Naslovnica Blog Stranica 558

Koliko često treba da hranimo mačku?

Imate mačku koja uvijek deluje kao da je gladna? Novo istraživanje Univerziteta u Guelfu sugeriše da bi možda najbolje bilo da smanjite količinu hrane koju dajete vašoj ljubimici, a ne da je povećate.

Stručnjaci za ishranu životinja sa Veterinarskog i Poljoprivrednog fakulteta u Ontariju otkrili su da davanje mački jednog velikog obroka dnevno može pomoći u kontroli gladi bolje nego hranjenje mace nekoliko puta dnevno.

Istraživanje objavljeno u časopisu Plos one pokazalo je da su mačke koje su imale jedan obrok dnevno bile zadovoljnije, što bi moglo rezultirati ređim moljenjem za hranu.

Rezultati takođe sugerišu da bi smanjenje učestalosti hranjenja moglo da pomogne u smanjenju rizika od gojaznosti, jer se tako kontroliše apetit mačaka i potencijalno se one navikavaju da jedu manje. Ovo je važno otkriće, s obzirom na to da je gojaznost najčešći problem koji pogađa mačke.

„Ova otkrića mogu iznenaditi veterinarsku zajednicu i mnoge vlasnike mačaka kojima je rečeno da je njihovom ljubimcu potrebno nekoliko manjih obroka dnevno“, rekla je koautorka studije prof. Adroni Verbruge, veterinarka sa Odeljenja za kliničke studije, specijalizovana za praćenje ishrane životinja.

Prethodna istraživanja su ispitivala efekte učestalosti obroka na ponašanje mačaka, ali ova studija je prva koja je koristila sveobuhvatan pristup, analizirajući efekte na hormone koji suzbijaju apetit, fizičku aktivnost, potrošnju energije i upotrebu izvora energije, rekla je koautorka prof. Kejt Šoveler, stručnjak za ishranu životinja.

„Nije bilo dobrog istraživanja koje bi podržalo pristup ‘nekoliko obroka dnevno’, kojim se mnogi vlasnici vode, pa smo želeli da trenutne preporuke podržimo nekim realnim podacima o hranjenju kako bismo bili sigurni da su odgovarajuće za mačke“, rekla je ona.

U istraživanju je učestvovalo osam zatvorenih mačaka zdrave težine, mlađih od pet godina. Svaka mačka je bila izložena i jednom i drugom režimu hranjenja tokom tri nedjelje, pri čemu je u jednom obroku ili u četiri obroka macama davana ista hrana i ista količina hrane. Neke mačke su hranjene samo ujutro, dok su druge hranjene istom količinom hrane u četiri manja obroka.

Monitori aktivnosti su bili postavljeni na amove koje su mace nosile, kako bi se mjerila njihova fizička aktivnost. Unos hrane bilježen je svakodnevno, a tjelesna težina se mjerila nedjeljno. Istraživači su takođe mjerili metabolizam mačaka iz daha i krvi.

Fizička aktivnost je bila veća kod mačaka koje su hranjene četiri puta dnevno, ali ukupna potrošnja energije bila je slična između dvije grupe. Težina mačaka u obe grupe nije se mijenjala tokom perioda ispitivanja, bez obzira na raspored hranjenja. Mačke koje su jele samo jednom dnevno imale su viši nivo tri glavna hormona koja regulišu apetit nakon obroka, što sugeriše da su bile zadovoljnije.

Ove mačke su takođe pokazale niži koeficijent disanja natašte, što sugeriše da sagorijevaju masne zalihe, što je ključno za održavanje odgovarajuće tjelesne mase. Mačke koje su jele samo jedan obrok dnevno takođe su imale veći procenat aminokiselina u krvi, što znači da im je bilo dostupno više proteina za izgradnju mišića i drugih važnih proteina.

Ovo je važno s obzirom na to da mnoge mačke sa starenjem gube mišićnu masu, što je stanje poznato kao sarkopenija.

„Fiziološki, logično je da bi hranjenje samo jednom dnevno imalo koristi“, rekla je prof. Šoveler.

„Kada pogledate istraživanja na ljudima, imamo prilično jake dokazi da postoje pozitivni zdravstveni efekti periodičnog posta i veće sitosti“, prenosi Petmagazine.

Izvor: b92

PROČITAJTE:

Zanimljivosti o mačkama – Zbog čega su mačke posebne?

Kako naučiti “razgovarati” sa životinjama – Uz malo vježbe, usvojićete tu vještinu

Naučnici riješili čudan fenomen, sada se zna zašto vombati izbacuju izmet u obliku kocke

Naučnici su konačno razriješili neobični fenomen vezan za izmet vombata.

Zahvaljujući međunarodnom istraživanju otkrili su zašto simpatični torbari imaju izmet u obliku kocke.

U istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Soft Matter navodi se da se oblik kocke formira u crevima, a ne na izlazu, kako se ranije mislilo.

Časopis je produbio saznanja iz prvobittnog istraživanja predstavljenog na susretu Odeljenjaa za dinamiku tečnosti Američkog fizičkog društva u Džordžiji 2018. godine.

Dr Skot Karver, ekolog za divlje životinje pri Univerzitetu Tasmanija i jedan od autora istraživanja, izjavio je da su postojale šarolike teorije o kockastom izmetu, ali da ih niko nije testirao. Bilo je spekulacija da je analni sfinkter vombata u obliku kocke, da se izmet stisne između karličnih kostiju, ali i “kompletna besmislica” da vombati tapkaju fekalije u kockasti oblik nakon što ih izbace.

Projekat je nastao prije četiri godine kada je Karver secirao eutanaziranog vombata kog je udario automobil i primijetio kocke u zadnjem metru njegovih crijeva. Karver je tada pomislio kako se radi o neobičnom trenutku.

Zapanjujuće je to kada pomislite kako se proizvode kocke u mekanoj cevi, rekao je.

Ekipa istraživača u Australiji, uključujući vodećeg veterinara u Zoološkom vrtu Taronga Larija Vogelnesta, testirala je vlaknaste niti crijeva dok su fizičari u SAD-u sa sedištem u Institutu za tehnologiju u Džoordžiji kreirali matematičke modele kako bi simulirali proizvodnju kockica.

Tim je otkrio velike promjene u debljini mišića unutar creva, varirajući između dvije čvrste i dvije fleksibilnije regije.

Ritmičke kontrakcije pomažu u stvaranju oštrih uglova kockica, rekao je Karver.

U trenutku kada su predstavljeni preliminarni rezultati 2018. godine istraživači su vjerovali da postoje četiri ukočena i četiri fleksibilnija područja, ali konačno istraživanje potvrdilo je da crijevo vombata ima dva ukočena i dva fleksibilna područja.

Od 2018. godine australijski naučnici su proveli histologiju kao i CT pregled živog vombata i zaključili da promjene u debljini mišića, u kombinaciji s isušivanjem fekalija u debelom crijevu, daju prepoznatljivi oblik.

Na pitanje zašto baš vombati imaju ovu neobičnu karakteristiku, Karver kaže da prema jednoj teoriji, vombati, sa snažnim njuhom komuniciraju jedni sa drugima preko fekalija i da oblik izmeta sprječava da se fekalije otkotrljaju.

Također su otkrili da se fekalije u obliku kocke na nagibu od 8 stupnjeva valjaju daleko manje nego modeli sfernog oblika.

– Ovo je bilo jedno od neobičnijih projekata u kojima je Taronga imala prilike sudjelovati, pomalo otkačeno, ali daje odgovor na jako značajno pitanje, koje postavlja puno ljudi, rekao je Vogelnest.

Osim prednosti boljeg razumevanja samih vombata, Karver je rekao da je otkriće naglasilo novi način proizvodnje kockica unutar meke cevi, koje može da se primijeniti i na druga područja, poput proizvodnje, kliničke patologije i zdravlja probavnog sistema.

Izvor: b92

PROČITAJTE:

MLIJEKO OD KRMAČE HRANLJIVIJE OD KRAVLJEG – Evo zašto ga ne pijemo

HLJEB će vam biti SVJEŽ DANIMA, TAJNA je u ovom POVRĆU!

Bumbarov let – Tijelo preteško, a krila prekratka. Kako je to moguće?

Ove namirnice ubrzavaju pojavu bora

Neki od naših omiljenih navodno zdravih obroka, kao što su smutiji ili suvo voće, nažalost, nisu uvjek toliko dobri za našu kožu. To je zbog toga jer sadrže veliku količinu šećera, natrijuma i sulfata, što dovodi do dehidracije i usporava proizvodnju kolagena, koji nam je neophodan za zdravu i glatku kožu.

Ako želite da usporite pojavu bora, preporučujemo vam da sljedeću hranu izbjegavate u širokom luku:

Supu iz kesice

Supe iz kesice su prepune natrijuma, koji apsorbuje vodu u našem organizmu. Dehidracija isušuje kožu, što pogoduje pojavi bora.

Smutiji

Ako u vašim smutijima ima puno šećera, sigurno nećete učiniti uslugu svojoj koži, jer šećer napada kolagen, čija je proizvodnja neophodna za elastičnost i zdravlje naše kože.

Biljno ulje

Potrudite se da smanjite korišćenje biljnog ulja u pripremi hrane. Ono sadrži trans masti, koje mogu da izazovu zapaljenja i učine našu kožu ranjivijom za štetno UV zračenje.

Energetske napitke

Energetski napici sadrže i šećer i kofein, dvije supstance koje uopšte nisu dobre za našu kožu. Prva od njih smanjuje proizvodnju kolagena, dok nas druga dehidrira. Prerana pojava bora je siguran simptom redovne konzumacije energetskih napitaka.

Suvo voće

Nažalost, naša omiljena užina nije toliko zdrava za našu kožu. Naime, sulfati koji se koriste za konzerviranje voća povećavaju nivo slobodnih radikala u našem tijelu, koji nam oštećuju ćelije i čine da prerano starimo.

Margarin

Ranije se mislilo da je margarin zdravija alternativa puteru, međutim, ispostavilo se da to nije tačno. Margarin je pun polinezasićenih masti, koje isušuju kožu i čine je podložnijom za pojavu bora.

Voćne jogurte

Voćni jogurti nisu preporučljivi zvog velike količine šećera koji sadrže. Šećer rastura aminokiseline u kolagenu i elastinu, koji su ključni za mlad izgled naše kože.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

Bakuchiol – Sastojak iz prirode koji briše bore i uništava akne

Jabuka i med brišu bore

Ispeglajte svoje bore pomoću maslinovog ulja

Zimski jasmin – Gdje ga posaditi i u kojim situacijama je koristan?

Zimski jasmin cvijeta od januara do marta. Cvjetovi su najčešće žuti. U lijepo uređenim parkovima i vrtovima i u toku zime možemo vidjeti žbunove sa sitnim žutim cvjetovima. To je zimski jasmin.

Višegodišnji žbun zimski jasmin (Jasminum nudiflorum) pripada porodici Oleaceae. Latinsko ime u prevodu znači “goli cvijet” jer se cvjetovi pojavljuju na ogoljenim dugim, poleglim granama. Listići su sjajni, u obliku pera. Porijeklom je iz Kine.

U našim krajevima to je listopadni žbun. Ukoliko je zima blaga može nas “počastiti” cvjetovima već u novembru. Uobičajeno je da cvjeta od januara do marta. Cvjetovi su najčešće žuti, ali ima i formi sa bijelim cvjetićima.

U odnosu na jasmine koji cvjetaju u proljeće, cvjetovi zimskog jasmina ne mirišu.

Gdje posaditi zimski jasmin

Zimski jasmin voli sunčana ili blago zasijenjena mjesta i propusnu podlogu. Podnosi i zemljišta slabijeg kvaliteta.

Brzorastuća je forma i za godinu dana naraste i do jednog metra. Sadi se za niže žive ograde ili u kombinaciji sa drugim biljkama.

Ne voli hladne vetrove, pa ga treba posaditi na zaštićenom mjestu ili uz zid kako vjetar ne bi oštetio mlade grane.

Ako izmrzne nadzemni dio biljke obnoviće se mladim izbojima iz korijena, koji će cvjetati već iduće zime.

Sadnju treba obaviti u kasnu jesen ili u kasno proljeće, kada prođe opasnost od mrazeva.

Možemo ga razmnožiti poludrvenastim reznicama. Reznice odsiječemo u julu-avgustu ili decembru i zabodemo u pjeskovit supstrat. Takođe, moguće je razmnožiti ga polijeganjem grana koje lako ožile.

Ovaj žbun možemo orezati, ako je neophodno. Orezivanje obaviti u rano proljeće odmah nakon precvjetavanja svake četvrte godine i tada grane skratiti za 1/3.

Koristan i otporan žbun

Zimski jasmin, osim što je lijepa ukrasna biljka, je i koristan, pa ga pejzažne arhitekte često predlažu za sadnju na terenima koja su nagnuta.

Pošto je otporan na zagađenje vazduha, veoma je pogodan za sadnju u gradskim baštama, parkovima, uz puteve ili veće saobraćajnice.

Sadi se i kao visoki pokrivač zemljišta. Na padinama čuva zemljište od urušavanja jer se padajuće grane ukorijenjuju i fiksiraju tlo.

Izvor: poljosfera.rs

PROČITAJTE:

DUNJARICA – Otporna zimska puzavica fantastičnog izgleda

MAGNOLIJA – Drvo raskošnog cvijeta koje će vašem dvorištu dati kraljevski izgled

MIMOZA – Stidljiva ljepotica ljekovitih svojstava

10 odličnih zdravstvenih koristi koje pruža GOVEĐI LOJ

Zdrava alternativa masti koja može da se koristi za prženje i kuvanje je goveđi loj. Ova prirodna materija odličan je izvor mnogih hranljivih tvari, zbog čega ima fantastične zdravstvene prednosti, od kojih neke zaista iznenađuju.

Naučne studije sve češće pokazuju da je svinjska mast zdravija od industrijskog ulja, u skladu sa dovoljno istraženom činjenicom da je ljudima potrebno najmanje 50 odsto zasićenih masti kako bi srce bilo što zdravije.

Upravo je goveđi loj jedna od takvih tvari. Bogat je vitaminom D koji podstiče jačanje kostiju, ali u njemu takođe ima i niacina, vitamina B6, B12 i K2, selena, gvožđa, fosfora, kalijuma i riboflavina.

Moguće je navesti deset zdravstvenih koristi koje goveđi loj može da pribavi ljudskom organizmu, od kojih neke predstavljaju pravo iznenađenje.

1. Sadrži zdrave masti

Prva zdravstvena korist goveđeg loja je sadržaj zdravih masti. On je bogat zasićenim mastima, ali su one u ovom slučaju zdrave za srce. Visok sadržaj zasićenih masti u goveđem loju je ono što ga čini idealnim za proces kuvanja. Ove masti su otporne na visoke temperature i ne formiraju slobodne radikale dok su izložene toploti. Dakle, za sve one koji kuvaju na mast, goveđi loj bi mogao da bude pravi izbor.

2. Podstiče gubitak težine

Za ne vjerovati je, ali goveđi loj može pomoći u regulaciji tjelesne težine. To je moguće zbog prisustva konjugovane linolne kiseline (CLA) koja može da sagori masti. Zaista, dodavanjem goveđeg loja u kuvanje potpomaže se u izgradnji idealne tjelesne težine. Pošto je riječ o zasićenim mastima, konzumiranjem goveđeg loja se mogu zadovoljiti dnevne potrebe pa se ovaj loj može koristiti kao alternativa kokosovom ulju ili puteru.

3. Sadrži vitamine

Prisustvo masti u goveđem loju dovodi do apsorpcije rastvorljivih vitamina A, D, E i K. Zbog toga je on odličan u pomaganju efikasne absorbcije hranjivih sastojaka. Njime se mogu pribaviti zdravstvene prednosti vitamina A, kao što su sprječavanje makularne degeneracije oka ili vitamina K koji pomaže jačanju kostiju.

4. Jača energiju

Ako je nekome potrebno više energije za obavljanje mnogih aktivnosti, preporuka je da se osim redovnog vežbanja i konzumiranja proteinske hrane uvrsti i goveđi loj u ishranu. Prisustvo zasićenih masti u ovom loju obezbijediće odlične zalihe energije potrebne ljudskom tijelu, pa je njegovo prisustvo u kuvanju namirnica neophodno.

5. Sprječava nastanak slobodnih radikala

Sljedeća zdravstvena korist goveđeg loja je u sprječavanju slobodnih radikala. Ovo se dešava zbog prisustva vitamina E koji ima ulogu u smanjenju oštećenja slobodnih radikala, upale i usporava proces starenja. Kao rezultat, goveđi loj će stvoriti zaštitu od raka i srčanih bolesti, ali i podsticati jačanje imuniteta čime će se efikasno sprječavati bolesti.

6. Sprječava rak

Iznenađujuće je da goveđi loj može da spriječi rak. Ovo njegovo svojstvo potvrđeno je prisustvom CLA, koja može da pomogne u borbi protiv raka dojke, crijeva i kostiju. Na osnovu istraživanja koje je sprovelo Odjeljenje za ćelijsku biologiju i humanu anatomiju Univerziteta Dejvis iz Kalifornije pokazalo se da je goveđi loj spriječio razvoj metastaze tumora dojke.

7. Sprječava grčeve

Većina žena pati od grčeva tokom PMS-a. Goveđi loj je materija koju treba uzeti u obzir, jer prisustvo vitamina E u njemu može pomoći u smanjivanju gladi, anksioznosti i grčeva. Takođe, goveđi loj uspešan je u smanjenju trajanja menstrualnih bolova i gubitka krvi tokom onih dana.

8. Podstiče zdravlje kože

Iznenađujuće je i to što goveđi loj može da učini kožu zdravijom. To je zbog prisustva zasićenih masti, jer su zasićene masne kiseline u stanju da izgrade blokove zdravih kožnih ćelija, što ih čini važnim nutrijentom za reparaciju i regeneraciju kože. Da bi se dobila ovakva korist, sve što treba da se uradi je konzumiranje masnog goveđeg mesa ili nanošenje goveđeg loja na kožu.

9. Promoviše zdravu kosu

Osim što se goveđi loj može koristiti u svrhu boljeg zdravlja i kvaliteta kože, sposoban je i da kosu učini zdravijom, opet zahvaljujući prisustvu vitamina E koji deluje kao antioksidant. Kao rezultat toga, on sprečava oštećenje kose i stimuliše bolju cirkulaciju vlasišta.

10. Vlaži tijelo

Kao što je već rečeno, goveđi loj može da učini kožu zdravijom, a osim popravljanja zdravlja našeg najvećeg organa, on može da djeluje i kao podmazivač tijela. Goveđi loj odlično asistira u vlaženju kože, koja poslije nanošenja ima veoma glatku i sjajnu teksturu. Zbog mirisa koji loj ima, moguće ga je kombinovati sa nekim od esencijalnih ulja kao što su pepermint ili lavanda.

Izvor: bastabalkana.com

PROČITAJTE:

Zašto je svinjska mast zdravija od ulja

Arnika – ljekovita svojstva, djelovanje i recept za posebnu domaću mast

DOMAĆA MAST PROTIV BOLNIH ZGLOBOVA

Ulje divlje nane – Koje su njegove prednosti?

Ulje divlje nane i njegova upotreba u zdravstvene svrhe datira od davnina, jer su prepoznati kvaliteti ove esencije za tretiranje mnogih tegoba.

Neki smatraju ulje peperminta (mente) prejako pa umjesto njega koriste ulje divlje nane (spearminta). Iako oba ova esencijalna ulja imaju slična svojstva, divlja nana sadrži manje mentola u poređenju sa uljem peperminta.

Divlja nana je biljka porijeklom iz mediteranskog regiona. U ajurvedskoj medicini ona se koristi za liječenje probavnih problema, problema sa kožom i glavoboljom. Istorijski zapisi pokazuju da su divlju nanu široko upotrebljavali stari Grci.

Divlja nana se dodaje vodi za kupanje i koristi za liječenje polno prenosivih bolesti, bijeljenje zuba i regulisanje oralnih problema. U današnje vrijeme, esencijalno ulje divlje nane se koristi za prevazilaženje nelagode u probavi, kao i za menstrualne tegobe i mučninu.

Ovde ćemo istaći prednosti upotrebe ulja divlje mente u zdravstvene svrhe.

Djeluje kao antiseptik

Suočeni sa virusom koji se trenutno širi, sada smo navikli na riječi „antiseptik“ i „dezinfekciono sredstvo“, iako izgleda da većina ne razumije da se ovo dvoje zapravo razlikuju.

Antiseptici su hemijska jedinjenja koja se koriste za ubijanje ili inhibiranje rasta mikroorganizama u živim tkivima, kao što su površina kože i sluzokože. Cilj je smanjiti vjerovatnoću infekcije, sepse ili propadanja tkiva (truljenja).

Antiseptici imaju različite karakteristike, jedan može u potpunosti uništiti mikrobe, dok drugi može samo spriječiti njihov rast. Antiseptici se često koriste, na primjer, za čišćenje rana ili za sterilizaciju ruku prije izvođenja radnji koje zahtjevaju sterilnost.

Ulje divlje nane djeluje dobro kao antiseptik za rane i čireve, istovremeno ubrzavajući zarastanje rana.

Ove ulje ima antiseptična svojstva zbog prisustva komponenata kao što su mentol, mircen i kariofilen.

Liječi grčeve u mišićima

Svojstva esencijalnog ulja divlje nane protiv stezanja mišića potiču od sadržaja mentola koji djeluje opuštajuće i rashlađujuće na živce i muskulaturu, dok ublažava kontrakcije zgrčenih mišića.

Zbog toga se divlja nana često propisuje za ublažavanje kašlja usljed grčeva, kao i bolova u predjelu stomaka i crijeva.

Prirodno sredstvo za dezinfekciju

Esencijalno ulje divlje nane ima antibakterijska, antigljivična i antivirusna svojstva, što ga čini dobrim dezinfekcionim sredstvom. Ono vam može pomoći da se rješite unutrašnjih i spoljnih infekcija.

Ovo ulje je takođe vrlo efikasno u zaštiti unutrašnjih rana i čireva od infekcije. U drevnoj Grčkoj ulje divlje mente koristilo se za liječenje zaraznih bolesti kao što su šuga, sifilis, gonoreja i druge.

Djeluje umirujuće

Slično blagodatima esencijalnog ulja kamilice, umirujuća svojstva ulja divlje nane mogu da izazovu opuštanje crijeva i mišića u predjelu stomaka, pomažući tako gasovima koji se stvaraju u želucu i crijevima da prirodno izađu iz tijela.

Ovo eterično ulje ublažava mnoge zdravstvene probleme, uključujući anksioznost, nesanicu, glavobolje, bolove u stomaku, probavne smetnje, gubitak apetita, bolove u grudima, povraćanje, grčeve i druge srodne simptome.

Opušta mozak

Esencijalno spearmint ulje djeluje opuštajuće na mozak, pa je u stanju da ublaži stres na kognitivni centar. Ono pomaže u poboljšanju koncentracije, dok istovremeno liječi glavobolju i stresne probleme povezane sa nervima.

Vjeruje se da ulje divlje nane poboljšava cjelokupno zdravlje mozga, a istovremeno ga i štiti.

Olakšava menstrualne probleme

Različiti menstrualni problemi, poput neredovnih i zaostalih ciklusa, kao i rane menopauze, mogu se prevazići uz pomoć esencijalnog ulja divlje mente.

Ovo esencijalno ulje povećava lučenje hormona estrogena, koji olakšava menstruaciju i osigurava da su materica i seksualno zdravlje u dobrom stanju.

Ulje divlje nane odlaže menopauzu i ublažava određene simptome povezane sa menstruacijom, poput mučnine, umora i bolova u donjem dijelu trbuha.

PROČITAJTE:

Potrebe povrća za petočlanu porodicu /TABELE/

 Računa se da za zdravu prehranu treba po osobi na godinu 80 do 100 kg raznovrsnog povrća bez krompira, a ako se uključi i krompir, 160 do 200 kg.

Navest ćemo primjer porodičnog povrtnjaka za pet osoba. Prema priloženim tabelama 1-2-3 oko 500 kg povrća može se pobrati na oko 250 m2 (čiste površine) koristeći djelomično jednu površinu s dvije kulture.

Kao što se vidi iz priloženih tabela, površinu našeg povrtnjaka razdijelili smo na tri dijela. Na jednom je dijelu povrće ljetne sjetve, odnosno sadnje. Ta ista površina može se koristiti za neke jesenske, odnosno proljetne usjeve, što je u tabeli 1 naznačeno.

TABELA 1

Na drugom dijelu dolaze kulture proljetne sjetve, odnosno sadnje. Tu istu površinu možemo koristiti za neke kulture kasne sjetve, odnosno sadnje, što je takođe naznačeno u tabeli 2.

TABELA 2

Na treću površinu dolazi povrće koje ostaje nekoliko godina na istom mjestu, pa ga i nazivamo višegodišnje (tabela 3).

TABELA 3

Ovakav plan može poslužiti za orijentaciju, a svatko na osnovi ovoga može napraviti plan I kombinovati vrste povrća kako njemu to najbolje odgovara, odnosno prema uslovima uzgoja (s obzirom na klimu).

Preporučuje se da se razradi plan po mogućnosti u toku zime, tako da se na vrijeme može nabaviti potrebno sjeme, kao i sve ostalo što je po trebno za rad u povrtnjaku.

Poželjno je nabaviti mineralno gnojivo, izgraditi klijalište, nabaviti potreban alat i drugo.

Osim prikazanog plana, u kojem poslije ili prije jedne kulture dolazi neka druga, može se povrtnjak iskorištavati još intenzivnije, i to tako da se na istoj površini uzgajaju po dvije kulture istovremeno, tj. da se npr. sije ili sadi neka kultura prije nego što je prethodna pobrana. Npr. špinat ili blitva može se sijati u jesen, pa traje do aprila-maja.

Već u martu ili na početku aprila može se u usjev špinata saditi rani kupus ili kelj. Na taj način, do vremena dok se pobere špinat već s dobro ukorijene kelj ili kupus te tako, uz ostalo, dobijemo i na vremenu. Isto tako, u prvo vrijeme vegetacije u proljeće može se u usjev bilo koje kulture sijati npr. rotkvica (povrtnica mjesečarka), koja doraste za potrošnju za 4 —5 sedmice. Svatko može sam izvesti, prema svojim mogućnostima I potrebama, najprikladnije kombinacije.

U navedenom planu (tabele 1 — 3) predvidjeli smo relativno manje prirode, računajući s moguć­nošću neuspjeha nekih kultura. Osim toga, pretpostavlja se da će se dio povrća konzervirati ili spremiti za zimu u svježem stanju.

Tako se, na primjer, planiranih 50 kg zrna graška ne može utrošiti u relativno kratkoj sezoni. Smrzavanjem se grašak odlično konzervira I maksimalno čuva njegova kvaliteta.

Ukupne površine prema načinu korištenja:

Proljetnja sjetva odnosno sadnja i kasna ljetna sjetva, odnosno sadnja 115 m²

Ljetnja sjetva, odnosno sadnja, te jesenska i rana proljećna sjetva odnosno sadnja 90 m²

Višegodišnje kulture 45 m²

Ukupno 250 m²

Izvor: www.agrosavjet.com

Program radova na pčelinjaku u FEBRUARU

U februaru je potrebno iskoristiti toplije dane kada pčele izlijeću te obaviti prvi proljećni pregled pčelinjih društava. Prekontrolisati količinu i kvalitet meda i polena u durštvu, pa ako nema dovoljno zaliha, hrana se mora dodavati.

Ako pčele izlijeću, uginule izbacuju ispred košnice. Uginule pčele su naduvane i pune izmeta, što je znak da su loše zimovale, često bile uznemiravane, da imaju lošu hranu ili su bolesne.

Iz takvih društava uzroke mrtvih društava treba poslati nadležnom veterinarskom institutu na pregled. Ovakvi pregledi bi trebali biti besplatni pa pčelari treba da ih koriste.

Znak bolesti, loše hrane ili zimovanja je i kada pčele izmet ostavljaju u unutrašnjosti, spolja na poletaljci ili na prednjem dijelu košnice.

Krajem februara biva više lijepih dana. Tada pčeke počinju aktivno da čiste košnicu od uginulih pčela i otpadaka voštanih poklopčića  sa mednih kapa. Treba im pomoći u tome pažljivim čišćenjem podnjača sa što manje uznemiravanja pčelinjih društava.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Pravilna ventilacija za dobro prezimljenje pčela

Zimsko suzbijanje varoe

Oboljenja živine uslijed nedostatka vitamina (avitaminoza)

Živina je osjetljiva na nedostatak vitamina, te ako se duže vremena hrani hranom koja oskudijeva u nekom vitaminu, kod živine se pojavljuju razna oboljenja karakteristična za nedostatak određenog vitamina.

Tako, na primjer, nedostatak vitamina A ima za posljedicu zaustavljanje porasta pilića. Oboljela grla slabe, posrću imaju sanjiv izgled, nakostrešeno perje, blijedu krestu. Slični znaci se pojavljuju i kod odrasle živine.

Iz jaja nosilja koje oskudijevaju u vitaminu A izliježe se mali procenat pilića.

Nedostatak vitamina D takođe zaustavlja porast pilića, kosti omekšaju, zglobovi oslabe i oboljela grla teturaju pri hodu, gube apetit i ako se ne liječe na vrijeme, sasvim prestaju da jedu.

Kod odraslih grla takođe se javlja oboljenje kostiju – rahitis,  a nosilje sve češće nose jaja sa tankom mekom ljuskom.

U nedostatku riboflavina kod pilića se, pored usporavanja porasta, mršavljenja i opadanja otpornosti, pojavljuju i drugi – karakteristični znaci za ovu avitaminozu. Dok miruju, oboljela grla stoje na skočnim zglobovima, pri čemu su im prsti savijeni prema unutra. Ovakav položaj zadržavaju i kada su u pokretu, pa se zato kreću teško i nerado, pomažući se pri tome krilima.

Ako avitaminoza potraje duže, pilići dobivaju proliv i sasvim prestaju da se kreću i leže raširenih i u stranu izbačenih nogu.

Slične i razne druge posljedice izaziva i nedostatak drugih vitamina.

Ako se vodi računa da u hrani za živinu uvijek ima dovoljno vitamina, onda do avitaminoze neće ni doći. No ako se na to nije pazilo pa se bolest pojavi, treba hitno liječiti davanjem raznih vitaminskih hraniva i preparata.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Koji su to nedostaci kukuruza u ishrani živine?

Metode određivanja pola kod jednodnevnih pilića

Odlike dobrog pijetla za priplod – Odabiranje prema spoljašnjem izgledu

Korovi u luku – Suzbijanje koje obezbjeđuje veće prinose

Proljeće doprinosi rastu svih biljaka pa i korova. Korovi u crnom luku se mogu suzbijati poslije sjetve, a i prije i nakon nicanja, kada luk formira prvi par pravih listova.

Za suzbijanje korova u crnom luku poslije sjetve, a prije nicanja korova i usjeva koristi se herbicid na bazi pendimetalina koji predstavlja osnovni herbicid u proizvodnji luka iz sjemena. Dobro deluje na razne vrste muhara, štir, pepeljugu, gorušicu, a ne deluje na ambroziju, čičak i tatulu.

Za suzbijanje korova nakon njihovog nicanja i nicanja luka koristi se herbicid na bazi fluroksipira i čija je osnovna namjena suzbijanje korova u pšenici. Međutim, često se u praksi koristi i u crnom luku za suzbijanje pomenutih korova kao i poponca (Convolvulus arvensis), divlje kupine (Rubus sp.), ambrozije (Ambrosia artemisifolia).

Malčiranje kao mjera suzbijanja korova

KOROVI U LUKU smanjuju prinos i donose bolesti

Za suzbijanje ambrozije koristi se u dozi od 1,0 l/ha, pri uzrastu luka 1-2 lista i ambrozije 2- 4 lista. Veoma je važno da se za suzbijanje ambrozije ne kasni jer pored toga što postaje otporna na herbicide, ona nanosi veliku štetu gajenom usjevu.

Nakon nicanja luka koristi se i herbicid na bazi oksifluorfena i to u dozi 0,3 do 0,75 l/ha  što je znatno niža doza od doze koja je navedena u upustvu za primjenu. To je iz razloga što je u uputstvu navedeno vrijeme za njegovu primenu 3-4 lista luka, međutim, u vrijeme uzrasta luka 3-4 lista, korovi su prerasli, pa je efekat primjene herbicida slab. Preporuka je da se herbicid na bazi oksifluorfena primjeni u dozi 0,3 l/ha kada su korovi  mlađeg uzrasta i osetljiviji na herbicid, a luk u fazi uzrasta od jednog pravog lista, ili se može primjeniti u dozi 0,5 l/ha pri uzrastu luka od dva lista.

U drugom dijelu vegetacije, u kasnijim fazama razvoja crnog luka (3-4 lista) može se primjeniti u dozi 1-1,5 l/ha za suzbijanje tek izniklih korova i sprječavanje nicanja novih.

Dobro djeluje na muharike i druge uskolisne korove, a od širokolisnih na štir, pepeljugu, tušt, divlju rotkvu, pomoćnicu, mišjakinju.

Ne preporučuje se njegova primjena  pri dužem periodu vlažnog vremena zbog slabijeg formiranja voštane prevlake na listovima zbog čega može biti fitotoksičan. Takođe ne smije se primjenjivati poslije setve, a prije nicanja luka jer takođe može biti fitotoksičan.

Za suzbijanje palamide u crnom luku koristi se herbicid na bazi klopiralida. Pored toga što se palamida može suzbiti u crnom luku, površine koje su jače zakorovljene palamidom treba izbegavati za gajenje crnog luka, jer jaki podzemni organi palamide onemogućavaju rast lukovica. Primjenjuje se u dozi 1,2 l/ha za suzbijanje palamide, dok za suzbijanje drugih korovskih vrsta  doza je 0,6-0,8 l/ha.

U jesen iste godine i u proljeće naredne godine na površinama na kojima je korišćen ovaj herbicid ne smije se sijati lucerka, grašak, mrkva dok za pšenicu, ječam, ovas i kukuruz nema ograničenja.

Vesna Nišavić Veljkovic, dipl.ing.

Izvor: agroinfonet

PROČITAJTE:

Jednostavno sredstvo za suzbijanje korova – Potrebna su samo 3 sastojka koja imate u svojoj kuhinji!

Sirće – Prirodni ubica korova i još 8 iznenađujućih načina za njegovu upotrebu