Tenziometar je mjerni instrument (uređaj) koji služi za određivanje stepena vlažnosti zemljišta što omogućava određivanje početka navodnjavanja.
Tenziometar se sastoji od zatvorene cijevi napunjene vodom, specijalno vakumiranog brojčanika i poroznog vrha koji se postavlja u zemlju na željenu dubinu korijenove zone. Upotreba tenziometra u zatvorenom prostoru je veoma značajna jer sva voda koja se dopremi u zatvoreni prosor je putem navodnjavanja. Pomoću tenziometra možemo tačno odrediti interval i normu navodanjanja za svaku fazu razvoja biljke.
Dodirom pozornog (keramičkog) vrha sa zemljištom postojeći podpritisak iz tla se preko keramičkog vrha i vode iz cijevi prenosi na manometar i na njemu se očitava. Smanjenjem vlažnosti zemljišta raste usisni napon vode iz tla, koja se na manometru očitava kao podpritisak. Smanjenjem vlažnosti zemljišta raste vrijednost na brojčaniku i obrnuto. Prednost za tačna mjerenja je dobar kontakt zemljišta i keramičkog vrha.
Pročitajte: Određivanje momenta berbe kod pojedinih voćnih vrsta
Optimalne vrijednost za navodnjavanje jako zavise od vrste zemljišta, tako da pjeskovita zemljišta imaju mnogo manji kapacitet zadržavanja vode nego zemljišta bogatija organskom materijom. Prema tome, navodnjavanje na pjeskovitim zemljištima treba početi mnogo ranije nego na glinenim. Srednje optimalne vrijednosti iznose od -100 do -300 mbar.
Određivanje mjesta za postavljanje tenziometra u zatvorenom prostoru zavisi od površine prostora i tipova zemljišta. Na jedan hektar površine postavlja se od 4 do 5 tenziometara. Prije postavljanja tenziometra keramički vrh uroniti u posudu sa vodom minimalno 12 sati, da bi vazduh koji se nalazi u keramici u potpunosti izašao.
Najbolje je koristiti destilovanu vodu. Poslije vađenja iz vode pažljivo odvrnuti manometar i plastučnu cijev napuniti vodom do vrha, a zatim opet zavrnuti manometar tako da se ne vide nikakvi vazdušni mjehurići. Izbjegavajte dodir keramičkog vrha rukom zato što može doći do zapušenja finih pora keramike.
Kada smo odabrali mjesto za postavljanje tenziometra okruglom cijevi (većeg prečnika neko prečnik tenziometra) bušimo rupu do zone korijenovog sistema. Dubina rupe je uvijek kraća za visinu keramičkog vrha, jer prilikom postavljanja uređaja keramički vrh se mora utisnuti u zemljište, polako i pažljivo, i tako osigurati direktan kontakt sa zemljištem.
Direktan kontakt je veoma važan za buduća mjerenja i očitavanja jer se tako dobijaju precizna očitavanja o stepenu vlažnosti zemljišta, a na osnovu njih određujemo interval i normu navodnjavanja. Poslije postavljanja tenziometra, u narednih par dana, vršiti dva do tri puta dnevno očitavanje i zapisivanje vrijednosti prikazane na manometru. Na osnovu tih podataka određujemo norme i intervale navodnjavanja.
U toku cijele vegetacije potrebno je pratiti vrijednosti na manometru, jer od faze razvoje biljke zavisi i potrošnja vode, a samim tim mjenjaju se norme i intervali navodnjavanja. Redovno se mora kontrolisati nivo vode u uređaju i ukoliko je isti opao do četvrtine plastične cijevi neophodno je vodu napunuti do vrha.
Očitavanje vrijednosti na tenziometru za mineralna zemljišta:
- < 50 hPa – zasićeno do mokro
- 100 – 200 hPa – mokro do zadovoljavajuća vlažnost
- 200 – 300 hPa – početak isušivanja
- 300 – 500 hPa – navodnjavanje neophodno
- 500 – 700 hPa – suvo
- > 700 hPa – jako suvo:
Vlažnost zemljišta bi trebalo održavati u intervalu od -50 hPa do -150 hPa. Ako se pravilno odredi norma i interval navodnjavanja vlažnost zemljišta će se kretati u navedenom intervalu. Održavanjem vlažnosti zemljišta znamo da biljka u svakom momentu na raspolaganju ima onoliko vode koliko joj je potrebno.
U kombinacije sa tenziometrom koriste se i drugi mjerni instrumenti: EC metar, ekstraktor vodenog rastvora iz zemljišta, termometar i vlagometar. Primjena mjernih instrumetana postaje sve zastupljenija jer na taj način stvaramo optimalne uslove za razvoj biljke sa jedne strane, a sa druge nepotrebne troškove svodimo na minimum.