznesite ga na vazduh. Obožava tuširanje, pa ga počastite kad god možete.

1...422423424...1.010Stranica 423 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia