EVO KAKO DA UZGAJAJTE PISTAĆE U VAŠEM DOMAĆINSTVU!

Engleski naziv: Pistachio; Latinski naziv: Pistacia vera; Pistać je drvenasta kultura koja pripada porodici rujevki (Anacardiaceae). Radi se o listopadnoj kulturi, uz izuzetak jedne zimzelene sorte. Potiče iz jugozapadne Azije, odakle se raširila po cijelom svijetu. Pistać zadržava žbunoliku formu ili formu niskog drveta, a prilagođen je toplijim uslovima klime i gaji se u primorju. Prema arheološkim nalazima pistać se uzgajao od davnina, što ukazuje na njegovu veliku privrednu korist.

Morfološke osobine pistaća

Pistać je žbunolika voćna vrsta. Može narasti do 10 m i imati životni vijek od 100 godina. U konvencionalnoj proizvodnji se teži nižim uzgojnim oblicima radi lakše berbe, a najbolji se rod ploda može očekivati u dvadesetoj godini. Kora drveta je sivkasta, listovi su tamnozeleni, neparno perasti. Mlađe su grane smeđe boje. Na jednoj se peteljci nalazi tri do pet valjkastih listova. Cvjetovi su sitni, smješteni u metličaste cvasti, a cvjetanje se odvija tokom marta, prije listanja. Korijen je razgranat i može prodreti u zemljište i do 7 metara. Plod pistaća je koštica, duga 1 do 2 cm i široka 2 cm. Obavijen je ljuskom bež boje koja lagano puca tokom sazrijevanja ploda. U koštici je smještena jestiva zelenkasta semenka.

Pistaći
Foto AgroSavjet: Pistaći

Agroekološki uslovi gajenja pistaća:

Temperatura

Pistać je biljka toplog podneblja i u našim područjima najbolje rezultate gajenja postiže u uslovima mediteranske klime. Ipak, nije osetljiv na niske temperature. Može pretrpiti velike temperaturne amplitude od -30 °C do + 42 °C i uzgajati se na terenima do 1.200 m n/v.

Voda

Radi se o kulturi koja traži osunčane prostore i može izdržati dugu sušu i visoke temperature. Korijen prodire duboko i omogućuje iskorištavanje vode i na velikim dubinama u zemljištu. Preporučuje se da se sadi na dobro dreniranom zemljištu.

Zemljište

Budući da razgranati korijen raste duboko, pistać nema prevelike zahtjeve prema zemljištu. Treba imati na umu da se radi o dugoživećoj kulturi kod koje se presađivanje ne preporučuje pa je pistać potrebno odmah zasaditi na teren na kojem je planirano gajenje. Pogoduju mu duboka i glinena zemljišta.

Sadnja pistaća

Kako bi se postigle najbolje gajene osobine, pistać se kao ostale voćne vrste, preporučuje saditi kalemljenjem. Sadnju je najbolje obaviti u jesen, kako bi se do proleća mlada biljka mogla pripremiti i razviti korijen. Budući da se radi o dvodomoj vrsti, potrebno je obratiti pažnju da se u zasadu stabla sa ženskim cvjetovima, nalazi i stablo s muškim cvjetovima kako bi se omogućilo oprašivanje. „Muška“ i „ženska“ stabla mogu se razlikovati oblikom lista – „muški“ su listovi tamnozelene boje s duguljastim listićima, a „ženski“ svetlozeleni s velikim listićima.

Oprašivanje

Na jedno muško stablo ide čak šest ženskih stabala, ali postoji problem kod ispuštanja polena. Muška stabla ga ranije otpuštaju, dok ženski cvjetovi još nisu otvoreni. Zbog toga se polen muških stabala čuva u vrećici dok tučak ne bude spreman. Postoji mogućnost uzgoja pistaća i u loncima i u stakleniku, ali se mora pripaziti na oprašivanje.

Održavanje pistaća

Pošto su lijepog izgleda i ne prevelike visine često se uzgajaju u loncima uz zid i tako krase prostoriju. Neke vrste pistaća rado jedu i ptice. Ako uzgajate pistaće stablo u loncima, u proljeće ga iznesite van na otvoreno. Otkrijte stabla i plijevite zemlju. U ljeto se biljka u loncima mora zaliti, ali nemojte pretjerivati pošto ne voli puno vode. Ljeto je vrijeme i za orezivanje stabla. Formirajte ih u obliku lepeze, a kasnije će ona narasti i stvoriti lijepi grm. U jesen se nakon vrućeg ljeta skupljaju plodovi pistaća. Zima je rezervisana za zaštitu stabala od hladnoće i mraza. Unesite biljke koje se nalaze u loncima u zatvoreni prostor, a ostale zaštitite.

Berba i prinos pistaća

Pistać obično donosi plod u desetoj godini ukoliko je biljka uzgojena iz sjemena (sejanac), a u petoj ukoliko je biljka kalemljena. Plodovi sazrevaju od jula do avgusta. Rod se može očekivati svake godine, a biljka obilno rodi svake treće do pete godine. Smatra se da starija stabla mogu dati 50 kg ploda s ljuskom, odnosno 30 kg ploda bez ljuske.

Upotreba pistaća

Sjeme pistaća je izuzetno hranljivo. Sadrži 20% proteina, 50% masnog ulja, 20% ugljenih hidrata i 2% vlakana. Od minerala sadrži kalijum, kalcijum, magnezijum i gvožđe, a naučno je dokazan njegov uticaj na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Obično se konzumira u svježem stanju, a često se koristi i u industriji proizvodnje sladoleda, maslaca i drugih prerađenih i konditorskih proizvoda. Budući da ima okruglu krošnju i raste u formi žbuna, smatra se vrlo dekorativnom kulturom.

Izvor: herbanictinkture.com

PROČITAJTE:

Pistaći – Rentabilna voćna vrsta koja uspijeva i kod nas!

Pistaći – Skupa ali zdrava namirnica!

Preporuka za vas