Naslovnica Blog Stranica 417

Tri propusta zbog kojih orhideje tokom ljeta nisu okićene cvjetovima

Agrosavjet
-
0
Tri propusta zbog kojih orhideje tokom ljeta nisu okićene cvjetovima

U mnogim kulturama orhideje važe za kraljice cvijeća, jer su nestvarno lijepe i samo jedna saksija ove biljke može da oplemeni svaki prostor.

Istovremeno, veoma su teške i zahtjevne za održavanje; trebalo bi im „potrefiti“ poziciju, temperaturu i vlažnost vazduha, količinu i temperaturu vode kojom ih zalivamo.

Tokom ljeta mnogi prave tri iste greške, zbog kojih im orhideje propadnu ili ostanu bez cvjetova.

Pročitajte: 4 načina da natjerate orhideje da cvjetaju – Savjeti iskusnih baštovana!

1. Zalivanje kockicama leda ili ledenom vodom

U vrelim ljetnjim danima mnogi pribjegnu triku da, umjesto klasičnog zalivanja, orhidejama obezbjeđuju vlagu postavljanjem kockica leda po gornjem sloju zemlje. Rezultat je poražavajuć jer orhideje vrlo brzo počnu da propadaju.

Isti rezultat dobili su i oni koji su orhideje zalivali ledenom vodom.

Razlog zbog kojeg su orhideje ostale bez cvjetova i „zaradile“ korjen koji truli je sljedeći: previše hladna voda oštećuje korjen. Takođe i kockice leda koje se u dodiru sa toplom zemljom brzo otapaju takođe na korjen, posebno ako se orhideja nalazi u maloj saksiji u kojoj nema mnogo zemlje.

Pročitajte: Pet savjeta uz koje će orhideje preživjeti ljetne vrućine

2. Previše vode

Istina je da visoke temperature vazduha brže isušuju zemlju u saksijama, ali to ne znači da bi biljkama trebalo nadoknaditi vlažnost sipanjem veće količine vode.

Preobilno zalijevanje ne pogoduje rastu i razvoju biljke – naprotiv, njen korjenski sistem je „prvi na udaru“, pa može da dođe do gljivične infekcije korjena.

3. Neadekvatna količina svjetlosti

Orhideje ne vole direktnu izloženost suncu, ali ne vole ni da budu u potpunoj sjnci.

Ukoliko ste saksiju sa orhidejom postavili tako da „upija“ više sunčeve svjetlosti, nadajući se da će tako postati bujnija, nemojte se čuditi ako vaša omiljena biljka zastane u rastu i odbija da rađa cvjetove ili da oni, pak, brzo otpadnu.

Istu reakciju možemo očekivati od ove zahtjevne cvjetnice i ako je smjestimo u dio gdje nema dovoljnu količinu svjetlosti, piše Telegraf.

Evo šta sve možete posaditi i posijati narednih dana

Agrosavjet
-
0
Evo šta sve možete posaditi i posijati narednih dana

Ako želite produžiti vegetacijsku sezonu, to znači da imate novu priliku za sadnju, a jesen je idealno vrijeme za to. Početak septembra je jedno od najboljih doba godine za sadnju lukovica cvijeća koje cvjetaju na proljeće, jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka i povrća te drveća, grmlja i trajnica. Hladnije temperature i kiša pomoći će biljkama da uspostave jači korijenski sistem prije zime.

Dolaskom jeseni, mnoge povrtne kulture završavaju svoju vegetaciju. Nekima od njih jesenja i zimska hladnoća ne smeta te one, iako usporeno, i dalje rastu. U ranu jesen tlo je i dalje toplo za brzo klijanje te područja toplije klime mogu produžiti uzgojnu sezonu na još nekoliko sedmica.

Sa dolaskom jeseni dani su još topli, ali su noći hladne. Nastavlja se sa berbom ljetnog povrća, uklanjaju se biljni ostaci, pripremaju gredice i površine za sjetvu jesenjeg i zimskog povrća.

Ono što je bitno jeste da se veliki broj biljnih vrsta može sijati tokom septembra i oktobra. Zimska salata, matovilac, rukola, rotkvica, špinat i rotkva su samo neke vrste povrća koje u ovom mjesecu možemo posijati. Izbor vrsta je veći ukoliko se sadnja obavlja u plastenicima.

Pročitajte: Vrijeme je za sadnju praziluka

Od sredine avgusta do kraja septembra preporučuje se sijanje zimske salate. U zavisnosti od vremenskih uslova, njeno sjeme niče za osam do 20 dana. Sjetva se može obaviti sukcesivno, odnosno svakih sedam dana. Na taj način možete obezbijediti berbu kroz duži period. Možete je posijati na otvorenom, na gredicama prekrivenim agrotekstilom ili u plastenicima. Treba je umjereno đubriti, jer će đubriva bogata azotom dovesti do truljenja.

Takođe, u avgustu i septembru možete posaditi i matovilac. Nikada ga ne treba uzgajati na gredicama na kojima su ranije uzgajane zelena salata ili drugo lisnato povrće. Dobro uspijeva poslije crvenog luka, bijelog luka, krompira i mahunarki. Niče za osam do 14 dana. Raste od jeseni do ranog proljeća. Sjeme je sitno i sije se na dubinu od 1 cm. Kada mlade biljke imaju tri do četiri lista, one se prorijede da razmak između njih bude 10 do 15 cm. Bolje raste u plasteniku s obzirom na to da mraz može da spali njegovo lišće, piše Agroklub.

Rukolu, sa druge strane, možete sijati tokom cijele godine. Najbolje je posijati je do kraja oktobra. Međuredni razmak treba da bude oko 25 cm, a redni između tri i pet cm.

Sjetva špinata se preporučuje u avgustu ukoliko želite imati berbu u septembru i oktobru. A u devetom i desetom mjesecu možete posijati špinat koji ćete brati tokom zime i na proljeće. Sjetva je direktna. Dubina sjetve je dva centimetra, razmak između biljaka treba da je između 20 i 25 cm. Možete brati pojedinačne listove ili odsjeći cijelu biljku na 2,5 cm iznad površine zemlje.

Kada sadite bijeli luk, koji ćete koristiti kao mladi, tada je sjetvu najbolje obavljati tokom septembra. Sadnja ozimog, koji treba brati sljedeće godine, obavlja se u oktobru. Crveni luk na istu gredicu dolazi poslije tri do četiri godine.

U toku jeseni mogu se sijati rotkvice, mrkva, peršun i druge vrste povrća koje mogu prezimiti.

Pročitajte: Kelj pupčar se sada sadi – Evo koji su uslovi neophodni za uspijevanje

Bob je takođe jedna od biljaka koju možete posaditi u jesen. On hrani tlo i sprečava oticanje tla pa je njegova sadnja na jesen veoma dobra priprema tla za sadnju biljaka u proljeće. Može izrasti i do 30 metara u visinu, pa je njegove grane potrebno učvrstiti kako ne bi popucale.

Pored boba, šparoga je povrtna biljka koja se može lako uzgojiti ukoliko je tlo dobro očišćeno i pripremljeno za sadnju. Nažalost, nemojte brzo očekivati dozrijevanje šparoge. Ona će biti spremna za branje tek dvije godine nakon sadnje. Dvije godine se čine puno – i jesu, ali zbog finog okusa vrijedi pričekati.

Cvijeće

Osim povrća, u jesen se sije i sadi cvijeće. Veliki broj lukovica sadi se tokom septembra, oktobra i novembra. Tako da u vaš vrt možete da posijete sjeme nevena i sličnih cvjetnica. Ovakva sjetva će obezbijediti brzo nicanje i rast tokom proljeća. Ostatke biljaka iz bašte i dvorišta možete kompostirati, kao i opalo lišće. U ovom periodu potrebno je orezati grmove i drveće, iskopati gomolje cvijeća koje ćete sačuvati tokom zime.

Sadnja drveća, grmlja i trajnica u jesen

Jesenja sadnja drveća i grmlja nudi niz prednosti u odnosu na proljećnu sadnju. Hladnije temperature ovim biljkama će biti lakše, pa je manja mogućnost da pate od toplinskog stresa. Kad temperature vazduha postanu hladnije od tla, usporava se novi rast, što biljkama omogućava usmjeravanje energije na razvoj korijena. Vlaga od padavina takođe pomaže drveću i grmlju da uspostave snažne korijenske sisteme. Većina listopadnog grmlja može se uspješno posaditi u jesen.

Pročitajte: Koje cvijeće se sadi u jesen – Na šta paziti kod sadnje i kako pripremiti zemlju?

Proljećne cvjetajuće zimzelene biljke, poput rododendrona i drugih azaleja, takođe preferiraju jesenju ili ranu proljećnu sadnju. U vrućim klimama jesenja sadnja u voćnjaku je idealna, jer korijenski sistem biljke ima više vremena tokom jesenjih i zimskih mjeseci. Osim sadnje novog grmlja i drveća, jesen je najbolje vrijeme za podjelu ili premještanje trajnica kojima treba više prostora za rast, posebno onih koje cvjetaju u proljeće ili ljeto, na primjer, ljiljana, irisa i božura.

Od drveća možete posaditi crveni dren, magnoliju, judino drvo, japanski javor i tamariku.

Kako da pomognemo sebi korama od dunje?

Agrosavjet
-
0
Kako da pomognemo sebi korama od dunje?

Dunja je ćesto nazivana „zlatna jabuka“. Prije oko 2600 godina čovjek je upoznao ovaj magični prirodni dar i saznao je o njegovim nevjerovatnim kulinarskim i ljekovitim svojstvima.

Dunja je voće od kojeg se ništa ne baca. Svaki dio voća, kao i voćka (drvo) ima primjenu u životu čovjeka. A kao lijek dunja je nezamjenjiva, zato što posjeduje izizetno bogat hemijski sastav.

On uključuje vitamine – A, C, B1, B2, B3, B5, B6, B9, E, K. Mikroelementi takođe su izuzetno predstavljeni kalijumom, kalcijumom, fosforom, magnezijumom, gvožđem i manganom. Kada dodamo korisne masti, ugljene hidrate i tanine, dobićemo jednu izvanrednu sliku mogućnosti koje daje voće za održavanje zdrave ishrane i za liječenje različitih tegoba.

Pročitajte: Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji

Najviše se koriste dunje kako u kulinarstvu, tako i kao lijek iz narodne medicine, ali od dijelova koji se ne koriste za konzumaciju, prave se različiti lijekovi. Među onima koji se koriste u tu svrhu je i kora dunje.

Svi znaju da su kore dunje prekrivene mahivonom i prilikom pranja voća, ona se skida. Međutim, ovaj dio kore ima ljekovita svojstva. Koristi se u narodnoj medicini kao hemostatsko sredstvo kod posjekotina. Pravi se hladni napitak od kora dunje bez skidanja mahovine, ili se pravi čaj od kora dunje. Ova ljekovita tečnost od kora voća može da se pije kod krvavih iskašljaanja i krvarenja materice.

Od kore dunje se pravi napitak koji pomaže kod gljivica i prekomjernog preznojavanja nogu. Liječi ispucale pete. Ako se isječena kora osuši i doda u čaj, sprječava razvoj prehlade i gripa.

Pročitajte: Mirisna kraljica jeseni: Sjemenke dunje tjeraju rak

Treba da se zna da mahovina na dunji u kontaktu sa sluzokožom u grlu je iritant koji uzrokuje suvi kašalj.

Eterična ulja koja ulaze u sastav kore dunje uklanjaju grčeve celebralnih sudova. One imaju i intimikrobno dejstvo i dobra su prevencija kod respiratornih bolesti.

 

Njega voćnjaka nakon berbe – Jesenji radovi u voćnjaku

Agrosavjet
-
0
Njega voćnjaka nakon berbe – Jesenji radovi u voćnjaku

U ovom periodu potrebno je obaviti radove u voćnjaku koji imaju za cilj da pripreme biljke za predstojeću zimu i smanje infekcioni potencijal prezimljujućih bolesti i štetočina za narednu proizvodnu sezonu.

Jesenji radovi u voćnjaku

Jesenji radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene što podrazumijeva: sakupljanje opalog lišća, mumificiranih plodova iz krošnje i sa zemlje ispod voćke, uklanjanje starih, polomljenih grana. Sve ove biljne dijelove treba izneti iz voćnjaka i spaliti.

Na stablima se mogu uočiti zaostali plodovi, sasušeni i smežurani koje nazivamo mumificirani plodovi. Njih je potrebno ukloniti sa stabla i iz voćnjaka da ne bi bili izvor zaraze u sljedećoj vegetaciji. Ako se na stablu, prilikom pregleda, uoče upredena gnijezda štetočina i drugi prezimljujući oblici, i njih je potrebno ukloniti i spaliti. Opalo lišće, takođe, može da posluži kao sklonište za mnoge štetočine, naročito insekte, prouzrokovače bolesti i njihove prezimljujuće forme. Pošto voćnjaci, u jesen, produkuju velike količine lišća, od njega se može napraviti kompost, a za godinu dana dobićemo odličan materijal za malčiranje voćnjaka.

Pročitajte: Pročitajte kako da iskoristite OPALO LIŠĆE – Besplatno organsko đubrivo

Poželjno je da su rezovi pri uklanjanju oboljelih grana što manji da bi se predupredilo prodiranje nepoželjnih štetočina i formi koje izazivaju infekcije. Veće rane potrebno je premazati voćarskim voskom. Mlada stabla potrebno je zaštititi mrežicama protiv glodara koji tokom zime mogu nanijeti veliku štetu i doprinijeti njihovom propadanju. Tek nakon 12 godina, korijen i vrat stabla dovoljno otvrdnu da ih glodari ne napadaju.

Četkanje  stabla

Na starijim stablima treba četkom ukloniti koru koja se ljušti i služi kao sklonište za mnoge štetočine. Tim postupkom uklanjaju se i lišajevi i mahovine koji se nalaze na deblu. Ispod stabla koje se četka potrebno je staviti najlon i sakupljeni materijal odnijeti iz voćnjaka i spaliti. Uporedo sa četkanjem može se sprovesti i dezinfekcija kore stabla rastvorom pepela i sapuna. Uzme se 200 – 300 g pepela, 5 g sapuna i prelije 1 litrom vruće vode. Miješa se 10 do 15 minuta da se dobro rastvori. Četkanje stabla je obavezna faza koja prethodi krečenju stabla.

Krečenje stabala

Krečenje stabala se izvodi tokom oktobra i novembra. Ukoliko to nije moguće uraditi tokom jeseni, krečenje treba obaviti što ranije u proljeće. Da bismo to uradili, treba izabrati dane koji su sunčani i suvi, a temperature vazduha treba da se kreću od 4 do 6 °C. Visina krečenja zavisi od visine debla i prvih ramenih grana stabla koje se kreči. Ova mjera se preduzima kao prevencija od bakterijskih infekcija i sprečava nejednako zagrijavanje stabla u proljeće i pojavu pucanja kore zbog mraza.

Pročitajte: Krečenje drveća u jesen: Kako zaštititi voćke i pravi recept za kreč masu

Sa postepenim zahlađenjem i smanjenjem temperaturnih vrijednosti i biljke bi trebalo da zaustave vegetativni rast, smanje proces fotosinteze, stvorene hranljive materije usmjere i uskladište u koren, smanje odnosno uspore protok biljnih sokova i odbace lišće.U ovom periodu bi trebalo obaviti osnovno đubrenje voćnjaka zgorelim ili kompostiranim stajnjakom i mineralnim đubrivima koja sadrže fosfor i kalijum.

Plavo prskanje

Jesenje – plavo prskanje voća bi trebalo obaviti nakon berbe kada biljka počne sa odbacivanjem lista.

Treba koristiti preparate na bazi bakra u koncentracijama preporučenim za ovo prskanje. Utrošak vode po hektaru treba da je 600 litara za vinograde i 1200-1500 za vočnjake. Ova povećana količina vode je potrebna kako bi što bolje okupali voćke odnosno pokrili sve dijelove biljaka i na taj način obezbijedili što bolje i efikasnije djelovanje bakarnih preparata.

Plavo prskanje može da se izvede i nakon što biljka odbaci cjelokupnu lisnu masu ili ako je odbacila oko 60% lisne mase. Treba voditi računa da se prskanje izvede po što stabilnijem vremenu – bez vjetra ili po slabom vjetru, kao i da temperatura vazduha u vrijeme prskanja nije ispod 10 stepeni. Ovakvom njegom zasada biljke će ući u fazu mirovanja zaštićene i pripremljene za nastupajući period.

Uzgojni oblici koji se preporučuju za uzgoj lijeske

Agrosavjet
-
0
Uzgojni oblici koji se preporučuju za uzgoj lijeske

Uzgojni oblici koji se preporučuju za uzgoj lijeske – Pravilan odabir razmaka sadnje i oblika krune može uticati na cjelokupan vegetativni i generativni potencijal voćaka. Razmak sadnje lijeske povezan je sa mnogo faktorima.

  1. plodnost zemljišta,
  2. odabrani oblik krune,
  3. mogućnost vršenja navodnjavanja,
  4. primjena mehanizacije

Uzgojni oblici za uzgoj lijeske – preporuka

U prethodnom razdoblju išlo se ka korištenju manjih razmaka (5 x 4 – 5 x 5) s manjim razmakom između redova, dok je danas zbog mehanizacije koja se koristi u zasadima prilikom orezivanja i berbe preporuka je da se razmak poveća i sada je (6×4- 6×5). Prednosti primjene razmaka sadnje 5×3 je u tome što brže dolazi do povrata investicije međutim kada zasad dođe u 12-14 godinu preporuka je da se svaka druga sadnica vadi da bi se preostalim biljkama omogućio pravilan razvoj.

Pročitajte: Lijeska – Bolesti i štetočine

Kod lijeske se primjenjuju tri uzgojna oblika:

  1. grm,
  2. žbunasta vaza i
  3. stablašica

Grm

Oblik s više grana karakterističan je za žbunasti oblik uzgoja lijeske. Posađene sadnice se u proljeće režu na 2 pupoljka. Tokom vegetacije izdanci se razvijaju i ostavljaju se 3,4,5, zavisno od bujnosti sorte, razmaka sadnje i ekoloških uslova, ostale uklanjamo. Ovaj uzgojni oblik je lak za formiranje ali poteškoće nastaju kod održavanja krune i uklanjanju novih izdanaka u osnovi kao i prilikom obrade tla i berbe.

Žbunasta vaza

To je oblik s deblom visine 30 do 40 cm. Posađene sadnice prekraćuju se u proljeće na visinu 30-40 cm, sljedeće godine bira se 4 do 5 jakih grana najpovoljnijeg rasporeda za formiranje vaze.

Pročitajte: Razmaci i dubina sadnje LIJESKE!

Stablašica u vidu vaze

To je uzgojni oblik s jasno formiranim deblom, s koga se razvijaju 3-4 osnovne grane. Sadnica se prekraćuje na 70-80 cm od tla gdje se razvija veći broj prirasta od kojih se bira 3-4 najbolje raspoređena u prostoru za buduće ramjene grane, a ostale uklanjamo. Pogodan je za ravnija područja gde se veći broj operacija vrši mehanizirano.

Autor: Snežana Dragičević Filipović, PSSS Čačak

Muskatna tikva – Vrijedna gajenja u vašoj bašti

Agrosavjet
-
0
Muskatna tikva – Vrijedna gajenja u vašoj bašti

Muskatna tikva – Ova tikva se kod nas zove “Tikva šećerka“. Potiče iz Centralne Amerike i odatle je proširena dalje po svijetu, zato bolje uspijeva u toplijim krajevima.

U uslovima umjereno kontinentalne klime po biljci može da uzri 3-4 ploda, a zeleni plodovi ako im očvrsne kora i uberu se sa drškom, mogu dugo da se koriste tokom zime. Inače plodovi se beru kad dobiju crvenu boju i drška se osuši. Na suvom i promajnom mjestu plodovi se mogu čuvati cijele zime, najbolje na temperaturi od 5-10 C.

Muskantna tikva se razlikuje od obične tikve ili bundeve, po tome što ima vrlo malu sjemenu šupljinu koja je smještena na vrhu ploda. Plodovi su najčešće kruškolikog oblika podsjećaju na violinu mada ima ovalnih i prelaznih formi između ova dva oblika, težine 3-8 kg. Zreli plodovi imaju narandžasto-crvenu koru, a meso narandžasto. Hranljiviji su i ukusniji zreliji i krupniji plodovi.

Pročitajte: Muskatna tikvica daje prinos od 40 tona po hektaru – Pogodna i za organski uzgoj

Muskatna tikva vrijedna gajenja u vašoj bašti

Veoma je otporna na bolesti posebno na pepelnicu, tako da nema potrebe za zaštitom. Setva se obavlja krajem aprila ili početkom maja, najbolje na njivi koja je cijelog dana izložena suncu. Nicanje traje dvadesetak dana. Povoljno reaguje na rasad iz džifi saksija, tako brže sazrijevaju.

Najbolje uspijeva na plodnim baštenskim zemljištima, bogatim organskim materijama. Poželjno ih je gajiti pored nekih ograda gdje se mogu penjati. Vriježe su dugačke razgranate do 5 m dužine. Na svakih 10-15 cm ima koljence iz kojeg izbija krupan list na dugačkoj dršci. Cvjetovi se javljaju tek poslije 10-15 lista, od korijena najprije muški. Ženski cvjetovi se javljaju relativno kasno na glavnoj vriježi tek posle 20-og lista. Ostaju otvoreni dan-dva zavisno od vremenskih uslova i mogućnosti oplodnje koju obavljaju insekti, najčešće pčele. Kad počne cvjetanje traje do kasnih jesenjih mrazeva.

Autor: dipl.ing Svetlana Zlatarić

Znate li kako se zamrzavaju borovnice i koliko se dugo tako mogu čuvati?

Agrosavjet
-
0
Znate li kako se zamrzavaju borovnice i koliko se dugo tako mogu čuvati?

Nakon što se uberu ili kupe svježe, borovnice se kratko mogu čuvati u neprerađenom obliku. Za razliku od većine voćki, skladište se samo termički obrađene ili zamrznute, a iako se obično zamrzavaju nakon pranja i sušenja, Portal Mind Body Green ne savjetuje da se borovnice peru jer se tako skida ‘voštani’ zaštitni vanjski premaz koji pomaže u sprječavanju bakterija i štetočina.

Umjesto toga, borovnice rasporedite na papirom obloženi lim za pečenje i stavite ih na dva sata u zamrzivač, a zatim pakirajte za dulje skladištenje.

Pročitajte: Da li zamrzavate ljekovite biljke i zašto bi trebalo da probate ovu metodu

U čemu ih je najbolje spremati u zamrzivač

Bitno je spriječiti direktnu izloženost ledenom zraku kako bi se smanjile šanse od ‘opeklina’: Vrećica za zamrzavanje ili hermetička posuda pomoći će očuvanju svježine borovnica. Koliko dugo možete borovnice držati u zamrzivaču?

Borovnice su najbolje prvih šest mjeseci nakon smrzavanja – ali možete ih jesti do deset mjeseci od smrzavanja, samo označite na posudi ili vrećici kad ste ih zamrznuli.

Pročitajte: Zanimljiv način da zamrznete šljive za zimu

Kako odmrznuti smrznute borovnice?

Bobice otopite u zdjeli, brzo isperite i odmah upotrijebite ako ih koristite za smoothie od smrznutih borovnica ili ih pustite da odstoje dok ne dosegnu sobnu temperaturu, otprilike jedan sat. Otopljene će borovnice biti mekane – i savršene za smoothieje, pite, palačinke ili muffine.

Nestvarni prizori kod Tuzle – Jeleni posjetioce ostavljaju bez daha

Agrosavjet
-
0
Nestvarni prizori kod Tuzle – Jeleni posjetioce ostavljaju bez daha

U Porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu “Jelen“ koje je smješteno u blizini Tuzle i prostire se na 30-ak hektara nalazi se oko 200 jelena koji posjetioce ovog jedinstvenog kompleksa u Bosni i Hercegovini ostavljaju bez daha.

“Prema pričama i dostupnoj dokumentaciji bilo je evropskih i jelena lopatara u Bosni i Hercegoivni do 1992. godine. Oni su poslije istrijebljeni i lovci, odnosno ljudi koji se razumiju u lov i životinje, nisu viđali jelene na našim prostorima. Često naš narod kaže: ‘Vidio sam jelena’. Međutim, narod nije upućen u to jer u BiH nema jelena u slobodnoj prirodi, radi se o srnećoj divljači tako da ljudi vide srndaća ili srnu i kažu da su vidjeli jelena“, pojašnjava Mujo Muratović, vlasnik Porodičnog poljoprivrednog gazdinstva “Jelen“.

 

Pročitajte: Snežana se bavi kozarstvom – Njeno iskustvo govori o velikoj isplativosti ove proizvodnje

Kompleks se nalazi u nekadašnjoj vojnoj bazi koja je podijeljena u tri dijela, odnosno prostore za jelene lopatare, evropske jelene i srneću divljač. Nije preporučeno, veli Muratović, da evropski i jeleni lopatari budu zajedno u istom prostoru. Evropski jelen je mnogo snažnije konstitucije i može težiti i do 250 kilograma, dok lopatari dosežu 110 kilograma težine. Razlikuju se i po obliku rogova. Evropski jeleni imaju veće rogove i s pravom ih zovu kraljevima šume, smatra Muratović.

Samo u ovom kompleksu posjetioci mogu vidjeti evropske jelene jer ih u drugim sličnim kompleksima ili zoološkim vrtovima u BiH nema. Muratović objašnjava i na koji način hrani svoje jelene.

“Svakodnevno jeleni dobijaju ujutro i navečer kukuruz. Imamo automatske hranilice. Praktikujemo da se hrane pomoću tih hranilica, a ne da ih hrane ljudi. Imaju svježu travu koju im dovozimo tokom proljeća i ljeta, a u jesen i zimi dobijaju sijeno. Tokom proljeća i ljeta im svakodnevno dajemo pivski trop, sojinu sačmu, pšenicu i druge žitarice. Kao što vidite, kada je sezona, dovozimo im svježe jabuke i to im je isto poslastica, a tokom zime obavezan dio ishrane je silažni kukuruz“, naglašava Muratović.

Jelenima treba i so za rogovlje, a najbolje se pokazala himalajska koju jeleni imaju na svojim sojilištima. Za sada su vrata ovog kompleksa otvorena vikendom i to tek od maja ove godine. Na taj način vlasnik kompleksa pokušava kroz posjete kompenzovati svakodnevni trošak za hranu i održavanje. Naime, u BiH nema nikakvih poticaja za uzgoj divljači iako je ova grana prije 15-ak godina bila obećavajuća.

Pročitajte: Brat i sestra najmlađi pčelari u BiH

Muratović ističe da je težak odgovor na pitanje šta će biti u budućnosti, ali ne misli odustati od svojih ambicioznih planova da Porodično poljoprivredno gazdinstvo “Jelen“ postane mamac za turiste iz BiH i okruženja.

“Prvobitno kada smo ušli u ovaj biznis to je bilo zamišljeno kao komercijalno lovište, kakva postoje u inostranstvu. Međutim, u BiH to nije uređeno zakonski, Zakon o lovstvu nije usvojen na nivou BiH i vrlo brzo smo odustali od te ideje. Nakon kraćeg perioda se rodila ogromna ljubav prema ovim životinjama tako da sad u svakom slučaju nema šanse da se lovi, odustali smo od toga“, zaključio je Muratović.

Stiže nam septembar – Mjesec velikog spremanja u baštama

Agrosavjet
-
0
Stiže nam septembar – Mjesec velikog spremanja u baštama

Septembar svakom budi različite asocijacije: đacima i studentima da je vrijeme za početak nove školske godine, vrijednim domaćicama spremanje zimnice, a proizvođačima da su na pomolu različiti poslovi u baštama. Vrijeme i priroda se mijenjaju: noći postaju sve svježije, priroda poprima svedenije boje jer 23. septembra kalendarski nastupa jesen. Za vas izdvajamo radove u bašti koje trebate da obavite kako bi spremno dočekali treće godišnje doba.

Ratarstvo

Do 25. septembra traje sjetva uljane repice. U prvoj polovini ovog mjeseca poljoprivrednici siju crvenu djetelinu, dok se još jedna važna stočna biljka – lucerka sije krajem avgusta i početkom septembra.

Na skidanje sa parcele pristižu rani hibridi kukuruza, soja i suncokret. Nakon što ove kulture sklonimo sa parcele zemljište je potrebno izravnati i podrivati. Vrši se kalcifikacija zemljišta kojom se popravlja pH vrijednost istog.

Povrtarstvo

Vrši se vađenje krompira koji je rastao u zemlji ili pod slamom. Takođe vadi se i povrće bez koga se ne može zamisliti supa: peršun i šargarepa. U devetom mjesecu u toku je berba paradajza, paprike, kornišona, boranije, plavog patlidžana.

Ovo je i mjesec sjetve: u septembru možete sijati salatu za zimsku proizvodnju (od polovine septembra do polovine oktobra), kada je zahladilo preporučuje se i sjetva spanaća kome ne pogoduju previsoke temperature, sije se i drugo zeleno povrće: blitva, matovilac, rukola. Osim toga možete saditi crni i bijeli luk, a polovina mjeseca rezervisana je za sjetvu rotkvica.

Od dobijenih plodova vrijedne domaćice prave zimnicu. Kreće širenje mirisa pripreme ajvara, soka od paradajza, turšije.

Voćarstvo i vinogradarstvo

Plodovi kasnih sorti jabuka su tu (Zlatni delišes, Jonagold, Crveni delišes), kao i kruške i orašasto voće orah i lješnik. Kreće priprema sokova, džemova i slatkog od voća.
Sazrijevaju mnoge sorte vinove loze – Italijanski rizling, Merlot, Frankovka, Šardone, Smederevka, Tamjanika.

Vrt

Septembar je idealan mjesec za sadnju biljaka koje su otporne na hladnoću – zumbula i narcisa, ali i kamilice. To možete učiniti krajem ovog mjeseca.
Kako će vaše cvijeće biti ukras vaše bašte sve do mrazeva i niskih temperatura redovno ga prihranjujte. Ovo ne važi za ruže i ukrasno drveće koje ne bi trebalo da prihranjujete.

Kako uz pomoć korijandera možete prečistiti vodu koju pijete?

Agrosavjet
-
0
Kako uz pomoć korijandera možete prečistiti vodu koju pijete?

Ukoliko sumnjate na ispravnost i čistoću vode koju pijete, savjetujemo vam da uradite ovaj jednostavan trik sa biljkom koja će vašu vodu pročistiti tako da ćete moći bez problema da je koristite.

Voda je u današnje vrijeme vrlo zagađena i puna primjesa koje mogu štetno uticati na naše zdravlje ukoliko je ne kontrolišemo povremeno. Cijevi u gradskim vodovodima su najčešće vrlo stare, pa se u vodi mogu naći brojne štetne materije poput bikarbonata, fluorida, bakra, nitrata, žive, aluminijuma, hlora koji se koriti za prečišćavanje, ali po svojoj prirodi nije zdrav. Osim gradske, i voda u seoskim bunarima zna da bude vrlo zaprljana sa brojnim primjesama.

Kada se nađemo u ovakvoj situaciji, obično pribjegavamo ili kupovini flaširane vode, ili prečišćavanju vode sa česme pomoću različitih filtera, bokala i drugih aparata. Međutim, za ovaj proces postoji jedna zdravija alternativa koja podrazumijeva korišćenje jedne biljne vrste koja će pomoći u prečišćavanju najvaznijeg pića. Radi se o korijanderu.

Pročitajte: SASI VODA – Čisti organizam i pomaže kod gubitka kilograma

Prirodni prečišćivač vode

Korijander je biljka koja izgledom podsjeća na peršun, ali je mnogo intenzivnijeg ukusa. Vrlo je ljekovita, a kada je u pitanju prečišćavanje vode, ima i sposobnost da za sebe vezuje štetne materije, otrovne hemikalije, pa čak i teške metale. Kada se korijander nađe u zagađenoj vodi, kontaminirane čestice se za nju ‘lijepe’ i tako ih manje ostaje u vodi kada se biljka iznje izvadi. Ovakav način prečišćavanja vode je uobičajena praksa u nekim zaostalim krajevima svijeta gde stanovništvo nema mogućnost da konzumira već čistu vodu.

Evo kako da prečistite vodu pomoću korijandera

Proces prečišćavanja je vrlo jednostavan. U odgovarajućí sud sipajte oko 2l vode i u nju dodajte jednu šaku korijandera. Kada je odstojao u vodi oko jednog sata, izvadite ga i dobićete pročišćenu vodu koja neće biti idealno čista, ali će svakako biti mnogo čistija za piće nego sto je bila prije toga. Ovaj jednostavan trik možete stalno praktikovati kako biste bili sigurni da u organizam unosite prečišćenu vodu.

Pročitajte: Šta je korijander, kako se gaji i koje su njegove prednosti za zdravlje

1...416417418...1.010Stranica 417 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia