Naslovnica Blog Stranica 616

Kineski limunovac – Plod sa pet ukusa

Kineski limunovac – lat.(Shizandra chinensis) – U svojoj postojbini, ova neobočna biljka ima naziv „plod pet ukusa“. 

Raste u tajgama Dalekog istoka, na lijani smaragdno zelenih listova. Stabla joj dostižu visinu od 15m i spiralno se ovijaju oko visokog drveća. Pri najmanjem pritisku na list, koru ili korijen biljke, ona ispušta miris limuna, pa je po njemu i dobila ime.

Ova stepska ljepotica u proljeće se okiti mirisnim, bijelim cvijetovima, a njeni plodovi se u jesenjem pejzažu šume crvene kao svijetla lampiona. Na mjestima gdje nema drveća, limunovac se prilagođava sredini i raste u obliku žbuna.

Naziv „plod pet ukusa“ sasvim mu pristaje: pulpa ploda je kisela, kožica slatka, sjemenje je neprijatnog ukusa koji peče, čitav plod je slankast, a njegova svojstva su zadivljujuća.

U drevnim ljekarskim spisima za limunovac se tvrdi da „spriječava odliv snage i daje očima osobit blijesak“. Stepski lovci na Dalekom istoku odvajkada koriste sušeni plod limunovca u cjelodnevnom gonjnju zvijeri. Umjesto teškog prtljaga sa hranom oni nose samo šaku-dvije limunovca u kožnoj vrećici. To im daje snagu i bodrost da budu u pokretu bez prestanka i bez uzimanja druge hrane.

I danas se limunovac koristi kao sredstvo za obnavljanje energije i tonizujuće sredstvo. U kineskog farmakologiji on je svrstan u lijekove prve kategorije.

Ljekovitost limunovca

Propisuje se protiv dizenterije, gonoreje, bronhitisa, bronhijalne astme, prehlada i morske bolesti. U kombinaciji sa drugim sredstvima, limunovac se uspiješno primjenjue kod neurastenije i impotencije.

Lovačka priča o tome da limunovac poboljšava vid pokazala se kao sasvim tačna: već od I svjetskog rata piloti su dobijali preparate od ove biljke radi izoštravanja vida u noćnom letu i brže adaptacije oka na tamu.

Kineskim limunovac stimuliše aktivnost centralnog nervnog sistema, ali pritom ne iscrpljuje nervne ćelije. Preparati od limunovca se posebno preporučuju osobama koje rade teške fizičke ili intelektualne aktivnosti, zatim vozačima i svima od kojih se zatjeva duga budnost i koncentracija.

Upotreba ove na Istoku tako omiljene biljke prevazilazi usko medicinsko područje: ona se koristi i u prehrambenoj industriji, za proizvodnju bezalkoholnih, osvježavajućih napitaka, konditorskih proizvoda, sokova, džemova i marmelada.

Zbog svoje ljepote, limunovac se gaji kao dekorativna biljka.

Iskustva sa ovom, ne previše zatjevnom biljkom, pokazuju da se ona može gajiti i u Evropi.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

7 vrsta voća koje možete uzgojiti u svom dnevnom boravku

Rujevina – Spas za bubrege, prostatu i urinarne infekcije

KORA OD NARA kao lijek – Evo kako da je koristite

Kako izbjeći pospanost poslije jela!

Prirodni pad energije koji se događa u poslijepodnevnim satima memorisan je u našem unutarnjem satu. Naime, onoga trenutka kada se probudimo, tijelo počinje otpuštati hormon za spavanje, melatonin, kako bi tijelo ponovno kasnije bilo spremno za san.

Još od 1600-te godine kada je kafa prvi put ušla u evropske apoteke, a zatim i u kafane, njeni korisnici dive se sposobnosti kojom stimuliše mozak.

Ta inijekcija kofeina može čak suzbiti pad mentalnih sposobnosti koji obično doživite posle jela.

Mnogi Amerikanci i Evropljani instiktivno su poslije obroka pili šolju kafe. Sada postoje novi dokazi da je to prirodno sredstvo koje prepisujete sami sebi protiv popuštanja mentalnih sposobnosti što se događa poslije jela, prema psiholizima Univerziteta u Kardifu, Vels.

Kao prvo, istraživači su pokazali da je osjećaj tromosti poslije ručka česta pojava, čak i kada pokušate da ručak ne bude obilan.

Na eksperimentu se 32 muškaraca i žena osjećalo pospano, manje budno, manje bistre glave i manje energično poslije ručka, bez obzira na njegovu količinu. Osim toga, bili su skloni greškama na zadacima koji su zahtijevali neprekidnu pažnju.

Ono što su istraživači željeli da znaju bilo je može li kafa sa kofeinom da djeluje na pad sposobnosti poslije ručka, podizanjem budnosti i pažnje. Odgovor je bio potvrdan. Kafa bez kofeina nije suzbila pad sposobnosti poslije ručka, ali od obične kafe on bi doslovno nestao.

Kod onih koji su poslije ručka popili kafu, trajanje pažnje bilo je mnogo duže zbog čega su mogli da izvršavaju zadatke brže i preciznije.

PROČITAJTE:

Tri dobra razloga zbog kojih bi trebalo da pijete kafu

Da li kafa može da se pokvari?

Da li ste znali kako nastaje najskuplja kafa na svijetu?

Lovorvišnja – Ograda koja je zelena i tokom zime

Lovorvišnja je zimzeleni grm s prekrasnim sjajnozelenim 15 cm dugim, kožastim listovima. Cvjeta krajem proljeća bijelim cvjetićima skupljenim u uspravne grozdove, nakon čega donosi plodove u obliku crnih bobica.

Brzorastuća je biljka i može prerasti okvire grma te nakon 10 godina može doseći veličinu od preko 5 metara. Lovorvišnja izvrsno podnosi orezivanje i možete je održavati na visini na kojoj želite. Biljka dobro podnosi sjenu, mada bolje uspijeva na sunčanim položajima.

Traži dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac, u tom slučaju, listovi dobiju žućkastu boju.

Dobro podnosi rez i vrlo je zahvalna biljka za živu ogradu s obzirom na to da lijepo izgleda kroz sva godišnja doba. Preporučuje se visina ograde od 100 do 300 cm sadnjom 2 – 3 biljke na metar dužine. Kao živicu mlade biljke šišajte ju u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad.

Prvih godina, nakon sadnje, preporučuje se orezivanje u martu i junu tako da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem u maju, nakon cvatnje, te još jednom u avgustu ili septembru.

Ako raste kao samostalan grm, u rano proljeće prikratite samo grane koje strše i narušavaju željeni oblik. Mlade grane, koje kreću bliže korijenu, skratite na polovinu da biste razgranali podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite središte grma da biste ga prozračili.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE

JESENJE OREZIVANJE DRVEĆA I ŽBUNJA: kada i kako orezati šimšir, magnoliju i ruže

Bez orezivanja nema roda!?

Orezivanje omogućava bolju pripremljenost stabala na niske temperature. Potrebno je obratiti pažnju i na sortiment jer svaka sorta zahtijeva drugačiju rezidbu i uzgojni oblik.

Da bi imali redovan rod, neophodno je obaviti zimsku rezidbu. U velikim voćnjacima ona počinje u novembru, a u manjim, obično od februara. Ako se uradi orezivanje, voćka će imati više snage u slučaju pojave niskih temperatura, odnosno, mraza. Ukoliko se tada javi višak grana, to crpi snagu stablu koje mora da je rasporedi onda na više frontova. Optimalan broj grana i pupoljaka omogućiće voćki da duže izdrži period niskih temperatura.

Rezidba
Foto: AgroSavjet/Rezidba voćaka

Šljiva, kao i ostale koštičave vrste, ranije počinje sa vegetacijom i zbog toplijih zima zna se desiti da kreće sa listanjem i cvjetanjem u drugoj polovini marta. Iz istog razloga, do listanja i cvjetanja dolazi već u decembru što, iako je manjeg intenziteta, negativno utiče na rod u narednoj godini, prije svega zbog iscrpljivanja voćaka i slabije pripremljenosti na nagle promjene temperatura, praćenih mrazom i snijegom.

Prilikom orezivanja, rez mora biti kos, malo iznad pupoljka. Ne treba ostavljati patrljke već rezati do osnove grana, koje se potpuno otklanjaju jer će, u suprotnom, doći do sušenja preostalog dijela grančice i pojave raka. Prouzrokovači bakterijskog raka koštičavog voća su bakterije Pseudomonas syringae pv. syringae i P. syringae pv. morsprunorum. Bakterije uzrokuju i uzdužno pucanje kore debla.

Ne zaboravite da pregledate stabla prije i tokom orezivanja. Obratite pažnju na prisustvo drvenara i da li su grane ili deblo promijenile boju u tamno ljubičastu ili crnu, što je indikator pojave raka koštičavog voća. Ako vidite rupe u deblu, ispod ramenih grana, u prethodnoj godini stablo je bilo napadnuto drvenarom što znači da bi trebalo da se postave klopke za privlačenje ženki koje će da izlete u rano proljeće.

Pojava smole na deblu i granama znak je oboljevanja od raka ili monilioze koštičavog voća (prouzrokovač Monilinia laxa). Uklonite i mumificirane plodove koji predstavljaju izvor zaraze od Monilie u narednoj godini.

Obaviti zaštitu stabala nakon orezivanja

ISKORISTITE PRAVI PREPARAT

Najbitnije kod zimskog prskanja je upotreba adekvatnog preparata u pravom trenutku. Samo tako će uspijeh biti zagarantovan. Najbolji preparat za zimsko prskanje voćaka je PLAVO ULJE, koje predstavlja kombinaciju tri preparata, zbog čega daje prave rezultate. Trokomponentno plavo ulje sadrži:

  • -Mineralno ulje, koje kvalitetno oblaže grančice i odoljeva vremenskim uslovima. Njegova uloga je da uništava prezimljujuće forme grinja i insekata;
  • Insekticid na bazi cipermetrina, koji ima ulogu da štiti biljku u prvim fazama razvoja od prezimljenih insekata, matičnih, koji započinju prekomerno množenje i formiraju prve kolonije;
  • Fungicid na bazi bakra, čija je uloga da zaštiti biljku od bolesti koje su u obliku spora gljivica ili bakterija prezimele na površini biljke, na stablu, granama i pupoljcima.

Česti problemi pri kompostiranju i kako ih prevazići

Dešava se da kompost ponekad krene da tjera svoju politiku. Uprkos tome da je postupak za pravljenje ispoštovan i da je gomila propisno zaštićena od uticaja sunca, vetra i kiše, opet ne ide kako bi trebalo. Navešćemo par simptoma lošeg komposta i kako se mogu popraviti:

Mokar je, lako se natapa ili je ljigav

Nema ničeg goreg od hladnog, ljigavog komposta. Faktori koji utiču na ovu pojavu su: loš protok vazduha kroz gomilu, previše vlage i nedostatak materije bogate azotom.

Kompostna gomila koja je prepuna materijala (košena trava, pokvarena slama, pokvatena silaža, itd.) koji, kada je vlažan, postaje zgusnut tako da vazduh ne može da stigne do sredine gomile. Ovo se često dešava kada naleti kišni period, gomila se natopi i ne prevrće se.

Srećom ovo nije velik problem i lako se rješava. Ukoliko problem predstavljaju duge kiše koje padaju danima nužno je kompost prekriti najlonom ili ciradom. Kada kiša prestane potrebno je odmah izprevtati gomilu radi bržeg cijeđenja viška vode iz nje. Ukoliko imate pri ruci neki “vruć” biljni materijal koji je bogat azotom (biljni ostatci leguminoza su najbolji: lucerka, djetelina, pasulj, grašak itd.) ili vlaknast materijal koji se ne zgušnjava (sjeckana šepurina ili strugotina). Ovi dodatci će podići temperaturu i “krčkanje” komposta će se nastaviti kako bi trebalo da ide.

Kompost je suv i prašnjav

Ova situacija je suprotna od prethodne. Kompost se u nedostatku vlage pretvara u prah i nova materija koja se naknadno dodaje,
jednostavno, ne sadrži dovoljno vlage neophodne za normalan proces komostiranja.

Rješenje je još jednostavnije nego u prethodnom slučaju: češće zalivanje komposta.

Kompost je pun buba

Može se destiti da prilikom prevrtanja komposta naletite na mokrice. Česta je pojava mrava, uholaža, bubašvaba i raznih larvi u kompostu. Zašto se ovo dešava? Insekti se hrane materijom koja je u raspadanju i njihovo prisustvo je jasan pokazatelj da se kompost jako sporo razgrađuje. U principu mokrice i insekti nisu štetni po kompost ali ukoliko se taj isti kompost koristi u stakleniku, plasteniku ili leji insekti, naročito mravi, napraviće velik problem, a problem ovog tipa je nešto što nam ne treba nikako.

Bube se mogu istjerati iz komposta tako što će temperatura kompostne gomile da se podigne na ili preko 48°c. Ova temperatura se postiže tako što se kompost pri prevrtanju baca na plastičnu podlogu i prekriva folijom koja će kasnije služiti kao plastični omotač koji grije gomilu.

PROČITAJTE: 12 stvari koje NIKADA ne treba KOMPOSTIRATI

Biljke niču iz komposta

Ovaj slučaj se može javiti samo kada temperatura gomile koja se kompostira nije dovoljno visoka da uništi sjemena korova koja se u gomili nalaze.

Čupanjem mladih korova i bacanjem istih u gomilu je rješenje koje se može preduzeti u cilju njihovog suzbijanja. Sa druge strane, ukoliko se korovi javljaju u kompostu otvara se mogućnost za gajenje rasada na kompostnoj gomili.
Biljke kao što su tikve, bundeva i paradajz uspješno niču na kompostnoj gomili. Kasnije se mogu izvaditi i koristiti kao rasad.

Smrdi

Ukoliko osjetite da gomila ima oštar miris amonijaka to znači da aerobne bakterije koje su potrebne za proces uspješnog kompostiranja nemaju adekvatne uslove za život. Bez aerobnih batkterija materija koja bi trebala da se kompostira samo trune i ,osim oštog mirisa, muve su jasan znak da proces ne ide u željenom pravcu.

Uzročnici su najčešće odpadci koji sadrže velike količine azota. Previše svježeg stajnjaka, prostirke, kuhinjskih otpadaka isl.

Treba dodati materije koje se sporije razgrađuju i imaju manje količine azota npr. sjeckano lišće i strugotina.

Poslije par prevrtanja problem bi trebao da bude rješen.

Kompostiranje je jedan veoma jednostavan proces koji pretvara otpad u hranivo za biljke i ovaj proces je poželjno praktikovati u što većem broju gazdinstava. Naravno, neki su uspešni u prizvodnji, neki nisu bili uspješni pa odustali, a neki još nisu ni pokušali. Ovaj člnak ima svrhu da razjasni neke od glavnih anomalija koje se mogu javiti pri komostiranju i samim tim ohrabri one koji do sada nisu kompostirali da počnu, i one koj su imali loša iskustva sa kompostom da probaju opet.

Izvor: ratarstvo.net

PROČITAJTE:

Kompostiranje po kratkom postupku – Kako da za 30 dana proizvedete kompost

Kompostiranje – obogaćuje tlo i oslobađa nas otpada

Ni kompost ni stajnjak nisu HUMUS!

Napravite savršenu BAŠTU za povrće od BALA SIJENA

Kako napraviti savršenu baštu od bala sena za proleće – korak po korak – bašta od bala sijena bez napora, proizodnja hrane bez ikakvih korova, đubriva i sa manje zalivanja

Baštovanstvo balama sijena je vjerovatno najzabavniji način uzgajanja svoje hrane i bilja, koji skoro ne zahtjeva nikakav rad ili održavanje.

Jedna nevjerovatna korist ove metode baštovanstva je da bale pružaju izdignuto tlo, što drži predatore podalje i čini branje vašeg biljnog blaga na kraju sezona laganim za vaša leđa. Pogledali smo svaki video na ovu temu koji smo mogli da nađemo, i zaključili smo da je korišćenje bala sena umesto bala slame deleko superiornije.

Zašto su bale sena superiornije u odnosu na bale slame?

Prije nego što se pozabavimo time zašto su bale sijena superiornije u odnosu na bale slame, hajde da prvo definištemo šta su one:
Bale slame su u suštini stabljike biljaka, obično kukuruza, koje su osušene i balirane zajedno u različitim oblicima i veličinama.
Bale sijena su trave koje su osušene i balirane zajedno.

U našem istraživanju, ideja da bale sijena mogu imati u sebi sjeme i da se može izrasti korov je isti rezon koji su nekoliko puta ponavljale pristalice baštovanstva sa balama slame. Razlog zašto ova ideja ne pije vodu je taj da kada se azot doda da nahrani bakterije i gljivice da se započne proces razlaganja bale, proces koji se zove “kondicioniranje vaše bale,“ unutrašnjost bale može da dostigne temperaturu od čak 55 stepeni celzijusa ili više.

Vjerovatnoća da sjemena prežive ove ekstremne temperature je tanka, a veliki broj drugih pogodnosti koje dolaze od korišćenja bala sijena je, po našem mišljenju, daleko superiorniji pristup.

– Slama je vjerovatno sačinjena od genetski motifikovanih biljaka – Problem sa balama slame je taj će one uglavnom biti napravljene od genetski modifikovanog kukuruza ili soje. Da li zaista želite da vaša hrana raste u razlaganju genetski modifikovanih biljaka?

– Sa sijenom nije potrebno đubrivo – Sijeno je napravljeno od osušene trave, a zbog njegove sposobnosti pretvaranja sunčeve svjetlosti i minerala u gustu ishranu, kaže se da je trava najzdravija biljka na planeti. Kada koristimo bale sijena za baštovanstvo (za razliku od bala slame), kompost koji se formira u balama da nahrani biljke je daleko superiorniji u ishrani i, za razliku od bala slame, nije potrebno da dodajte đubrivo da nahranite svoje biljke tokom cijele sezone.

– Manje zalivanja – Slama zadržava vodu manje efikasno nego sijeno, pa umjesto zalivanja jednom dnevno sa balama sijena, možda ćete morati to da radite 2 ili 3 puta dnevno.

Kako da uzgajate baštu sa balama od sijena

Prvi korak u uzgajanju bašte sa balama od sijena je da nabavite svoje bale sijena. Ako nemate sopstevene, onda pronađite lokalnog farmera koji ih prodaje.

Kada nabavite bale i poslažete ih u svom dvorištu, sljedeći korak je “kondicioniranje“ vaših bala. Kupite  42-0-0 đubriva, ili urina (azot), i odatle ćete uvoditi azot u bale tokom perioda od 10 dana, gdje će gljivice, bakterije i instekti pretvoriti vaše bale u svjež, netaknut kompost da nahranite svoje biljke.

Dani 1, 3, 5, 7, 9 – Dodajte ½ šolje azota u svoje bale i poprskajte ih vodom tako da se natope azotom.
Dani 2, 4, 6, 8, 10 – Natopite bale samo sa vodom.

Tokom procesa kondicioniranja, temperatura bala će značajno porasti, do oko 55 stepeni celzijuca.

Ustvari, bale će postati toliko vruće da je važno da ih održavate mokrima kako biste eliminisali rizik od požara. Iako je rizik od požara minimalan, imajte to na umu prilikom odlučivanja gdje ćete postaviti svoje bale. Kada se proces kondicioniranja završi, to ćete znati jer će se temperatura unutar bala vratiti sa vrućeg na toplo. Sada ste spremni da sadite!

Jednosavno posadite svoja sjemena povrća ili proklijala sjemena u bale, zalivajte ih jednom dnevno, i vi ste na putu zdrave proizvodnje u nekoliko uzbudljivih mjeseci. Najbolji dio je taj da ćete na kraju sezone imati gomilu svježeg komposta koji i dalje možete koristiti kao kompost sa balama ili da ga dodate u nekim drugim vašim baštama.

U videu ispod možete pogledati kako to izgleda u praksi

Izvor: webtribune.rs

PROČITAJTE:

Šta se od poljoprivrednih radova obavlja u novembru

Bašta bez korova uz pomoć kartona

TUŠT ljekoviti korov koji raste po našim baštama i livadama /RECEPTI/

Golub prodat za 1,6 miliona evra

Dvogodišnji belgijski trkaći golub Nev Kim prodat je na aukciji za rekordnu sumu od 1,6 miliona evra, saopštila je danas internet aukcijska kuća Pipa.

Ponude za goluba već su dostigle 1,32 miliona evra u proteklih sedam dana,ali je licitiranje u posljednjih pola sata aukcije postalo frenetično i cijena je stalno rasla. Današnja aukcija nadmašila je prethodni rekord od 1,25 miliona evra iz marta 2019. za koliko je prodat drugi belgijski golub Armand.

„Ove rekordne cijene su nevjerovatne, jer je riječ o golubici. Armando je bio mužjak. Obično mužjak vrijedi više od ženke, jer može ostaviti više potomstva“, rekao je Nikolas Gizelbreht, izvršni direktor i osnivač Pipe.

Gizelbreht je rekao da je Nev Kim stara dvije godine i učestvuje u trkama od 2018. godine, stekavši titulu najbolje mlade ptice u Belgiji, ali je morala ranije u penziju. Golubovi se obično mogu razmnožavati do 10. godine.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Zašto rijetko viđamo mladunce golubova?

Golubov izmet kao đubrivo – Najdjelotvorniji za biljke, kako se primjenjuje?

Golubar u čijem je jatu evropski šampion

Ovako kombinujte ČAJEVE i iskoristićete sva ljekovita svojstva biljaka!

Ratomir Đajić Đaja, travar sa Zlatara, otkriva kako pravilo koristiti i brati čajeve da bi se iskoristila njihova ljekovita svojstva i koje biljke pomažu kod određenih tegoba

Za četrdeset i jednu godinu radnog staža, Ratomir Đajić, penzioner iz Nove Varoši, promjenio je nekoliko zanimanja, ali najduže je radio kao mašinac u limskim elektranama. Svi ga znaju po nadimku Đaja. Ima sedamdeset i šest godina, ali izgleda znatno mlađe. Izuzetno je vitalan i u odličnoj je fizičkoj kondiciji.

Đaja je travar. Po planinskim visovima Zlatara prepješači i po devet sati. Odluta i do Golije u traganju za ljekovitim biljem.

Već pedeset i pet godina posvećen je pravljenju čajeva, tinktura, melema… Dar za prepoznavanjem i upotrebu ljekovitih trava i čajeva nasljedio je od svoje bake. Potom je taj dar razvijao: učio je, čitao, odlazio na seminare. Za njega u toj oblasti nema tajni i nepoznanica.

– Ljekovitom bilju posvetio sam se zahvaljujući babi, pošto sam bio najstariji unuk. Ona se, naravno, nije razumjela u sva svojstva biljâ, ali je dugim korišćenjem tačno znala šta kada da koristi. U početku, nisam bio toliko fasciniran biljkama, ali kako su godine prolazile, sve više sam ulazio u njihove tajne i sa njima sam već pedeset i pet godina – ističe ovaj travar sa Zlatara.

Zlatar, planinski ljepotan, prebogat je biljem koje koristi našem zdravlju. Najviše ima majčine dušice, kamilice, zove, nane, šipurka…

– Kada je ispitivao Zlatar, Pančić je ustanovio da na njemu raste dvesta devedeset vrsta bilja, ali najviše se koristi dvadesetak vrsta. Na ovim padinama možete vidjeti različite boje iste biljke, što mnoge zbunjuje, ali boja zavisi od zemljišta, od minerala koje biljka koristi kad dolazi do cvjetanja. Tamo gdje ima više selena cvijet je otvoreniji, a gvožđe pomaže da list bude zeleniji – ističe naš sagovornik.

Travar Đajić ističe da se samo od šipka i nane mogu spravljati pojedinačni čajevi i mogu se piti neograničeno, a sve ostale biljke koriste se u kombinaciji sa drugim ljekovitim travama.

– Da bi čaj imao ljekovita svojstva treba da je: antiseptik, analgetik i diuretik. U suprotnom, to je onda običan napitak koji osvježava i relaksira. Ne može se piti sam analgetik, ili sam diuretik. U svakoj kombinaciji čaja analgetik treba da ublaži bol, antiseptik ubija bakterije i viruse, a diuretik izbacuje toksine. Ako nemate sve to u jednom čaju, onda čaj pijete kao napitak, a ne kao ljekovito sredstvo.

Zašto se majčina dušica ne koristi samostalno?

– Majčina dušica je jak antiseptik i razdražuje nervni sistem. Koristi se sa kantarionom jer je on diuretik, ili sa hajdučkom travom koja je i diuretik i analgetik.

Šta je još važno znati pri kombinovanju čajeva?

– Morate znati koja trava sa kojom ide i kako se pravilno dozira. Ako čaj ne koristite kako treba, po uputstvu i na vrijeme, nikakvog efekta neće imati.

Neven koristite u svakoj kombinaciji bilja?

– Neven je baza svih čajeva, ali nevena, nažalost, nema u prirodi, samo u baštama. Ćelije raka ne mogu da se razmnožavaju kada se koristi neven i sok od cvekle. Kod stomačnih oboljenja neven je isto tako izuzetno efikasan, jer ima enzima i eteričnih ulja koje druge trave ne posjeduju.

Kako treba koristiti cveklu da bi imala antikancerogeni efekat?

– Kada u sokovniku iscjedite sok od cvekle, treba ga kroz duplu gazu procijediti, da u njemu bude što manje celuloze. Cveklu treba koristiti prijesnu, nekuvanu. Najmanja doza cvekle je 300 grama, a najveća 1.200 g dnevno.

Smatrate da čaj bez meda nema efekta?

– Med se može koristiti i kao hrana i kao lijek. Monofloralne vrste meda (bagremov med, med od uljane repice, suncokreta i lipe) odlična su hrana, a kao pomoćnu terapiju kod određene bolesti koristite cvjetni i livadski med. Sve medonosne biljke su u tom medu. Čaj se ne pije bez meda. Čaj bez meda nema efekta. Ukoliko se pije bez meda, žljezde ne uzimaju nijedan enzim iz čaja, sve ide u urinarni trakt.

Koja biljka, po Vama, najefikasnije jača imunitet?

– Kopriva je moćna biljka koja u sebi sadrži osamnaest minerala, a sadrži 13 mg gvožđa u 100 g biljke. Poslije svinjske džigerice najviše gvožđa ima u koprivi. Najbolje je kada se samelje u prah, pomješa sa medom i koristi se petnaest dana. Preporučujem i dva čena bijelog luka u šoljici jogurta svako veče, nema boljeg aspirina. Uz taj specijalitet, nema šanse da dobijete koagulaciju krvi.

Šta preporučujete za regulaciju krvnog pritiska, a šta za smanjivanje holesterola?

– Matičnjak i glog sa gloginjama odlični su za zaštitu srca. Glog reguliše pritisak, a matičnjak smiruje aritmiju. Važno je znati da glog smike da se pije sedam dana u tri mjeseca. Za holesterol nema boljeg sredstva od jabukovog sirćeta.

Kod terapije raznih oboljenja ljekovitim biljem treba voditi računa o vremenu i načinu branja ljekovitog bilja, sušenju, čuvanju i pripremi čaja. Vi smatrate da su mali efekti od terapije lekovitim biljem, ako se ne poštuju ovi uslovi, i da mogu da nastanu štetne posljedice po organizam. Šta je osnovno prilikom branja?
– Pri branju ljekovitih trava treba voditi računa da se beru samo zdrave i čiste trave koje nisu napadnute raznim štetočinama. Treba ih brati za vrijeme sunčanih dana kada su suve i kada nema rose, od 11 do 13 sati.

Kada se bere cvijet, a kada list i korijen?

– Cvijet se bere kada biljka otvori dvije trećine cvasti i kada je temperatura od 18o do 25oC, jer tada ima nektara. List se bere prije cvjetanja biljke, jer u vrijeme cvjetanja list nema velika ljekovita svojstva. Korijen se vadi u proljeće ili u kasnu jesen, a nikako u vrijeme pune vegetacije biljke. Plod se, naravno, skuplja u fazi pune zrelosti.

Da li biljke smiju da se skupljaju u plastičnim kesama?

– Cvjetove i listove pri branju ne treba lomiti ili gnječiti i ne stavljati u plastične kese ili torbe, zbog toga što se u njima biljke znoje, pa kasnije pri sušenju biljke pocrne i nisu za upotrebu.

Kako se pravilno suši bilje?

– Biljke prije sušenja ne treba prati, već samo na sitno isjeći i trave sušiti na platnu ili čistoj hartiji (nikako na novinskoj) i sušiti ih u hladu ili toploj prostoriji sa dobrim vazdušnim strujanjem, provjetravanjem, i to po mogućnosti brzo, dan – dva.
Kada se suše korijen ili sočni djelovi biljke, neophodno je sušiti ih vještačkom toplotom. Pri tome ne treba prekoračiti temperaturu od 35oC. Za čuvanje osušenih trava najbolji su stakleni sudovi koji mogu dobro da se zatvore, zatim kartonske kutije ili vrećice, dok treba izbjegavati plastične posude i limene kutije. Osušene trave treba zaštititi od dejstva dnevne svjetlosti i od vlage.

Kako se pravi čaj da bi se iskoristila sva njegovi ljekovita svojstva?

– Vrlo je važno znati kako se priprema čaj, jer bez obzira koliko je koja biljka ljekovita, ako je ne spremamo kako treba, ona postaje beskorisna. Najlekovtiji su čajevi od svježih biljaka, ali kako ih nema uvjek, onda se suše.
Propisanu količinu svježeg čaja ili suvog isitniti i staviti u staklenu ili keramičku posudu, vodu zagrejati dok proključa i sa tom vodom preliti pripremljen čaj. Poklopiti i držati poklopljen pet minuta (svježe biljke), a suve dvadeset minuta. Čaj procijediti u drugu posudu (termos) i piti po potrebi, ili prema uputstvu za pojedine bolesti.

Kolika je tačna doza čaja za odrasle, a kolika za djecu?

– Doza trava koja je potrebna za čaj za djecu do deset godina, na 300 ml ključale vode je čajna kašika čaja, od deset do dvadeset godina dvije čajne kašike čaja, a preko dvadeset godina na 300 ml ključale vode jedna jelovna kašika čaja. Čaj, kao što smo već rekli, uvjek sladiti medom, a nikako šećerom.

Izvor: magičnobilje.com

PROČITAJTE:

PLUĆNJAK – Šta sve liječi i kako se pripremaju čaj, vino i pivo od plućnjaka

ČAJ OD ORAHOVIH PREGRADA: Niste ni svjesni koliko je dobar za Vaše zdravlje

Čuvanje čajeva na pravi način

Iskoristite čepove od plastičnih flaša da zatvorite kese na praktičan način

Koliko puta Vam se nešto prosulo iz kese koja nije lepo zatvorena? Evo rješenja! Isjecite vrh plastične flaše i zatvorite zatvaračem.

Jakim makazama odsjecite vrh plastične flaše ispod čepa. Skupite i provucite vrh kese kroz odrezani plastični grlić. Zatim raširite vrh kese, spustite ga preko grlića i zavrnite čep. Gotovo!

U vrećici se mogu bezbjedno (bez neprijatnih mirisa) čuvati razne namirnice – piše Uspešna žena.

Pogledajte kako to da uradite:

PROČITAJTE:

Luk možete uzgajati tokom cijele godine u običnom, plastičnom balonu za vodu /FOTO/

Bijeli LUK na plastičnim flašama – LAKO do visokog PRINOSA

Napravite plastenik od plastičnih flaša

Uzgojite kelj u kući tokom zime

Kelj je prije nekoliko godina proglašen za superhranu iz mnoštva veoma zdravih razloga. Ovo zeleno lisnato povrće iz porodice kupusa bez problema možete uzgojiti i u svom domu i to tokom zime, a mi ne znamo ni jedan dobrar razlog da ne probate.