Naslovnica Blog Stranica 286

Izgorjela farma pilića, šteta 200.000 KM

PETROVO – U požaru na farmi pilića u Karanovcu pričinjena je šteta od oko 200.000 KM, prema procjeni vlasnika Slavka Neškovića, a svega 15 odsto od ukupno 12.500 pilića je preživjelo.

Načelnik opštine Petrovo Ozren Petković rekao je da će Neškoviću biti isplaćena jednokratna pomoć i da se zahvaljujući podršci mještana radi na uklanjanju uginule živine i zbrinjavanju preživjele.

Petković je zahvalio vatrogascima iz Petrova i Doboja što su spriječili da se požar koji je izbio u utorak uveče proširi na susjednu farmu.

Iz Policijske uprave Doboj rečeno je da je policiji požar prijavljen u 23.10 časova i da je vlasnik zadobio povrede tokom gašenja, ali da je nakon zbrinjavanja pušten na kućno liječenje.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Doboju.

Baštenski način gajenja boranije

Baštenski način gajenja boranije odvija se na malim površinama. Ovaj način gajenja ima mnoge specifičnosti i razlike u odnosu na gajenje boranije za industrijsku preradu.

Naše tržište više traži boraniju sa žutom mahunom, te se zbog toga u baštama i vrtovima takve sorte boranije i gaje. Visoke sorte su pogodne za ovakav način gajenja iz više razloga. One dugo cvjetaju, daju lijepe, nježne mahune i zauzimaju mali prostor. Naročito dobro rastu u rejonima sa svježijom i vlažnijom klimom.

U baštama se praktikuje nešto ranija sjetva uz izražen rizik od mraza. Kasnije se obave još dvije, tri i više sjetvi, radi postupnog pristizanja boranije za upotrbu u domaćinstvu ili prodaje na pijaci.

Pročitajte: Visoke sorte boranije i njihove karakteristike

Niske sorte boranije mogu se sijati i na kućice, sa rastojanjem između redova 60-70 cm, a razmakom između kućica u redu 20-30 cm. U kućice se stavlja 4-5 sjemenki. U baštama boranija se može sijati združeno sa drugim povrtarskim kulturama, npr. između odžaka krastavca, bostana i drugog povrća.

Visoke sorte boranije obično se siju na kućice, između redova kućica ostavlja se razmak 80-100 cm, a između kućica u redu 40-60 cm. Mogu se sijati i na rastojanju 80×80 ili 100×100 cm. Prilikom sjetve u svaku kućicu stavlja se 5-6 sjemenki. Kada sjeme nikne u kućici se ostavljaju 3-4 biljke.

Postavljanje pritki

Ako je zemljište suviše vlažno kućice treba da budu uzdignute iznad ravni terena. U praksi se najčešće događa da se najprije pobodu pritke, a zatim se obavi sjetva. Visoke sorte boranije mogu se sijati i na redove tako što se otvore brazdice i u njih na svakih 15-20 cm posije po jedna sjemenka. Između redova ostavi se isto rastojanje kao i pri sjetvi u kućice. Ovakav način sjetve primjenjuje se kada se boranije sije na većim površinama i kada se umjesto pritke za vođenje biljaka korsite špaliri od žica i kanapa.

Pritke za boraniju treba da su visoke 2,5-3 m. Na pritki se ostave kora i čvorovi od skresanih grančica jer gruba površina pritke olakšava penjanje biljaka. Pritke se pobodu na dubinu 40-50 cm. Najčešće se vrhovi 4 susjedne pritke (iz dva reda) povežu i tako se dobije stabilna piramida.

Umjesto pritki, kao potpora za povijušave boranije, mogu se od žice, kanapa i drvenih stubova napravite različite vrste špalira.

Pročitajte: Njega usjeva boranije

Suzbijanje korova

Suzbijanje korova u usjevu boranije vrši se okopavanjem, plijevljenjem i primjenom herbicida. U baštama, vrtovima i uopšteno malim površinama korovi se uništavaju okopavanjem, a obično su dovoljna 2-3 okopavanja.

Prvo okopavanje izvodi se ubrzo nakon nicanja. Kada se biljke potpuno razviju, ne treba više okopavati već oplijeviti krupniji korov.

Pročitajte: Proljećna sjetva BORANIJE

Berba

Niske sorte stasavaju jednovremeno i beru se 2-3 puta. Njihovo plodonošenje u našoj klimi traje obično 2-3 nedjelje. Zato se ove sorte siju u više navrata. Kod visokih sorti mahune stasavaju postupno i berba može trajati više od dva mjeseca.

Boraniju treba brati redovno i pažljivo jer tada plodonošenje traje duže i prinosi su veći. Jedan radnik može ubrati 60-70 kg mahuna. Takav način berbe predstavlja posao za koji se troši više od 80% ukupnog vremena za kompletnu proizvodnju mahuna.

Prinosi boranije ostvareni ovakvim načinom gajenja su veći u odnosu na industrijski. To se naročito odnosi na visoke sorte koje ostavruju prinos 3 kh/m² mladih mahuna, a u pogodnim godinama može se ubrati i više od toga.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

 

Lufa – Kako se gaji „tikva spužva“

Tikva lufa, lat. Luffa cylindrica je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice tikvi, porijeklom iz tropskih i suptropskih područja, koja uz minimalne uslove uzgoja uspješno može rasti i kod nas.

Pošto se radi o tropskoj biljci za klijanje su potrebni topli (temp. više od 20oC) i vlažni uslovi. Sijati se može direktno u zemlju kada prođe opasnost od mraza, obično u maju ili početkom juna dok se s uzgojem presadnica počinje nekoliko nedjelja prije u zatvorenom prostoru. Prije sjetve preporučuje se namočiti sjeme preko noći u mlakoj vodi kako bi ubrzali proces klijanja.

Pročitajte: Muskatna tikva – Vrijedna gajenja u vašoj bašti

Razmak između biljaka treba biti 1 m, a za uspješan uzgoj obavezno je postavljanje potpore. Bez potpore biljke će formirati plodove nepravilnog oblika i biće izložene gljivičnim oboljenjima zbog dodira s vlažnom površinom tla. Kako bi podstakli kvalitet i odgovarajuću veličinu plodova preporučuje se otklanjanje bočnih izdanaka.

Zobg slabo razvijenog korijenovog sistema lufe su osjetljive na nedostatak vlage pa ih treba često zalivati.

PRIMJENA U PREHRAMBENOJ, KOZMETIČKOJ I AUTO INDUSTRIJI

Tikva lufa može se koristiti kao hrana i kao spužva. Ako je želimo konzumirati tada beremo mlade plodove prije nego sazru (oko dva mjeseca nakon sjetve),  veličine oko 15 cm sa zelenom korom koju odstranjujemo zbog gorčine. Priprema se kao bilo koja druga tikva ili konzumira kao krastavac. Žuti cvjetovi takođe su jestivi.

Zreli plodovi veličine su do 60 cm, teže oko 1 kg i koriste se isključivo kao spužva. Plodovi se beru tri do šest mjeseci nakon sjetve, kada su potpuno suvi. U vrijeme berbe zreli plodovi su mekani i zelene boje, a stabljika je žuta. Ako nisu suvi prije jesenskog mraza, tada ih beremo i ostavimo da se suše oko 2 sedmice.

Pročitajte: HOKAIDO TIKVA – Uzgoj i upotreba ove popularne tikve

Suvim plodovima se oguli kora, istresu se sjemenke, dobijene spužve se operu u smjesi vode i izbjeljivača kako bi dobili čiste i sterilne spužve. Nakon toga spužve dobro isperemo i ostavimo da se dobro osuše.

„Kopnena spužva“, kako je često nazivaju može se koristiti u domaćinstvu za uklanjanje nečistoća, pranje posuđa, guljenje povrća, u kozmetici se koristi za piling kože, a u auto i prerađivačkoj industriji kao filteri.

Kako se uzgaja bob

Bob je jednogodišnja zeljasta mahunarka sa čvrstom četvorouglastom, šupljom i uspravnom stabljikom, koja je u bazi razgranata. Naraste 40-120 cm visoko, što zavisi od sorte i uslova gajenja.

Uslovi uspijevanja

Bob se može gajiti na skoro svim zemljištima i u tom pogledu nema velikih zahtjeva. Ipak, najbolje uspijeva na plodnim, strukturnim zemljištima (ne podnosi pjeskuše), uz optimalnu vrijednost pH 5-5,5.

Bob je otporan prema niskim temperaturama. Mlade biljke izdrže bez povrede temperature do -4°C. Uginu tek na -7°C. Minimalna temperatura klijanja sjemena je 3°C, optimalna 25°C, a maksimalna 30°C. Rast biljaka se zaustavi na minimumu 2°C, a na maksimumu 36°C. S obzirom da podnosi relativno visoke temperature, uspješno se gaji, kako u ravničarskom, tako i u brdsko-planinskom području.

Pročitajte: Lista biljaka za proljetnu sadnju koje su super izbor i za početnike

Ima velike zahtjeve prema svjetlosti, a isto tako i prema vlazi, osobito u početnim fazama razvoja. Ako je za vrijeme cvjetanja i punog zametanja mahuna vrijeme kišovito, cvjetovi usljed slabije oplodnje opadaju. Razvija se manji broj mahuna, a u njima manji broj zrna, što neposredno utiče na visinu prinosa. Suše i velike vrućine iz istih razloga dovode do jakog opadanja prinosa.

Ishrana ovaca u proljeće

Ovce su mali preživači. Kao i svim preživačima voluminozna krma osnova je njihove ishrane. Za razliku od drugih preživača (npr. krava ili koza) ovce mogu odgrizati travu vrlo nisko pa se mogu pustiti na ispašu u rano proljeće, treba im manje hrane jer im probavni trakt sporije radi, no slabije iskorištavaju voluminoznu hranu.

Zbog tih anatomsko-fizioloških osobina ovaca na prelazu zima-proljeće dolazi do ugibanja janjadi i ovaca. Zato ovcama treba osigurati i dovoljno sijena i koncentriranih krmiva. Ukoliko prehrana nije odgovarajuća događa se da ovce nemaju dovoljno mlijeka da prehrane janjad ili se toliko iscrpe da ugibaju, piše Savjetodavna služba.

U nekim težim slučajevima nebrige ili neznanja uzgajivača štete su bile ogromne, iako nije bilo stradanja od bolesti ili nametnika.

Prije puštanja ovaca na pašnjak daje im se sijeno ili slama, kako ne bi došlo do proliva izazvanih konzumiranjem mlade trave. Iako ovce na pašnjaku brste i grickaju mlade grančice i koru pa tako uzimaju celulozna vlakna ipak su sijeno ili slama neophodna preventiva protiv probavnih smetnji. Mlada trava ima jako malo sirovih vlakana tj. celuloze, a puno vode i proteina, tako da se taj celulozni dio prehrane mora nadoknaditi u staji.

Pročitajte: Priprema ovaca za zimu

U zimskim mjesecima osnovna hrana ovcama bilo je sijeno. U rano proljeće dobro je postupno mijenjati obrok, jer se time hrani mikroorganizme buraga, a oni hrane preživača.

Zimi je ovce moguće hraniti silažom, i to oko 3 kg bez paše ili 1 kg kad se ovcu može pustiti na pašnjak, no valja biti na oprezu. Ishrana silažom za male preživače, pa tako i za ovce, dosta je rizična, pa treba paziti na količine kako ne bi došlo do pobačaja visokogravidnih ovaca.

“Uz to potrebno je poboljšati energetski dio obroka. U tu svrhu ovcama se daje 0,5-1 kg samljevenog kukuruza zajedno s nekim drugim strnim žitaricama. Ovcama treba dati i koncentrirana proteinska krmiva. Zbog ulja koja sadrži, a koja mogu izazvati proliv, soju bi trebalo izbjegavati. Bolji izbor je stočni grašak. Može ga se dati i do pola kg na dan. Što se tiče sačmi i pogača dajemo upola manju količinu od zrnja leguminoza. Sve zajedno kilogram po ovci. Ne smije se zaboraviti so za lizanje tokom cijele godine. Nakon 1,5-2 mjeseca laktacije smanjuje se koncentrirani dio obroka na pola i prestaje se s davanjem sijena ili slame”, navode iz PSS-a.

Lista biljaka za proljetnu sadnju koje su super izbor i za početnike

Pripremite tlo te dodajte po potrebi supstrat koji će biljakama omogućiti rast i razvoj. Kod sadnje, obzirom da se radi o manjim prostorima, vodite računa o veličini biljaka.
Prilikom planiranja i ulaska u baštovanske vode osobe zbog entuzijazma često krenu prevelikim koracima. Ne čudi stoga da se često dogodi da je taj korak preširok, ne uspijemo ga pratiti, te ne dobijemo očekivane rezultate. Rezultat toga je gubljenje vjere u baštovanstvo. Upravo nam uzgoj povrća na maloj površini omogućuje sticanje pozitivnog baštovanskog iskustva. Uzgoj povrća možemo planirati na terasi, balkonu, krovu zgrade ili kuće. Zavisno od mogućnosti planiramo i radove.

Prilikom uzgoja za početnu sezonu uzmite presadnice povrća, a kasnije povrće uzgajajte iz sjemena. Sadnice trebaju biti zdrave, bez znakova bolesti. Prije sadnje pripremite žardinjere ili dijelove bašte koje želite zasaditi.

Pripremite tlo te dodajte po potrebi supstrat koji će biljakama omogućiti rast i razvoj. Kod sadnje, obzirom da se radi o manjim prostorima, vodite računa o veličini biljaka. Posadite one vrste povrća koje su niže te ne trebaju puno prostora ni za korijen ni za stabljiku.
Da bi se što kvalitetnije oduprli napadu štetočina kombinujte vrste. Prilikom kombinacije vodite računa da poštujete biološko-ekološke potrebe biljaka posebno s osvrtom na sunce i vodu te na podnošenje u susjedskim odnosima. Vodite računa da ćete povrće koje sadite i konzumirati.

1. POKUŠAJTE S RUŽAMA

Mart je takođe idealan mjesec za sadnju pojedinih vrsta ukrasnog bilja, a posebno je pogodan za proljetnu sadnju ruža. Tokom ovog mjeseca trebalo bi prorijediti i presaditi ljekovito i začinsko bilje. U ovom mjesecu se orezuje voće i grmoliko bilje koje cvjeta tokom ljeta, a neke od njih su ruže, hortenzije, perena, kao i živa ograda.

2. SJETVA U ZATVORENOM

Tokom marta još stignete u zatvorenom posijati paprike, feferone i patlidžane, peruanske jagode i tomatillo, te celer i tikve lufa. Možete posijati i dio trajnica i cvijeća koje duže raste kako bi čim prije počelo cvasti.

3. PERŠUN JE SJAJAN IZBOR

Peršin ne treba toplo tlo za nicanje, a niče čak i do 30 dana. Stoga njega možete sijati u martu, ali ne zaboravite na moguće hladne proljetne kiše koje mogu nabiti tlo koje ste prije fino obradili i posijali. Stoga možete posijati dio u saksiju i držati na terasi.

4. KRENITE SA ŠPINATOM

Špinat odlično uspijeva u hladnije doba godine i podnosi manje minuse, za ranu berbu možete ga posijati u rano proljeće.

5. SALATA JE JAKO ZAHVALNA

Salata voli hladnije vrijeme i često sama niče u rano proljeće. Isto je i s rukolom.
6. GRAŠAK I BOB
Grašak je jedna od kultura koja takođe voli hladnije vrijeme i njega se može posijati u tokom marta na otvoreno. Ako sijete rani grašak, prve plodove ubirete već za nekih 7 nedjelja. Ukoliko niste posijali bob tokom februara, još ga stignete posijati i u martu.

7. LUK I BIJELI LUK SAD SE SADE

Proljetni bijeli luk i luk sade se rano, tako da je mart idealno vrijeme za njihovu sadnju, ako to vrijeme dozvoljava. Ranom ili kasnom sadnjom lučica luka izbjegnite izlijetanje lukove muve i tako smanjite štete na urodu luka.

8. PROBAJTE S ROTKVICAMA

Rotkvice najbolje uspijevaju u hladnije doba godine i podnose blaže mrazeve, pa njih možete posijati već u martu.

9. NE ŽURITE

Od sredine marta nadalje možete posaditi i krompir, ali nećete zakasniti ni ako to odložite za april. Ako čak propustite posijati sve navedeno u martu, bez brige, možete i u aprilu i daće dobre rezultate.

10. ZASADITE OMILJENE VOĆKE

Vrijeme mirovanja idealno je vrijeme za sadnju voćki, naravno uz uslov da tlo nije smrznuto. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od kraja marta.

Detaljan vodič za sađenje ruža

Priroda se uveliko budi i ovo doba godine idealno je za sadnju ruža. Kojim smjernicama treba da se vodimo prije nego što se upustimo u uljepšavanje dvorišta ili terase, za Zadovoljna.rs otkriva Dragana Selenić iz rasadnika Topalović iz Šapca.

Izbor sadnica

Za početak priča kako izabrati prave sadnice, odnosno, čime treba da se vodimo kad biramo sorte ruža.

„Kada kupujete ruže, birate sorte po sopstvenom ukusu, kako boju, tako odlučujete i koju visinu želite, da li će to biti čajevka, mnogocvjetnica, penjačica. Čajevke su ruže za rezani cvijet, njihov cvijet traje dugo, krupan je i često veoma mirisan. Možete ih saditi pojedinačno ili u leju, u ovom drugom slučaju sade se na razmaku od 40 cm. Zatim su tu i mnogcvjetnice, njih zovu i buketuše ili parkovske ruže, jer su veoma pogodne za sađenje u leji, uz ivicu staze i slično. Većina mnogocvjetnica nije puno visoka, njihova prosječna visina je od 50-70 cm, cvijet nije krupan kao kod čajevke, 6-8 cm uglavnom, ali formiraju po 7-8, pa i više pupoljaka na jednoj dršci i neprekidno obnavljaju cvjetanje do kasne jeseni“.

Dragana Selenić kaže da je popularna sorta i dobro poznata penjačica.

„Njihova visina je nekada i preko četiri metra. Potrebno im je obezbijediti neku potporu, bar za te glavne grane, koje na sebi nose gomile pupoljaka. Još tu možemo dodati i minijaturne ruže koje se često sade i na terasama, žardinjerama i slično, polegle (one odlično pokrivaju tlo ili padaju preko ivica žardinjere), zatim grmolike, koje kako im i sam naziv kaže, formiraju velike žbunove, i engleske ruže koje čuvaju najbolje osobine onih starih vrtova i svojim mirisom nas opijaju“, rekla je.

Pročitajte: Sadnja, uzgoj i održavanje stubastih ruža

Sadnja do sredine aprila

Otkriva i kad se ruže sade.

„S prvim danima proljeća, u zavisnosti od klimatskih uslova, pa sve do otprilike 15. aprila možete posaditi ružu. Osim toga, sadnja ruža počinje u novembru, pa sve dok nam vremenski uslovi to dozvoljavaju – sve dok zemlja nije smrznuta i sadnica može da se lijepo posadi“, objašnjava.

Budući da je baš sad pravi trenutak za sadnju ruža, vrlo je važno znati kako odabrati pravo mjesto, i u dvorištu i na terasi.

„Ruža je biljka koja voli sunce, možete je posaditi nasred dvorišta, da ima sunca cijeli dan, ali i u manje osunčanim predjelima. Potrebno joj je mjesto koje će biti osunčano najmanje četiri sata dnevno. Naravno, treba izbjegavati mjesta gdje se zadržava voda“.

A kako treba pripremiti zemljište?

„Priprema zemljišta je jednostavna. Ukoliko imate problem sa vlažnim zemljištem, prokopajte kanale koji će ukloniti višak vlage, a ruža kao ruža je prilagodljiva i otporna i na osrednji kvalitet zemljišta. Da biste poboljšali mineralni sastav, postojeću zemlju pomiješajte sa humusom ili kompostom, kojih ima u svim poljoprivrednim apotekama“.

Dajte im da dišu

Dragana Selenić ističe i koliko rastojanje treba da bude ako sadimo više ruža blizu.

„To zavisi od toga da li su ruže mnogocvjetnice, čajevke ili neke druge… Npr. mnogocvjetnice se sade uglavnom na 30-35 cm razmaka, čajevke na 40-50 cm, minijaturne možemo postaviti i četiri u jedan dužni metar, dok sve ostale zauzimaju više prostora i potreban je veći razmak“.

Pročitajte: Kako se gaje patuljaste ruže – Vrijeme sadnje, zemljište, prihrana, zalivanje, orezivanje

Dublja jama

Tu je i ono glavno – sam postupak sadnje.

„Kupljenu ružu ostavite nekoliko sati da stoji u vodi, provjerite da li su joj uklonjeni sa korijena svi suvi dijelovi (svi ozbiljni proizvođači ruža to urade prije prodaje) i spustite ružu u jamu koju ste ranije iskopali dubine nekih 30-ak centimetara. Zatrpajte je pripremljenim zemljištem i dobro je zagrnite. Pritom, potrebno je da kalem (to je onaj dio iznad korijena iz koga izlaze grane) bude u zemlji 2-3 cm. Zatim je dodatno zagrnite zemljom, da zemlja bude svuda oko nje, a da grane ruže vire tek nekoliko centimetara iz zemlje. To je potrebno da biste spriječili dehidrataciju ruže, a i ruža koja bude plitko posađena nikada neće dostići kvalitet pravilno posađene ruže“.

Čuvajte ih od bolesti

Dragana Selenić za Zadovoljnu govori i kako je ruže najbolje održavati i njegovati.

„Ružama je, uz ljubav, potrebno pružiti i preventivnu zaštitu od bolesti i štetočina. Sa prskanjem je potrebno početi već sa pojavom prvih listova na sadnici, negdje već sredinom aprila… Uvijek možete i otići u lokalnu poljoprivrednu apoteku i potražiti savjet. Nećete pogriješiti ni ako upotrebljavate preparate koji su namijenjeni zaštiti jabuka“, ispričala je.

Brašno od banana – Čudo današnje ishrane

Brašno od banana pravi se od zelenih, nezrelih, banana, koje se gule i kuvaju, a onda se samelju u fini prah. Uglavnom je napravljeno od ugljenih hidrata, ali sadrži malo vlakana i proteina.

Bez obzira jedete li bezglutensku hranu ili ste na keto ishrani, velike su šanse da ste naišli na zanimljive zamjene brašnu koji obećavaju više hranjivih sastojaka nego tradicionalno obično brašno. Badem i kokos su među najpopularnijim alternativama, a tu je i riža i zob. Međutim, najnoviji dodatak je brašno od banane.

Brašno je blago slatkog okusa i lagane teksture, pa ga možete zamijeniti s običnim brašnom u gotovo svim receptima. Budući da je brašno prirodno slatko, izvrsno je i za pečenje.

Pročitajte: Do kada morate da iskoristite brašno da ne bi propalo?

Bananino brašno uglavnom je napravljeno od ugljenih hidrata, ali ono takođe sadrži malo vlakana i proteina, kao i nula grama masti. To je takođe sjajan izvor kalijuma koji je važan za zdravlje srca i mišića.

Budući da sadrži zelene, nezrele banane djeluje kao prebiotik i na taj način podupire zdravlje crijeva. Iako su banane prirodno slatke, ne morate brinuti zbog šećera u krvi, zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu.

Brašno od banane je prirodno, bez glutena i orašastih plodova te ima više hranjivih sastojaka. Ono je izvrstna zamjena svima koji imaju određena ograničenja u ishrani. Ostale alternative brašnu, poput bademovog brašna, sadrže više proteina.

Za što koristiti brašno od banane?

Brašno od banane prvo, nema ukus po banani. Budući da se brašno od banane proizvodi od zelenih banana, ukus slatkih zrelih banana ne dolazi do izražaja. Nezrele banane dodaju malu slatkoću, ali izražajan miris i ukus banane, ne.

Vrlo je svestrano i može se koristiti za skoro sve recepte. Osim za pečenje, možete koristiti brašno od banane kao sredstvo za zgušnjavanje u gulašima, pa čak i smoothie-ima.

Pročitajte: Brašno od kestena – Hit među pobornicima zdrave ishrane

Jedna stvar koju morate imati na umu tokom kuvanja s brašnom od banane je da, zbog visokog sadržaja skroba, upija više tekućine od ostalih. Dakle, ako tražite nešto laganije, moraćete odabrati drugu opciju.

Bananino brašno je izvrsna alternativa ako tražite opciju bez glutena i orašastih plodova. Iako nije isto zdravo kao jesti cijelu bananu, ipak ćete jesti slične hranjive tvari, uključujući dodatni kalijum i vlakna. Budući da ga možete koristiti u bilo kojem receptu koji vam se svidi, zaista nema ograničenja kada je u pitanju dodavanje voćnog brašna u vaša jela.

Oporavite uvele biljke brzo i lako – Rastvor koji čini čuda za cvijeće

Pored biljaka kojima treba oporavak, ovim rastvorom možete počastiti i zdrave cvjetne ljepotice.

Tople prostorije i promjena temperature veoma utiču na mnoge biljne vrste, pa se može desiti da cvijeće odjednom počne da vene.

Ukoliko želite da i tokom prelaznog perioda vaš dom bude prepun bujnih biljnih vrsta, to možete postići pomoću čudotvornog rastvora koji se pravi od nekoliko sastojaka koje već imate u kući.

Pročitajte: Biljka koju bi svako trebalo da ima u spavaćoj sobi jer sjajno pročišćava vazduh

Potrebna vam je kora od jedne banane i ljuska jednog jajeta.

Oba sastojka usitnite u blenderu ili sjeckalici, dodajte vodu, pa ovim rastvorom zalijte sve svele biljke. Rezultat će biti vidljiv već sljedećeg dana.

Pored biljaka kojima treba oporavak, ovim rastvorom možete počastiti i zdrave cvjetne ljepotice, koje će postati još ljepše, bujnije i raskošnije.

Kako da proizvodnja cvijeća postane unosan biznis

Ivana i Ivan Đorđević iz sela Vučić kod Rače Kragujevačke nisu se mnogo dvoumili čime će da se bave kada su prije deset godina pokrenuli sopstvenu proizvodnju cvijeća. To je kod Ivana već porodična tradicija, jer njegovi roditelji su se time bavili još od osamdesetih godina prošlog vijeka, kada su na cvijeće prešli sa gajenja povrća.

– Ja sam odrastao uz cvijeće, a aktivno sam počeo da pomažem i uključio se proizvodnju po završetku škole – rekao je Ivan, vlasnik Rasadnika cveća „Đorđević“, u emisiji „Naša priča“ kanala AgroTV.

Danas u svojih 3.000 kvadratnih metara staklenika, i još toliko plastenika kao i na otvorenom uspješno gaje čak osamdesetak vrsta različitog cvijeća.

– Tolika kvadratura djeluje mnogo, ali za cvjećarstvo je to, zapravo, malo jer biljke traže da budu razdvojene. Zbog toga svakom proizvođaču uvijek fali prostora – objašnjava Ivan potrebe ovakve proizvodnje.

Pročitajte: Neobična ideja sprovedena u djelo: Semberac proizvodi agropelet od žetvenih ostataka

Kaže da je naglasak uvijek na tri četiri biljke koje idu sezonski – ciklame, muškatle, primule… ali da uvijek ima mnogo više onih koje su nekom interesantne ali ne idu u velikoj količini.

Ali, generalno prodaja saksijskog i sobnog cvijeća nema sezonu odmora, pa ponuda mora da bude raznovrsna i konstantna. Predaha nema, jer prepliću se proizvodnja i prodaja.

– Mi danas proizvodimo bukvalno 365 dana u godini, a prodaja kreće sa Osmim martom, pa onda proljećna koja je zasađena u jesen … pa tako sve do jesenje prodaje biljaka koje smo, opet, posadili u proljeće – napominje Ivan.

A biljke traže najidealnije uslove koje mogu da dobiju da bi razvile pun potencijal. Od toga da ima dovoljno vode, a da nije prezalivena, da ima sunca ali da ne izgori, od novembra do marta traži stalno zagrijanu prostoriju, a prije svega da nastane iz kvalitetnog sjemena i u kvalitetnom tresetu.

Zbog zahtjeva grijanja, koji je kod Đorđevića još na ugalj i dijelom naftu, to je i veliki trošak u proizvodnji. Zbog toga su oni investirali i u „energetske zavjese“, tekstilne paravane kojima se zimi smanjuje zapremina prostora koji griju, a ljeti za zasjenčivanje.

Ivan objašnjava da proizvodnja jeste obiman i zahtjevan posao ali da je prodaja još intenzivnija.

– Treba očistiti i upakovati svaku biljku da izgleda lijepo i privuče kupca, a to iziskuje najviše posla – kaže Ivan.

Pročitajte: Neobično ali ipak moguće – japanska jabuka iz voćnjaka u Srbiji

A kupaca ima i na malo i na veliko, i to dosta stalnih.

– Mi prodaju zasnivamo dijelom na ugovorenom snabdijevanju prodavnica, marketa, cvjećara, a dijelom „napamet“ za kupca koji će se, vjerujemo, pojaviti kad dođe vrijeme za veleprodaju. Prodaja ne varira mnogo, može da bude do deset odsto godišnje – kaže Ivan.

On napominje da se nekada od cvjećarstva moglo mogo bolje živeti, ali i da se danas može dobro, ukoliko možete da se nosite sa konkurencijom i sve zahtjevnijim tržištem. Problem su cijene gotovih proizvoda, koje se u cvjećarstvu nisu mijenjale deceniju, a repromaterijal stalno poskupljuje.

Zbog toga će ove godine i oni morati da podignu cijene.

Trend potrošnje cvijeća u Srbiji je u usponu i raste po godišnjoj stopi od 10 odsto, uz promet koji premašuje 27 miliona evra na domaćem tržištu, podaci su Privredne komore Srbije.

Od ukupne spoljnotrgovinske razmene izvoz je vredeo 5,4 miliona, a uvoz 22 miliona evra. Samo izvoz ruža iz Srbije vrijedio je prošle godine 2,7 miliona, a uvoz 250 hiljada evra. Ukupna vrijednost izvoza cvijeća je bila veća za 28 odsto, a uvoza za 45 odsto u odnosu na 2020.