Subota, 15 Juna, 2024
spot_img

Štetočine smokve

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Uopšteno u našim klimatskim uslovima smokve su veoma pogodne za uzgoj. Niske temperature i niska relativna vlažnost vazduha, te duge ljetne suše ne pogoduju razvoju bolesti koje bi se inače pojavile ( i pojavljuju se ) za dugotrajnijeg toplog i vlažnog vremena.

ŠTETOČINE SMOKVE

Smokvu napada velik broj štetočina, ali su oni često zonalno raspodijeljeni tako da u svakoj klimatskoj, odnosno mezoklimatskoj zoni, smokvu napadaju samo određene vrste štetnika. U našim se krajevima pojavljuju brojni polifagni štetnici smokve, no veće štete prijete od manjeg broja stenofagnih vrsti.

Najvažnije štetočine smokve su:

  1. SMOKVIN MEDIĆ (Ceroplastes rusci)
  2. SMOKVINA BUHA (Homotoma ficus)
  3. SMOKVIN MOLJAC (Simaethis nemorana)
  4. ZVJEZDASTI CRVAC (Planococcus ficus)
  5. SMOKVINA GRINJA (Eriophyes ficus)
  6. MEITERANSKAVOĆNA MUHA (Ceratitis capitata)
  7. LOVOROVA ŠTITASTA UŠ (Coccus hesperidum)
  8. BRESKVINA ŠTITASTA UŠ (Lecanium persicae)
  9. ZLATA MARA (Cetonia aurata)
  10. MALI SMOKVIN POTKORNJAK (Hypoborus ficus)
  11. STRIZIBUBE (Trichoferus griseus, Dorcatypus tristis)
  12. ŠESTOZUBI KUKULJIČAR (Sinoxylon sexdentatum)
  13. CRNA SMOKVINA MUHA (Lonchaea aristella)

SMOKVIN MEDIĆ (Ceroplastes rusci)

Smokvin medić je najznačajnija štetočina smokve. To je štitasta vaš koja napada i druge voćne vrste, ali na smokvi čini najveće štete. Vaš živi pod štitom koji podsjeća na kornjačin oklop, brzo se razmnožava. Godišnje ima jednu ili dvije generacije. Jedna ženka položi i do 1000 jajašca. U prvim stadijima razvoja živi na lišću, a krajem ljeta seli se na izboje, gdje prezimi.

Iscrpljuje stablo sisanjem sokova, a tijelima pokriva izboje, lišće i plodove. Obilno izlučuje mednu rosu, kojom prekriva lišće, grančice i plodove. Na napadnutim stablima plodovi su toliko ljepljivi da nisu za jelo. Problem medne rose je i to što se na nju naseljava gljiva čađavica, pa su tom simbiozom štete još veće, onemogućen je rast i razvoj zbog smanjenja fotosintetske aktivnosti.

Najsigurnija borba protiv smokvinog medića je zimsko prskanje s bijelim ili plavim uljem koje ujedno djeluje i protiv bolesti. Čađavica se može dosta dobro oprati prskanjem stabla jačim mlazom otopine blagog tekućeg sapuna u koncentraciji 1,0- 1,5 %.

SMOKVINA BUVA (Homotoma ficus)

Prvenstveno se suzbija zimskim prskanjem uljima. U vegetaciji se primjenjuju insekticidi na osnovi dimetoata, diazinona, malationa u najnižoj preporučenoj koncentraciji. Smokva je vrlo osjetljiva, pa reaguje odbacivanjem lišća na previsoke koncentracije ili na neke insekticide koji nisu dopušteni za primjenu na smokvi → posebice je osjetljiva na pripravke koji se primjenjuju u obliku emulzije

SMOKVIN MOLJAC (Simaethis nemorana)

Kao i ostali moljci tako i kod smokve štete pravi larva izjedajući lisno tkivo. Smokvin moljac izjeda list između žilica koje na izjedenim mjestima ostaje poput mrežice.

Godišnje ima dvije generacije i premda je redoviti štetnik smokve, rijetko se pojavljuje u značajnijem broju da čini ekonomski ozbiljnije štete tako da se zaštita ne primjenjuje. Smokvin moljac čini ozbiljnije štete samo onda kada se na jednom stablu pojavi u velikom broju. Obzirom da oslabi bujnost izboja stvaraju preduslovi za napad potkornjaka. Suzbija se s mjerama zaštite koje se provode protiv smokvine buhe.

MALI SMOKVIN POTKORNJAK (Hypoborus ficus)

Mali smokvin potkornjak napada grane i grančice koje su zaostale u bujnosti, ili su se osušile. To je vrlo mali crvotoč veličine 1-2 mm.

Štete pravi tako da buši hodnike i sitne brazde koje presijecaju deblje poprečne hodnike između kore i drveta, a za izlazak pravi brojne rupice na kori, koja nakon toga ispuca i odvaja se pa drvo ostaje golo. Ne postoje izravne mjere borbe već se napadnute grane i grančice uklanjaju iz nasada i odmah spale. Potpune i pravovremene agrotehničke mjere najbolja su preventivna zaštita protiv malog smokvinog potkornjaka.

ZLATNA MARA (Cetonia aurata)

Zlata mara je česta ali ne i ozbiljna štetočina smokve. Kao polifagni insekt, napada mnoge druge voćne vrste i ukrasno bilje izjedajući cvjetove i zrele plodove te je veoma čest u vrtovima i voćnjacima našeg područja. To je tvrdokrilac vrlo lijepe metalno-zelene boje duljine do 2 cm i na smokvi izjeda samo zrele plodove. Lako se uoči jer se često vidi u plodu smokve kako udubi plod i hrani se slatkim nektarom. Kako ne čini ozbilnije ekonomske štete nisu potrebne posebne mjere zaštite i suzbijanja tog štetnika.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Kako pravilno uzgojiti SMOKVU za visok PRINOS

Kako da pravilno orežete smokvu

Kako uspješno uzgojiti smokvu u dvorištvu i na okućnici?

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI