Naslovnica Blog Stranica 689

Pepelnica paprike – Bolest koja smanjuje prinos i pričinjava značajne štete!

Pepelnica paprike (Leveillula taurica) je raširena bolest i javlja se u sušnim oblastima. Kod nas se uglavnom povremeno javlja na paprici u zaštićenom prostoru.

Pepelnica može izazvati preranu defolijaciju paprike i time smanjiti prinos i pričiniti značajne štete u proizvodnji.

L. taurica je polifagna gljiva infektivna za preko 170 vrsta. Među gajenim vrstama najznačajnije su: paprika, paradajz, plavi patlidžan, krompir, luk, praziluk, krastavac….

Na paprici sa lica lista zapažaju se krupne, svijetle hlorotične pjege. Širenjem i spajanjem pjega dolazi do nekroze i do masovnog opadanja lišća. Na naličju lista, a pri visokoj vlažnosti i na licu, u okviru ovih pjega razvija se vrlo slaba i teško primjetna navlaka sporonosnih tvorevina ovog patogena. Sa naličja zaraženih listova zapažaju se sitna bradavičasta ispupčenja – izraštaji.

Pepelnica se lako pojavljuje i razvija u uslovima visoke vlage i povoljnih temperatura (25-28C).

OSOBINE PATOGENA

Iako pripada prouzrokovačima pepelnica, L. taurica je epiendofitni prazit, micelija ove gljivice se razvija na površini i u intercelularima biljaka, za raziku od prouzrokovača drugih pepelnica, gdje se micelija razvija na površini zaraženih organa biljaka.

Na paprici, paradajzu i drugom povrću ne foromira savršeni stadijum, već samo nesavršeni Oidiopsis taurica. 

Održava se, uglavnom u vegetativnoj formi. Sa paprike gajenje na otvorenom prostoru prenosi se konidijama istog domaćina u zaštićenom prostoru. Sa zaraženih biljaka parazit se iz staklenika i plastenika širi u polje, na papriku i druge domaćine na otvorenom prostoru.

MJERE ZAŠTITE

U cilju spjrečavanja ostvarenja primjene zaraze, preporučuje se izlaganje preklapanja vegetacije paprike na otvorenom polju i u stakleniku /plasteniku/.

Ukoliko se u stakleniku paprika zasadi prije uništavanja ostataka istog usjeva na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru treba štititi sve biljke dok postoji opasnost od zaraze.

Efikasni su fungicidi na bazi triadimefona, propikonazola, sumpornih jedinjenja i dr.

Kod primjene fungicida treba voditi računa o tome uzgajaju li se kulture na otvorenom ili u zatvorenom prostoru, zatim o karenci i broju tretiranja u sezoni ili vegetacije, a sve to navedeno je u uputama proizvođača zaštitnih sredstava.

Od prirodnih sredstava tu je i soda bikarbona koja je odlično sredstvo za zaštitu biljaka rajčice, a osim pepelnice može se koristiti i u borbi protiv plamenjače i antraknoze. Njena otopina stvara alkalnu sredinu na površini biljne mase što ne odgovara patogenima za njihov rast. Može se koristiti samostalno ili u kombinaciji s drugim tvarima (primjerice, s mlijekom).

Plamenjača paprike – Zaštita na prirodan način

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Brzi i korisni savjeti za pripremanje zimnice

Vrijeme je kada se uveliko pripremaju sva ona ukusna čuda zimnice, a mi vam danas donosimo nekoliko savjeta u posljednji čas kao i koje to voće i povrće obavezno treba da iskoristite za zimnicu.

Svaka domaćica ima svoje male trikove kad je u pitanju priprema zimnice koje je uglavnom naučila od svojih baka i majki. Iako se većina upravo tih savjeta pridržava i vjerno prati, sigurni smo da vam neće biti na odmet ni ovi koje smo mi za vas pronašli.

Šta treba da znate o zimnici

Kiseljenje i čuvanje povrća za zimu podrazumjeva namakanje namirnica u mješavine vode, sirćeta, soli i začina koji tokom cijele zime čuvaju svježinu važih namirnica. Veoma je važno da se zimnica priprema u veoma čistom okruženju i da se koristi sterilno posuđe i pribor.

U posljednje vrijeme veoma je popularno “brzo kiseljenje” tokom kojeg se koriste iste namirnice kao i kod standardne zimnice, ali razlika je u tome što se zimnica mora čuvati u frižideru i vek trajanja joj je dosta kraći. Prednost “brzog kiseljenja” jeste što možete eksperimentisati sa ukusima i odmah isprobavati vaše kreacije bez čekanja.

Tokom pripreme zimnice pokušajte eksperimentisati i neke standardne namirnice zamjenite malkice drugačijima. Za početak umjesto običnog bijelog šećera koristite melasu, smeđi šećer ili med koji će automatski uticati na ukus standardne zimnice. Isto tako možete koristiti aromatizovano sirće ili ulje.

Namirnice koje morate iskoristiti

Neke od ovih namirnice ste sigurno koristili kao zimnicu, a neke će vam, sigurni smo, biti potpuni novitet, ali ih obavezno probajte.

Zeleni čeri paradajz

Ako uzgajate čeri paradajz onda obavezno prije nego sazrije i pocrveni naberite nekoliko teglica zelenog za zimnicu. Ovaj paradajz je zbog hrskave teksture savršen za kiseljenje, a u teglice možete staviti i nekoliko ljutih papričica.

Rotkvice

Ovo hrskavo povrće je naprosto savršeno za kiseljenje, a možete ga pripremiti za tren oka. Savršeno će pasati kao začin uz hamburger ili sendvič.

Kukuruz

Slatki ukus kukuruza savršeno se slaže sa kiselošću sirćeta i zato ga obavezno pokušajte ukiseliti. Prije kiseljenja klipove kukuruza skuvajte i skinite zrna sa klipova. Za savršeno izbalansiran ukus, vašem rastvoru za kiseljenje kukuruza dodajte i nekoliko čili papričica.

Mahune

Vjerovali ili ne i pasulj možete kiseliti, a to možete učiniti sa otopinom koju obično koristite za kiseljenje krastavaca. Bijeli luk i mirođija će se sa pasuljem savršeno slagati.

Crveni luk

Obavezno ga kiselite sa crvenim vinskim sirćetom čiji se ukusi savršeno upotpunjuju, a ne zaboravite ni malo šećera za savršen balans ukusa.

Izvor: lifepressmagazin.com

PROČITAJTE:

Namirnice koje sigurno prerano bacate

Zanimljiv način da zamrznete šljive za zimu

Kisele tikvice – Obavezno isprobajte ovaj recept

Recept za ukusnu salatu od pečenih paprika u tegli

Salata od pečenih paprika je obavezna i nezamjenjiva uz svaki bolji zimski ručak…

SASTOJCI:

2 KG CRVENIH PAPRIKA ROGA
100 ML MASLINOVOG ULJA
100 ML SIRCETA + 1 KASIKA
1 KAŠIKA SOLI VI STAVITE PO SVOM UKUSU
PERŠUN CELER I BIJELI LUK PO ŽELJI

Miris pečene paprike vjesnik jeseni /FOTO + RECEPT ZA AJVAR/

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Izvor: Kuhinja Sabi

Budina ruka – popularno mirisno voće slično limunu!

U budističkoj tradiciji prstenasti citrus (budina ruka) je simbol dugovječnosti i sreće. Njegovi plodovi se daju i kao vjerski prinos u budističkim hramovima…

Citrus medica, poznat po imenima prstenasti citrus, prstasti limun, Budina ruka, Budina šaka i Budini prsti zbog oblika ploda nalik na skupljenu šaku sa prstima okrenutim nadole je popularno, mirisno voće slično limunu. Iako pripada porodici citrusa, od njih se razlikuje po izgledu ploda i lista.

Prstenasti citrus potiče iz sejveroistočnih delova Indije. Raste kao žbun ili manje drvo sa nepravilnim granama prekrivenim trnjem. Listovi prstenastog citrusa su veliki, ovalni, blago naborani, svijetlozelene boje i porastu do nekoliko centimetara. Rasječen list ima blagu aromu citrusa.

Prstenasti citrus cvjeta obilno od maja do septembra, a ako ima dobre uslove i više puta. Cvjetovi su mirisni, bijeli sa ljubičastim ivicama.

Plod prstenastog citrusa sazrijeva u jesen i poprima žutu boju. Njegova kora je debela i ima veoma malu količinu mesa koje je kiselo, ne sadrži sok, a ponekad nema sjemenke. Ova kora je puna eteričnih ulja, ima ukus koji podsjeća na dunju i citrus, i može da se koristi kao osušena ili kandirana. „Prsti“ ploda mogu da se odvoje uzdužno, isijeku, oljušte, a zatim izvadi srž koja se koristi za salate, ili se posipa preko kuvanih jela i ribljih specijaliteta. Koristi se i za proizvodnju aromatičnih ulja.

Pošto ima veoma jak miris, prstenasti citrus se u Kini i Japanu često koristi za osvježavanje prostorija i parfemisanje ličnih predmeta, poput odjeće, a njegovo drvo često ukrašava vrtove. U budističkoj tradiciji prstenasti citrus je simbol dugovječnosti i sreće. Njegovi plodovi se daju i kao vjerski prinos u budističkim hramovima.

Izvor: www.lovesensa.rs

PROČITAJTE:

Bez cijediljke i sječenja: Sjajan trik da iscjedite svaku kap iz limuna

Kore od voća i povrća veoma korisne za ishranu biljaka i čišćenje kuće!

Zbog čega su šišmiši otporni na korona viruse?

Đubrenje i navodnjavanje smokve!

Smokva je mediteranska drvenasta vrsta koja spada u listopadni grm iz roda fikusa, a familije dudova. U našim klimatskim uslovima smokve su veoma pogodne za uzgoj.

Đubrenje

Mada je đubrenje zasada smokve ili pojedinačnih stabala neophodna agrotehnička mjera, ona se u dosta slučajeva ne praktikuje što ima za posljedicu slabiji kvantitet i kvalitet plodova. Savremeni, intenzivni zasadi smokve se ne mogu zamisliti bez redovnog đubrenja mineralnim i organskim đubrivima. Količine dodatog azota je potrebno minimizirati a izdašnije đubriti kalijevim i fosfornim đubrivima kako bi smokva bolje odrvenjela. Uz ovakav tretman drvo je manje spužvasto te je otpornije na niske zimske temperature.

Meliorativnom gnojidbom unosi se stajsko đubrivo tokom rigolanja i to u količini od 40-50 t/ha. Na siromašnim tlima unosi se 600 kg/ha fosfora i 700 kg/ha kalija (2300 kg/ha NPK 5:20:30), dok se na srednje i dobro opskrbljenim tlima s hranivima spomenute količine gnojiva smanjuju. Naime, mala količina azota potrebna je iz razloga što pospješuje rad bakterija koje vrše mineralizaciju zaoranih biljnih ostataka. Tokom jeseni organskom gnojidbom se unosi organsko odnosno stajsko đubrivo.

Navodnjavanje

Da bi ostvarili obilan urod plodova dobrog kvaliteta neophodno je obezbijediti približne količine vode kao i kod citrusa. Navodnjavanje je obavezna mjera za postizanje obilnog i kvalitetnog roda. Stabla će bujati i donositi dosta plodova pri obilnijim ljetnim kišama, a tada će plodovi biti mekaniji i osjetljiviji na transport i skladištenje. Ekološki uslovi mediteranskog i submediteranskog regiona pogoduju uzgoju smokava. Ipak je neophodno, zbog neravnomjernog rasporeda padavina u toku godine, obezbijediti navodnjavanje u ljetnjim mjesecima.

Nedostatak vode uzrokuje pucanje plodova te razvoj gljivičnih oboljenja. U novije vrijeme za natapanje smokvinih nasada koristi se sistem kap po kap. Sistem je ekonomičan jer je jeftin, voda ne otiče s površine, isparava u neznatnim količinama, ne narušava se struktura tla, ne stvaraju se uslovi za nastanak pokorice i opskrbljuje se samo zona oko smokvina korijena. Negativne strane su u pogledu začepljenja kapaljki, oštećenja koja čine glodavci i sunčeve zrake jer su cijevi načinjene od polietilena.

PROČITAJTE:

Kako uspješno uzgojiti smokvu u dvorištvu i na okućnici?

Štetočine smokve

Mlijeko od smokve protiv bradavica?

Mahovina i njene koristi u bašti!

Sigurno već znate da je mahovina orijentira u prirodi, budući da na drveću raste uvijek okrenuta prema sjeveru. Ipak, to nije njena jedina osobina. Upoznajte mahovinu na način kakav niste do sada.

Mahovina je mala, izdržljiva, najčešće jednoćelijska biljka koja raste vrlo sporo. Koristi svjetlost u procesu fotosinteze kako bi proizvodila nutrijente, kao i bilo koja druga biljka. Mahovina nema korijen, pupoljak ili sjeme, samo listove, stablo i tanka žilava vlakna koja se nazivaju rizoidi, koja koristi kako bi se pričvrstila za kamenje ili drveće.

Ova biljka se razmnožava tako što proizvodi spore poput paprati, koje se potom raspršuju uz pomoć vjetra. Za mahovinu je neophodno da bude u blizini vode ili u vlažnom okruženju kako bi bila u mogućnosti da apsorbuje nutrijente direktno u svoje ćelije.

Može se naći svuda, od tropskih do polarnih predjela, svuda osim u slanoj vodi.

Postoji više od 12.000 vrsta mahovine i njihov životni vijek varira u rasponu od dvije do deset godina, u zavisnosti od vrste. S obzirom na to da mahovina raste isključivo u čistom okruženju, predstavlja odličan indikator eventualne zagađenosti životne sredine.

Prednosti mahovine kao biljke su brojne.

To je biljka koja će prva da poraste na kamenitom tlu i da stvori okruženje za druge, manje izdržljive biljke da rastu na istom zemljištu. Mahovina ima sklonost da apsorbuje vlagu, odnosno da se ponaša kao neka vrsta prirodnog sunđera i da pomaže u sprječavanju erozije tla.

Budući da je mahovina rasla na Zemlji pre 540 miliona godina, mnogo prije nego što su se na njoj pojavile čak i prve životinje, ljudska civilizacija je upotrebljava u relativno kratkom periodu vremena.

Ipak, ljudi su tokom istorije, mahovini pronašli brojne primjene. Tako je mahovina korišćena kao ogrev kojim su se zagrijevali domovi, a tokom perioda gladi upotrebljavana je čak i kao brašno. Tokom Drugog svjetskog rata tresetna mahovina korišćena je kao bandaža za previjanje rana koje krvare, a ujedno i kao antibiotik.

Mahovina je danas sastavni dio terarijuma, topijara i ukrasnih vrtova u pejzažnoj arhitekturi.

Sa druge strane, tresetna mahovina je široko rasprostranjena kao sredstvo za odgoj biljaka u rasadničkoj proizvodnji.

Takođe, pokazala se i kao odlično sredstvo za malčiranje biljaka u baštama, a budući da dobro apsorbuje vodu, sprječava ispiranje tla i hranljivih materija. Sa mahovine bilo kakvo trunje i ostaci mogu lako biti uklonjeni tako što se jednostavno oduvaju, zahvaljujući njenoj kompaktnoj strukturi.

Takođe, mahovina je korisno sredstvo i u zaštiti od komaraca budući da nije stagnatna, već neprestano prečišćava vodu u svom neposrednom okruženju.

Izvor: Northaugustastar, Agromedia.rs

PROČITAJTE:

Najzdraviji ležaj koji možete poželjeti: Jastuk od ove biljke liječi sve bolesti i bolove povezane sa kičmom, giht, reumu, grčeve

Hamamelis liječi kožne bolesti

Ginko biloba poboljšava pamćenje i ostale moždane aktivnosti

Namirnice koje sigurno prerano bacate

Zbog rokova trajanja obično pojedine namirnice bacamo puno prije nego što bi trebalo. Donosimo vam nekoliko veoma važnih informacija koje će vam sigurno pomoći da smanjite bacanje namirnica i naravo uštedite novac.

Alergija na ambroziju – Simptomi, liječenje, savjeti

Alergija na ambroziju – Kraj ljeta i početak jeseni, svake godine obilježe i upozorenja stručnjaka na povećanu koncentraciju polena u vazduhu zbog cvjetanja ambrozije. Mi vam danas otkrivamo sve što bi trebalo da znate o alergiji na ambroziju i sezoni koja je već počela.

Zanimljiv način da zamrznete šljive za zimu

U avgustu najviše ima šljiva, pa ako očekujete veliku berbu voća – zamrznite šljive za zimu

Postoji mnogo načina da zamrznete šljivu.

One se mogu čuvati na različite načine: kao kuvane, slatko, džem, kompot, zamrznute, sušene, usoljene, kisele. Mi ćemo vam danas pokazati kako da zamrznete šljive sa šećerom i uživate u ukusu tokom zime.

Korak 1

Potreban vam je mali oštar nož, kojim ćete presjeći šljivu na pola. Iz svake šljive rukom izvadite košticu. Ponovite sa preostalim šljivama.

Korak 2

Polovine šljiva pospite kašičicom šećera, a zatim pričvrstite dvije polovine zajedno.

Korak 3

Umotajte svaku šljivu u foliju, a zatim stavite u plastičnu kesu. Ponovite sa preostalim šljivama.

Smrznute šljive sa šečerom su idealne za kuvanje džemova, kompota i pripremanje ukusnih kolača.

Izvor: zenskimagazin.rs

PROČITAJTE:

Kako zamrznuti tikvice za zimu

Kako da zamrznete maline i kupine na najbolji način

Zamrznute, svježe ili konzervirane namirnice: Koje su najhranjivije

Prirodni lijek za snižavanje povišene tjelesne temperature

Povišena tjelesna temperatura iznad 37° C normalna je odbrambena reakcija tijela na infekciju, ali navikli smo je doživljavati kao signal za uzbunu. Snižavanje povišene tjelesne temperature može biti teško. Visoka temperatura može biti opasna, posebno ako dosegne 40° C ili više, a ne možemo je sniziti, pa u takvim slučajevima svakako treba zatražiti pomoć doktora, piše „Ordinacija“.

Međutim, često sami prebrzo posežemo za lako dostupnim lijekovima koji snižavaju temperaturu (ali pritom opterećuju jetru te mogu imati neželjene nuspojave), a “preskačemo” prirodne načine.

Prva linija odbrane vrlo je jednostavna – obloge ili kupanje u mlakoj vodi koja je 1-2 stepena niža od uobičajene tjelesne temperature – otprilike 35° C. Rashlađujte se postepeno i umjereno kako ne biste dodatni “šokirali” organizam. Nemojte se tuširati hladnom vodom ni stavljati ledeno hladne obloge.

Kada imate povišenu temperaturu, povećava se mogućnost dehidracije, pa uzimajte puno tekućine – običnu vodu, prirodne čajeve i sokove, lagane povrtne juhe.

Ne valja se previše utopljavati nego tijelu treba omogućiti da se normalno “temperira”. Nosite udobnu i prozračnu odjeću te održavajte umjerenom temperaturu zraka u prostoru u kome boravite. Narodna medicina preporučuje niz prirodnih sredstava za sniženje tjelesne temperature.

Jabukovo sirće za snižavanje tjelesne temperature

Od vode s dodatkom domaćega jabukovog  sirćeta (u omjeru 2/3 vode i 1/3 octa) pripravljaju se obloge protiv povišene temperature, koji se stavljaju na čelo, zglobove, stopala.

Osim klasičnih obloga, često se preporučuje da jabukovim sirćetom natopite čarape, navučete ih na noge i ovijete peškirom. Kad oblog postane topao, zamijenite ga novim.

Možete i spužvom namočenom u vodenu otopinu sirćeta lagano “namakati” tijelo, ili pripremiti kupku tako da pola šoljice octa dodate u mlaku vodu za kupanje. Budite u vodi do 10 minuta. Kažu da protiv temperature pomaže i ovaj napitak: pomiješajte 2 kašičice jabukovog sirćeta i 1 kašičicu meda u čaši vode. Pijte 2-3 puta dnevno.

Krompir

Od sirovog krompira spravljaju se obloge koje “izvlače” temperaturu iz tijela. Uzmite veći krompir i dobro ga operite. Ne trebate ga nužno oguliti, no u većini recepata preporučuje se guljenje. Za obloge, krompir možete narezati na ploške, ili ga naribati. Stavite ga na tabane i navucite preko toga čarape. Obloge držite dok se ne osuše, a nakon toga ih po potrebi zamijenite novima. Obloge se mogu staviti i na čelo, te na dlanove.

Bjelanjak

Uzmite dva jaja i odvojite bjelanjke. Prelijte ih na tkaninu (npr. kuhinjske krpe, tanje peškire, veće platnene maramice) i time omotajte stopala, tako da bjelanjak bude u dodiru s tabanima. Preko obloga možete staviti plastičnu foliju ili vrećicu da ne curi, a potom navucite čarape. Držite obloge dok se ne ugriju.

Češnjak

Pomaže sniziti temperaturu jer podstiče znojenje i uklanjanje toksina iz tijela, a uz to djeluje antivirusno i antibakterijski. Dva velika režnja češnjaka ogulite i zgnječite, pa pomiješajte sa 2 kašike maslinovog ulja. Mješavinu lagano zagrijte i nanesite na tabane. Omotajte stopala gazom ili platnom pa ostavite preko noći.

Jedan režanj češnjaka ogulite i fino usitnite, stavite u šoljicu i prelijte vrelom vodom. Neka odstoji 10 minuta, a zatim ocijedite i polako pijuckajte. Preporučuje se dva puta na dan.

Crveni luk u borbi protiv povišene tjelesne temperature

Luk sitno nasjeckajte, pa ga pomiješajte s malo maslinovog ulja i morske soli. Nanesite na tabane pa omotajte gazom ili platnom. Zamijenite oblogu čim se ugrije. Obloge možete pripremiti i tako da luk narežete na kriške pa ga stavite na tabane i učvrstite tkaninom.

Kupus

Obloge od kupusa ugodno rashlađuju ako imate temperaturu. Od glavice kupusa odvojite list, malo ga “natucite” da pusti vlagu pa ga stavite na čelo, vrat ili zatiljak. Kad se ugrije, po potrebi ga zamijenite novim.

Đumbir

Stavite 1/2 kašičice svježe naribanog đumbira u šoljicu vrele vode i ostavite 10 minuta. Zasladite medom. Pijte čaj 2-3 puta dnevno. Napunite kadu mlakom vodom, dodajte 2 kašike đumbira u prahu i dobro promiješajte. Kupajte se 10 minuta, a potom je najbolje otići u krevet. Đumbir će podstaći znojenje i smanjiti vrućicu. Čaj od đumbira pomaže protiv kašlja, ublažava bolove i olakšava mršavljenje

Grožđice

Bogate su takozvanim fitohemikalijama koje imaju snažno protivupalno djelovanje, pa djeluju kao energizirajući tonik ako imate povišenu temperaturu.

Natopite 25 grožđica u pola šoljice vode i ostavite ih da omekšaju (otprilike jedan sat). Zgnječite grožđice u vodi pa ocijedite tekućinu. U dobiveni sok možete dodati iscijeđen sok od pola limuna ili limete. Pijte dva puta dnevno.

Biljni čajevi

Za lakše sniženje temperature preporučuju se čajevi od sljedećih biljaka: bosiljka, bazge, lipe, kadulje, kamilice, metvice, stolisnika, šafrana, boražine, peršina, majčine dušice, gorušice, origana, mažurana.

Oprez – iako se tradicionalno smatra da su oblozi od rakije odnosno alkohola dobro rješenje za povišenu temperaturu, doktori upozoravaju da alkohol ne valja utrljavati u kožu. Nipošto nemojte takve obloge stavljati djeci jer se mogu otrovati alkoholom.

Prirodni aspirin

Među domaćim receptima za sniženje temperature su i oblozi od narezane cikle te od svježeg (mladog) sira. Za rashlađivanje organizma dobrodošli su i prirodni sokovi od drena (drijenka), maline i brusnice, te kiselo mlijeko.

Pomaže i ljuta hrana poput crvene paprike i čilija koji sadrže kapsaicin, tvar što potiče znojenje i tako reguliše tjelesnu temperaturu. U sniženju temperature koristi se i badem te ekstrakti vrbe i breze (npr. brezin sok) jer sve ove biljke sadrže salicin – prirodni aspirin.

Izvor: haber.ba

PROČITAJTE:

Kukuruzna svila: Prirodni ljekoviti čaj /RECEPT/

Prirodni lijek za otečene noge od samo 2 sastojka

Paraziti koji vrebaju u našoj hrani – Nevidljiva opasnost!