Naslovnica Blog Stranica 559

Čaj od maslačka – Zašto treba da ga pijemo?

Čaj od maslačka – Korijen maslačka je čest sastojak detoksikacionih čajeva i dodataka zbog svojih svojstava uravnoteženja jetre.

Maslačak je u toku proljeća i leta svuda oko nas, obično ga smatramo korovom i nije tako popularan kao čaj, možda baš zbotg tih mišljnja.

Međutim, čaj od maslačka može donijeti mnogo toga pozitivnog našem zdravlju.

Sadrži vitamin A koji je poznat i po svojim detoksikacionim efektima. Pored toga, visok broj antioksidanata u čaju od maslačka i nivoi beta-karotena pomažu u zaštiti jetre i čak mogu pomoći u akumulaciji masti u jetri.

PROČITAJTE: MELEM ZA JETRU I KRV: Džem od maslačka ima nevjerovatnu moć

Pored vitamina A, tu su i kalcijum, gvožđe, kalijum, vitamin K i B.

Čaj od maslačka pomaže u smanjenju nadimanja

Problemi sa probavom su česti, a može biti naporno u svakodnevnom funkcionisanju. Zbog svojih detoksikacionih svojstava, mogućnosti neutralisanja slobodnih radikala, ovaj čaj bi mogao da bude od pomoći, kažu mnoga istraživanja.

Savršena zamjena za kafu

Čaj od maslačka je snažan antioksidan. Ne sadrži kofein, a tijelu omogućava potrebnu količinu energije.

Sprečava infekcije urinarnog trakta

Veoma je fikasan u liječenju urinarnog trakta. Čisti bubrege i tako sprečava nastanak infekcije.

(Magazin.novosti.rs)

PROČITAJTE:

Kako maslačak čisti jetru i pluća: Narodni lijek koji se pravi sada! /RECEPT/

Slatko od čeri paradajza – Da li ste pravili ovu neobičnu zimnicu?

Slatko od čeri paradajza je fantastičnog ukusa. Ko bi rekao da je paradajz u pitanju! Ako ste radoznali, isprobajte!

Sastojci potrebni za slatko od čeri paradajza:

  •  2kg cherry paradajza
  •  2kg šećera
  •  600ml vode
  •  10 listova rozetle (mirisna muškatla)
  •  70g kreča (kupiti na pijaci)
  •  3 litra vode

Priprema:

2kg cherry paradajza, oprati, staviti u ključalu vodu na 10-ak sekundi. Izvaditi i staviti u hladnu vodu (da bi se lakše ljuštio).

U 3 litra vode rastvoriti 70 g kreča. Kreč staviti u gazu, pričvrstiti gazu gumicom i provlačiti kroz vodu dok se skroz ne rastvori (kreč možete kupiti na pijaci).

Oljuštiti paradajz i ne čistiti središnji dio da se paradajz ne bi raspao tokom kuvanja. Svaki oljušteni paradajz staviti u krečnu vodu. Paradajz treba da odstoji u krečnoj vodi oko 30 minuta od kada se stavi posljednji paradajz.

Zatim paradajz izvaditi iz krečne vode i isprati 3 puta.

U šerpu staviti 2kg šećera, 600ml vode, izravnati i kuvati na srednjoj vatri dok ne provri. Kada provri kuvati oko 12 minuta, dok se šećer ne ušpinuje, tj. dok ne dobije na gustini.

Zatim dodati paradajz, rasporediti ravnomjerno i kuvati oko 25 minuta na srednjoj vatri.

Kada provri i kada počne da se pravi sitna pjena, skidati kašikom pjenu dok se pravi.

Poslije 25 minuta, smanjiti vatru i na blagoj vatri kuvati još 25 minuta.

Dodatati 10 lisitća rozetle 2 minuta pred kraj kuvanja (zbog arome, nije obavezno).

Isključiti i prekriti krpom. Ostaviti da se ohladi i sipati u tegle.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Izvor: kuvajuživo.net

PROČITAJTE:

Neodoljive pečene ljute papričice sa medom su idealna zimnica!

Cjepkana paprika: Zimnica koju ćete obožavati

Najzdravija turšija koju morate imati na svojoj polici – Bijeli luk u jabukovom sirćetu /VIDEO/

10 načina na koje vam vaš PAS govori da vas voli

Iako ste sa svojim najboljim četvoronožnim prijateljem razvili „ jezik“, uvijek ste zamišljali situacije kada vam on na glas govori da vas voli?

Ne brinite, niste u ovome posebni, jer svi vlasnici i ljubitelji životinja bar jednom u životu požele da se doooobro ispričaju sa svojim psom!

Naučnici su ispitivali ponašanje pasa i došli do zaključaka: ako i vaš pas pokazuje neki od ovih 10 znakova on ustvari govori da vas voli!

1. On vas uživa liznuti!

Psi odmah osjete, da li ih neko voli. Ukoliko ih vi volite, oni će vam ljubavlju i uzvratiti na ovaj način.

2. Kada lagano odlazite, on stoji i promatra vas!

Ukoliko vaš pas pokazuje nervozu svaki put kada negdje krećete iz kuće, on time pokazuje strah da vas ne izgubi.

Međutim, ukoliko mirno stoji i promatra dok se spremate da izađete iz doma, on shvata da ćete se vratiti. Povjerenje na najvišem nivou!

3. Pas se uvija uz nogavicu!

Ukoliko se zbog nečega osjećate uplašeno, pas će vam staviti do znanja tako što će se uviti uz vašu nogavicu.

Ponovo povjerenje na najvišem nivou, a sigurnost koju mu ulijevate može biti znak da vas previše voli!

4. Jednostavno se „izbezumi“ kada dođete kući!

Očekuje vas, mašući repom sa svojom omiljenom igračkom u ustima?

Vaš ljubimac želi vam poručiti samo jedno – NEDOSTAJAO SI I MNOGO TE VOLIM!

5. Mazi se nakon jela!

Svojim raspoloženjem nakon obroka, pas će vam dati do znanja da li mu se to sviđa.

Ukoliko je raspoložen za maženje i igru, to znači da mu se obrok jako svidio.

6. Gleda vas PRAVO U OČI!

Ukoliko vas pas gleda pravo u oči, naučnici kažu, u tom trenutku luči hormon oksitocin.

Isti hormon luče majke prilikom prisnog odnosa sa svojim bebama.

7. Zijevate u isto vrijeme!

Studija je pokazala da i psi zijevaju kada su umorni i spava im se.

Takođe, oni ponekad žele oponašati dragu osobu i ponašati se kao i ona.

8. Spava u vašem krevetu!

Nema većeg znaka ljubavi i vjernosti!

9. Donosi vam omiljenu igračku!

Ovo ne mora nužno biti poziv na igru, već znak da vam ukazuje veliko povjerenje.

Time što vam daje svoju omiljenu igračku, želi vam poručiti da ste mu NAJBOLJI PRIJATELJ kome vjeruje.

10. Podizanje obrva i namigivanje!

Promatrajte svog psa.

Nikada neće podići obrve na neku nepoznatu osobu, već samo na onu koja mu je vrlo draga i koju voli. To ste vi!

Izvor: petface.net

PROČITAJTE:

BORDER KOLI je najpametniji pas na svijetu

Zašto psi jedu snijeg i da li je to opasno?

Pas Kiko postao zvijezda zbog poza na porodičnim fotografijama

BiH pred uvođenjem zaštitnih mjera na uvoz mesa

SARAJEVO – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ovih dana uputiće Vijeću ministara prijedlog Vlade Republike Srpske o uvođenju zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa, potvrdili su „Nezavisnim“ u ovom ministarstvu.

Vijeće ministara bi, ukoliko to odluči predsjedavajući ovog tijela, već na narednoj sjednici moglo da razmotri ovaj prijedlog.

Ukoliko ovaj prijedlog bude usvojen, odluka o zaštitnim mjerama stupiće na snagu nakon što bude objavljen u „Službenom glasniku BiH“, a rok je obično sedam dana od njenog donošenja.

Iz Ministarstva poljoprivrede RS „Nezavisnim“ su prethodno rekli da su prijedlog uputili resornom ministarstvu na nivou BiH i da bi ga Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, već na prvoj narednoj sjednici mogao da obrazloži.

Vlada Republike Srpske usvojila je u četvrtak informaciju o stanju u proizvodnji i plasmanu junećeg i svinjskog mesa u Republici Srpskoj, koju je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede.

Tom prilikom, kako je saopšteno, Vijeću ministara BiH predloženo je uvođenje zaštitnih mjera na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa na osnovu Zakona o spoljnotrgovinskoj politici i na njemu zasnovanih Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i njenih država članica s jedne strane i BiH s druge strane.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ranije je rekao da će, nakon što Vlada RS, odnosno nadležno entitetsko ministarstvo zatraže uvođenje zaštitnih mjera na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda, takav prijedlog uputiti na razmatranje Vijeću ministara.

„U proteklom periodu svjedočimo zahtjevima različitih udruženja poljoprivrednih proizvođača za uvođenjem prelevmana i povećanjem carinskih stopa na uvoz svježeg i rashlađenog junećeg i svinjskog mesa. No, takvi zahtjevi su nekredibilni jer je nedopustivo da udruženja predlažu inicijative, a da institucije na zajedničkom nivou donose odluke bez stavova institucija Republike Srpske i Federacije BiH. Neću dopustiti takvu vrstu avanture, niti želim da ignorišem entitetski nivo i stavove Vlade RS i nadležnog ministarstva Srpske“, poručio je Košarac.

On je podsjetio da je sektor poljoprivrede u primarnoj ustavnoj nadležnosti RS i Federacije BiH, te da Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u tom kontekstu ima koordinirajuću ulogu, zbog čega Savjetu ministara ne želi da predloži bilo kakve odluke bez adekvatnih stavova nadležnih entitetskih institucija.

Stojan Marinković, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, za „Nezavisne“ kaže da se poljoprivrednici godinama bore za to, te da je najgore što se oni bore da dokažu da je međunarodnim sporazumima, prije svega CEFTA i SSPom, omogućeno državama čija je proizvodnja ugrožena da uvedu zaštitne mjere, i to one koje smatraju neophodnim.

„Konačno su urodili plodom naš višegodišnji trud, molbe, dopisi, objašnjenja i, evo, prvi put smo na nekom istorijskom pragu da prva mjera zaštite domaće proizvodnje bude uvedena u BiH. Ovo je stvar stvarnog problema na terenu niske otkupne cijene koja je prouzrokovana prekomjernim uvozom s jedne strane, a s druge strane ogromnim padom potrošnje izazvanim pandemijom virusa korona.

Uvoz nije pratio pad potrošnje, tako da je teret svih padova u cijeni i otkupu pao na leđa primarnim proizvođačima  farmerima. Ovo je dobar znak i pokazivanje dobre mjere da se nešto uradi“, kaže Marinković.

Dodaje da, prema podacima koje su u posljednjih mjesec i po dana prikupili u nekim dijelovima Republike Srpske poput Bijeljine, Brčkog i Gradiške, ima 16.500 tovnih svinja i oko 5.500 bikova koji su bili spremni za isporuku.

„Možda je manji dio toga našao tržište, i to po izuzetno niskoj cijeni od 1,5 ili 1,7 KM po kilogramu kada su u pitanju svinje, što je ispod svih mogućih normativa. Međutim, drugi dio je pristigao za klanje, tako da mislimo da se u ovom momentu ta brojka nije puno promijenila“, kazao je Marinković, te dodao da su ovo podaci samo od velikih proizvođača, u koje mali nisu ubrojani, tako da se, prema procjenama, na tu količinu može dodati još 30 posto.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Hrvatska povlači iz prodaje sredstva na bazi mankozeba

Jestivi insekti su sigurni obroci

Klikom do kobasice: On-line prodaja sve popularnija

DUNJARICA – Otporna zimska puzavica fantastičnog izgleda

Dunjarica, latinski naziv Cotoneaster. Pripada porodici Rosaceae, a porijeklom je iz Kine, dok se u Evropi kultiviše početkom XX vijeka.

Opis biljke

Dunjarica je niska ukrasna biljka. Zimzelena je i puzajućeg rasta. Njena visina je do 60 cm u visinu i 1,5m u širinu. Koristi se kao grm, kao ograda, kamenjari se ukrašavaju uz pomoć patuljaste vrste dunjarica. Sjajno izgledaju i kada ih pustimo da pužu preko zidića. Listovi su joj veličine od 5 do 15cm. Kod listopadnih dunjarica jesenje lišće je predivnih boja, zimzeleni listovi su u kombinaciji sa njenim crvenim plodom pravi ukras našeg vrta. Njen list je finog ukusa, pa je jako primamljiv i pticama. U vrijeme cvjetanja stalni posjetioci su im vrijedne pčelice i šareni leptiri, jer su im posebno ineteresantni mali bijeli cvetići naše dunjarice. Plodovi dinjarice su otrovni.

Vrste dunjarice su: Cotoneaster dammeri – zimzeleni ili poluzimzeleni žbun kome pri nižim temperaturama lišće crveni i opada. Ona je patuljasta puzavica visine do 60 cm. Uglavnom njen uzgoj je u dekorativne svrhe. Koriste se kao prekrivači tla. Cotoneaster horizontalis – je takođe poluzimzelena vrsta dunjarica, bogata tamno zelenim lišćem, koji ostaju na svojim granama do kasne jeseni. Grane su joj lepezasto raširene bogate cvjetićima bijele i ružičaste boje. Dostiže visinu do 80 cm, a grane koje se pružaju mogu biti i do 2 m.

Sadnja i uzgoj

Izabraćemo fino osunčano mjesto, koje može biti i u polu sijenci. Najpogodnije vrijeme kada ćemo izvršiti sadnju jeste u jesen. Mladicu trebamo posijjati u sviježe, meku zemlju, poroznu sa malo pijeska i treseta. Možemo je saditi pojedinačno ili u kombinaciji sa drugim cvijećem. Takođe odlično podnosi sadnju na padinama, koje je teško održavati košenjem. Ona gustim rastom spriječava širenje korijena u širinu. U principu odlična je za saradnju i uglavnom će uspijevati na svakom zemljištu. Mladu biljku potrebno je fino zalivati. Moramo samo voditi računa da ne pretjeramo sa zalivanjem kako ne bi doslo do truljenja. Redovno zalivanje potrebno joj je samo nakon sadnje , jer kada razvije svoj jak korijen postaje jako otporna na sušne periode.

Njega i održavanje

Dunjarica je jako skromnih zahtjeva, veoma otporna biljka. Odlično podnosi sušne periode, još će i uživati u punom sjaju sunca. Prilagodljiva je svakom tlu, ali najviše joj odgovara umjereno plodna i dobro propustljiva zemlja. Orezivanje joj nije potrebno. Možemo pustiti našu ukrasnu biljku da jednostavno puže i poprimi svoj prirodni oblik. Jedino na šta trebamo obratiti pažnju su suve i oštećene grane. Njih samo trebamo ukloniti sa biljke na proljeće. Ukoliko ovu biljku uzgajamo kao živu ogradu onda joj orezavanje potrebno i vrši se nakon cvjetanja biljke.

Dunjarice koje prekrivaju tlo otporne su na mraz. Pomoću trimera za živu ogradu možemo je oblikovati , kako bi se ljepše uklopila sa okolinom i ona sama izgledala zanosnije. Mlade biljke potrebno je rezati na proljeće, na pola dužine grana od prethodne godine kako bi čitava građa biljke bila čvršća i više razgranata.

Ukoliko želimo lijepo da je njegujemo i održavamo moramo se jedino paziti bolesti. Karantenska bolest manifestuje se tako što joj se suše cvjetovi, listovi postau smeđe crvene boje, suše se, ali ne otpadaju nego samo tužno vise na biljci. Na granama tad mogu da se pojave izgrasline iz kojih izlazi bijela ili smeđa izlučevina. Ova bakterijska bolest može se prenijeti sa biljke na biljku u vrijeme oprašivanja, vjetrom ili kišom. Takođe zaraza se može prenijeti i makazama. Za preventive može se koristiti fungicide. Ukoliko na vrijeme uočimo simptome dovoljno je samo da odstranimo zaražene delove i da ih spalimo.

Razmnožavanje

Dunjarica može se razmnožiti reznicom krajem ljeta ili svojim sjemenom u proljeće. Jako se lako zakorijenjuje, što i sam proces razmnožavanja čini jednostavnijim.

Izvor: cvecarstvo.com

PROČITAJTE:

Rododendron – Zimzelena biljka koja cvjeta već krajem zime

MAGNOLIJA – Drvo raskošnog cvijeta koje će vašem dvorištu dati kraljevski izgled

DRVO ŽIVOTA ILI JUKA – Dekorativna i nezahtjevna biljka

MELEM ZA JETRU I KRV: Džem od maslačka ima nevjerovatnu moć

Džem od maslačka – Maslačak počinje da cvjeta u aprilu u proljeće. Tako da često u to vijeme šetamo, a ne obraćamo pažnju na ovu biljku. Sigurno niste znali da je maslačak pravi doktor! Od maslačka možete napraviti džem koji čisti krv i regeneriše jetru.

Džem od maslačka se pravi na ovaj način:

Uberite 300 cvjetova maslačka, pa prelijte te cvjetove sa hladnom vodom i ostavite da stoji tako 24 sata. Poslije maslačak procijedite, pa prelijte sa pola litre prokuvane vode. To kuvajte 20 minuta i dodajte 1kg šećera, i 2 isjeckana limuna, 1 kašiku limuntusa i to sve zajedno kuvajte još 5 minuta. Vidjećete kako će džem dobiti boju meda, tada skinite sa vatre i ostavite da se ohladi. Kada se bude ohladio, procijedite ga kroz gazu ili cjediljku. Smjesu koju ste procijedili kuvajte još 3 minuta. Džem je gotov!

Maslačak ne berite pored puta!

Džem uzimajte ujutru na prazan stomak, rastovirite ga sa šoljom zelenog čaja. Ovaj napitak će tako da djeluje kao sredstvo koje čisti jetru od toksina i otrovnih materija, pa čak i uklanja radionuklide iz cijelog organizma, diuretičko dejstvo.

Izvor: lakofinorecept.info

PROČITAJTE:

Recept za ukusan i fantastičan DŽEM OD NARANDŽE

DŽEM OD BUNDEVE – Morate isprobajti ovaj recept, prijatno ćete se iznenaditi

ZOVU GA MEDICINSKI DŽEM – Jedite ga prije spavanja i ujutro ćete SKROZ ISPRAZNITI CRIJEVA!

Proizvodnja rasada paradajza – Objekti i sjetva

Proizvodnja rasada paradajza – U proizvodnji rasada za sjetvu treba koristiti veoma kvalitetno sjeme visoke biološke vrijednosti.

Kvalitetan i zdrav rasad je osnova proizvodnje povrća. Rasad je mlada biljka koja, u zavisnosti od vrste povrća, može imati 4-10 stalnih listova.

Mladim biljkama se obezbijeđuju povoljni uslovi za rast i razvoj kroz kontrolu uslova proizvodnje u zaštićenom prostoru.

Proizvodnja rasada paradajza

Ozbiljna proizvodnja paradajza u današnje vrijeme je nezamisliva bez proizvodnje paradajza iz rasada. Pošto se rasad gaji u kontrolisanim uslovima, biljke se optimalno razvijaju.

Od uslova uspijevanja u ovom periodu ne zavisi samo spoljašnji izgled nego i mogućnost da biljka ranije ili kasnije cvjeta i ostvari visok prinos.

Rasad za svaki hibrid paradjza mora biti optimalno razvijen, što omogućava brzo obnavljanje korijena i dalji rast biljaka.

Rasad paradajza se proizvodi najčešće u zaštićenom prostoru, a za kasnu proizvodnju na otvorenom polju, može i na otvorenim lejama.

Objekti

Najbolji objekti su sa mogućnošću za dopunsko zagrijevanje vazduha i zemljišta.

U objektima sa grijanjem gaji se rani rasad koji se sadi 60-80 dana poslije nicanja, i najčešće se proizvodi pikiranjem.

Objekti bez dopunskog zagrijavanja koriste se za proizvodnju srednje ranog ili kasnog rasada, jer je u njima sjetva moguća tek u martu za vrste manje osjetljive na mraz.

Međutim, pri gajenju rasada, bez obzira na tip objekta, moraju se obezbijediti optimalni uslovi koji su različiti u zavisnosti od vrste.

Rasad paradajza može biti rani, srednje rani i kasni, zatim rasad „ golih žila“ i iz saksija i kontejnera.

Rani rasad se presađuje u fazi kotiledona ili prvog pravog lista. Ovo je najčešći način gajenja za proizvodnju u plastenicima i za ranu proizvodnju u bašti.

Gusti rasad namijenjen je za gajenje najčešće srednje ranog i kasnog povrća na njivi, rjeđe za gajenje u zaštićenoj bašti.

Rasad iz saksija, odnosno hranljivih kocki, „džifi“ saksija, kontejnera i plastičnih vreća gaji se sa pikiranjem, ili bez njega.

Bez pikiranja se gaje vrste koje ne podnose presađivanje, zatim u tzv. industrijskoj proizvodnji i pri sjetvi piliranog sjemena.

Pri proizvodnji rasada na zemljištu pokrivenom plastikom unosi se 3-5 kg zgorelog stajnjaka i 30-80 g NPK đubriva na kvadratni metar ili đubriva kao što je cropcare u količini 50-100 g/m2.

Pri gajenju rasada u saksijama, hranljivim kockama i kontejnerima oni se pune kvalitetnom smješom.

Za rasad koristimo samo kvalitetno sjeme

U proizvodnji rasada za sjetvu treba koristiti veoma kvalitetno sjeme visoke biološke vrijednosti.

Sjeme je neophodno prije sjetve dezinfikovati preparatima za zaprašivanje.

Vrijeme sjetve u zaštićenom prostoru određuje se prema vrsti, namjeni i mjestu gajenja, odnosno prema klimatskim uslovima regiona.

Sjetva može biti ručna ili mašinska. Razmak između redova je 5-10 cm, a u redu je 1-5 cm.

Sjetva u redove ima prednost jer se sjeme bolje raspoređuje.

Poslije sjetve sjeme se pokriva slojem sitnog, prosijanog komposa ili zemljišne smješe.

Sjetva u saksije, hranljive kocke ili plastične vreće primjenjuje se za sve vrste koje slabije obnavljaju korijen ili koje su osjetljive na povredu korijenovog sistema.

Za sjetvu u saksije, hranljive kocke ili kontejnere, treba koristiti sjeme visoke biološke vrijednosti.

Svako sjeme treba da daju novu biljku i zato se u saksije sijje samo po jedna sjemenka.

Sada postoji veliki broj sistema kontejnerske proizvodnje kao što su „paper pot“ sistem ili „culto“ sistem. Zatim „speedling“ sistem. Karakteristično je za ovaj sistem da proizvodnja rasada traje relativno kratko.

Autor: Borko Ivanović dipl.inž. poljoprivrede

Izvor: PSSS Čačak

PROČITAJTE:

Proizvodnja kvalitetnog rasada paprike

Šta je sve potrebno odraditi prije sjetve rasada paprike?

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

PIMENT – Da li ste probali ovaj specifičan začin i znate li koji su njegovi benefiti?

Jeste li ikad u svojim jelima koristili začin koji se zove piment? Mi vam danas otkrivamo sve što treba da znate o ovom začinu prije nego se odlučite da ga probate.

Piment je veoma rasprostranjen začin širom svijeta, a poznat je i pod nazivima jamajčanski biber i allspice. Najviše se koristi u jelima meksičke i centralnoameričke kuhinje.

Stablo pimenta vodi poreklo iz kišnih šuma Centralne Amerike i sa Karipskih ostrva, a latinski naziv mu je pimenta dioica iz porodice myrtaceae. Bobice pimenta se beru dok su potpuno zelene, a potom se na suncu suše da bi dobile izgled najsličniji zrnu bibera.

Ljekovita svojstva pimenta

Za piment se duže vrijeme vjeruje da posjeduje ljekovita svojstva posebno kad je u pitanju probava i to zbog komponente eugenol koja ne samo da mu daje prepoznatljivu aromu već i olakšava probleme sa probavom kao što su proliv, mučnina i povraćanje. Isto tako piment može pomoći ukoliko imate problema sa gasovima. Ovaj specifični začin djeluje relaksirajuće kad su u pitanju grčevi u stomaku što olakšava bolove i pospješuje probavu.

Piment sadrži antioksidante koji se veoma uspiješno bore protiv slobodnih radikala, poznatih uzročnika mnogih bolesti, a tradicionalno se koristi u mnogim zemljama kao lijek protiv gljivičnih infekcija.

Moguće sredstvo protiv bolova

Komponente koje se nalaze u pimentu mogu djelovati kao anestetik da umrtve bolno mjesto. Biljne hemikalije tanini koje sadrži dokazano olakšavaju bolove uzrokovane artritisom i bolnim mišićima. U tim slučajevima je posebno efektan ukoliko se koristi u obliku obloga ili ljekovitih kupki.

Pomaže u čuvanju namirnica

Piment može ubiti mikrobe u hrani koji izazivaju razne bolesti i zato ga možemo koristiti za čuvanje namirnica. Istraživanje koje je sprovedeno 2009. godine pokazalo je antimikrobna svojstva ovog začina. Piment, cimet i karanfilčić grade ulja koja se bore protiv bakterije salmonele, ešerihije koli i listerije. Istraživanja su pokazala da ulja sva tri začina efektno deluju protiv ovih patogena koji se rađaju u hrani. U dodatku ovom istraživanju se kaže i da ulja iz pimenta mogu spriečitij kontaminaciju hrane ovim bakterijama.

Kupovina i čuvanje

Isto kao i kod bibera preporučuje se kupovina pimenta u zrnu, nikako u prahu jer u tom slučaju postoji mogućnost dodavanja raznih drugih mešavina za pojačavanje ukusa i arome.

Piment u zrnu čuvajte na sobnoj temperaturi, a onaj mljeveni u frižideru i to u hermetički zatvorenim posudicama da eterična ulja ne ispare i ne izgubi prepoznatljivu aromu.

Upotreba u kulinarstvu

Piment je veoma čest začin u karipskoj kuhinji i jedan je od dva glavna sastojka popularnog jamajčanskog jerk začina koji se koristi za mariniranje piletine, ribe i ostalog mesa.

Često se koristi u Indiji i na Bliskom istoku kao začin za pileći kari i rižu, a možete ga dodavati u supe, roštiljske soseve, za kiseljenje povrća i u kari mješavine začina.

U karipskim zelmljama njegovu aromu prepoznaćete i u mnogim koktelima i napicima.

Jedna od dobrobiti ovog začina je što se može koristiti za ublažavanje neugodnih mirisa u domu.

Mjere predostrožnosti

Piment može izazvati ozbiljne alergijske reakcije kod hipersenzitivnih ljudi. Konzumiranje jela sa popriličnom količinom ovog začina može izazvati iritaciju gastrointestinalnog trakta, centralnog nervnog sistema i napadaje, ako se uzmu toksične doze.

Izvor: lifepressmagazin.com

PROČITAJTE:

Ljekoviti začin koji uspješno uklanja zubobolju za kratko vrijeme

Šafran – Kako da uzgojite kod kuće najskuplji začin na svijetu

Zašto je kurkuma najzdraviji začin Bliskog istoka

Pravilna ventilacija za dobro prezimljenje pčela

Pčelinje je gnijezdo preko zime obavijeno slojem vlažnoga zraka koji je nešto topliji od vanjskog zraka. Kako toplina, tako i vlažnost tog omotača potiče iz samoga gnijezda, jer svaki kilogram potrošenog meda stvara kilogram vode koja treba da izađe iz košnice u obliku pare.

No taj omotač štiti gnijezdo od neposrednag uticaja vanjske temperature. Ako su košnice izložene vjetru, strujanje vjetra oko košnice neposredno će izvlačiti taj topli omotač i time sve više hladiti vanjsku površinu gnijezda. Posljedica toga bit će veći potrošak hrane, često u tolikoj mjeri da će pčele do proljeća potrošiti i do 90% zimske zalihe.

Ako pčele moraju trošiti više hrane, one, prirodno, stvaraju i više vlage koju strujanje zraka odnosi ne samo kroz leto nego i u prostore košnice gdje se zgušnjava u rosu i kapljice koje s poklopca padaju i po pčelama. Time ih uznemiruju, a one, uznemirene, troše još više hrane i stvaraju još više vlage. Mokro i pljesnivo saće oko gnijezda i mokre stijene pokazuju na proljeće da su pčele bile uznemirivane i da su trošile više hrane nego što bi trebalo u normalnom zimovanju.

Zato je zimska zaštita od vjetra u našim sjevernim krajevima neobično važna. Gdje nema prirodnog zaklona najlakše možemo sačuvati pčelinjak od vjetra katranskim papirom kojim se cijeli red košnica dobro pokrije i optereti težim predmetima (ciglom i sl). Ako se pravi vjetrobran od dasaka, trefoa između pojedinih dasaka ostaviti razmak oko 4 cm koji će djelovati na razbijanje vjetra. Inače bi se vjetar svom silinom preko dasaka obarao na košnice.

Postepeno izlaženje malih količina topline kroz gornje leto odnosi u normalnom zimovanju sobom pomalo i suvišnu vlagu iz košnice. Ali, ako je pčelinjak na nekom nizinskom i vlažnom mjestu, gdje se talože magla i vlaga, ta veća vanjska vlaga sprečavat će ne samo izlazak vlage iz košnice nego će prodirati i u samu košnicu. Budući da pčele zimi ne provode ventiliranje, nastat će u košnici slična situacija kao i zbog djelovanja vjetra.

Da bi se omogućio izlazak vlage kroz jedino donje leto, ono bi trebalo da je relativno veliko, da se prostire npr. cijelom dužinom košnice. No takvo leto imalo bi svoju lošu stranu, propuštalo bi u košnicu mnogo hladnoće. Izlazak vlage najbolje omogućuje gornje leto, pa bilo ono i najmanje.

Postoji dobar način za odvod vlage iz košnice i bez gornjeg leta, a to je njezino ispuštanje kroz poklopac u prostor za utopljavanje. Za tu svrhu ukloni se čep na poklopcu i na njega namjesti komadić žične mreže, a preko cijelog poklopca materijal za utopljavanje.

Za materijal kojim se košnice utopljavaju najbolje služe prošiveni jastučići od rogoza ili slame, debeli oko 3 cm. Ispod njih se prethodno položi nekoliko listova novinskog papira, a na sve zajedno ravan krov, pokriven limom. Svi krovovi nastavljača i položenih košnica moraju imati tzv. okapnicu da se kiša ne podlizuje i time ne vlaži stijene košnica.

Srednje jakim zajednicama u nastavljačama treba suziti gnijezdo pomoću dviju pregradnih dasaka, tako da pčele gusto pokrivaju okvire. Jakim zajednicama dobro je gnijezđo ograditi na 9 okvira pomoću dviju tankih drvenih pregrada, bez obzira imaju li nastavak s hranom sa cijelim okvirima ili polumedišnim. Ako ovakve pregrade i neće dopirati do podnice, one će ipak znatno pridonijeti čuvanju topline u proljetnom razvoju.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

Šta uraditi ako su vam uginule pčele

Uzroci ugibanja pčela u toku zimovanja

Kako tokom zime provjeriti da li je u košnici sve u redu, a pri tome ne uznemiriti pčele

Pčele nestaju, naučnici zabrinuti

Broj insekata na planeti svakih 10 godina smanjuje se za 10 do 20 odsto, što je zastrašujući podatak, a posebno su ugrožene pčele, upozoravaju naučnici.

Od 1990. do 2015. godine broj divljih pčela u svijetu je smanjen za četvrtinu, pokazali su podaci organizacije „Global biodiverziti informejšn fasiliti“ (GBIF), globalne mreže koja prikuplja podatke o biodiverzitetu.

Podaci su prikupljani iz muzeja i sa univerziteta, te zahvaljujući istraživačima-amaterima.

To ne znači da su određene vrste pčela izumrle, već su postale toliko rijetke da ih je gotovo nemoguće proučavati u prirodi, prenosi list „Gardijan“.

Divlje pčele, poznate kao usamljene pčele ili samice, žive izvan košnica i nemaju maticu. Vrlo su uspješni oprašivači i imaju slabašan žalac, koji rijetko koriste.

Zahvaljujući saradnji sa istraživačima-amaterima i mogućnosti razmjene podataka, naučnici su prikupili veći broj informacija i zaključili da se broj vrsta divljih pčela smanjuje.

„Nije riječ o kataklizmi, ali ne možemo biti zadovoljni stanjem u kome su pčele sada“, ističe glavni autor studije Eduardo Zatara, biolog sa argentinskog državnog univerziteta i član argentinskog Nacionalnog savjeta za tehnička istraživanja.

Studija sprovedena tokom 2020. godine u SAD ukazuje na ozbiljan problem – nedostatak pčela na poljoprivrednim područjima ograničava dostupnost određenih vrsta usjeva.

Stručnjaci upozoravaju da je britanska Vlada nedavno dopustila poljoprivrednicima da koriste „neonikotinoide“ pri uzgoju šećerne repe uprkos tome što je riječ o pesticidu koji ubija pčele. U EU njegovo je korištenje zabranjeno 2018. godine.

Najnovija studija, objavljena u časopisu „Jedna Zemlja“, analizirala je podatke o 20.000 vrsta pčela iz cijelog svijeta, prikupljane tokom tri vijeka.

Istraživanjem je uočeno da pad broja pčela nije jednak kod svih vrsta i da nije ravnomjerno raspoređen po pčelinjim porodicama.

Naučnici su otkrili da je broj halictidnih pčela, drugih po brojnosti u svijetu, od 1990. manji za 17 odsto, dok se broj melitide pčela smanjio za više od 41 odsto. Vrsta melitide bila je i do danas ostala među najmalobrojnijim.

Stručnjaci upozoravaju da nedostatak relevantnih podataka o padu broja insekata u tropskim dijelovima planete onemogućava razumijevanje razloga smanjenja broja pčela u svijetu.

Relevantni podaci odnose se samo na Sjevernu Ameriku i Evropu.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Šta uraditi ako su vam uginule pčele

Kako tokom zime provjeriti da li je u košnici sve u redu, a pri tome ne uznemiriti pčele

Ose su podjednako korisne kao i pčele?