Pepeo je proizvod sagorijevanja organske materije – drveta. Od davnina se koristi kao najbolje kalijumovo đubrivo. Drveni pepeo (7% fosfora, 6-20% kalijuma 20-35% kalcijuma) je dobro kalijumovo đubrivo (0,5 kg na 10 m2) sa dugim efektom od 12 mjeseci.
Pepeo dobijen od uglja ili nepoznatog porijekla ne smije se koristiti kao đubrivo. Prema tome, on je neorgansko đubrivo nastalo sagorijevanjem organske mase najčešće drveta (listopadnog kao i četinara). U njemu se nalaze soli raznih minerala, a najviše soli kreča i kalijuma, sadrži i mikroelemente.
Kalijum pomaže da se lakše obavlja prenos organskih materija prema plodovima i drugim organima koji rastu. Stručnjaci tvrde da, u izvjesnom smislu ima uticaja na kvalitet voća i povrća , na bolju obojenost plodova i na njihovu slast.
Alkalno je đubrivo i ima izuzetan značaj za smanjenje kiselosti zemljišta, kao i za popravljanje njegovih fizičkih osobina – strukture agregatnih čestica, čime se postiže rastresitost tla. On povećava propusnost vode, pa se tako izbjegava prevlaživanje, a povećava i količina vazduha u zemljištu, poboljšavanjem poroznosti i aeracije zemljišta тј. poboljšava vazdušni, vodni i toplotni režim u zemljištu.
Таkоđе utiče i na prinos koštičavog voća. Zato ga treba primjenjivati u praksi kao đubrivo, na zemljištima koje imaju potrebe za tim. Prije upotrebe pepela, obavezno treba uraditi agrohemijsku analizu zemljišta sa preporukom za đubrenje i primjeniti isključivo pepeo kojem se zna izvor.
Primjena prevelikih količina pepela može uticati na smanjenu dostupnost fosfora zbog alkalnosti sredine.
Primjena pepela u voćarstvu
Kada je pepeo pomješan sa kompostom, može se upotrebljavati kao malč oko većine voćaka, osim kod maline koja voli kisela zemljišta.
Voćke, zavisno od vrste, uglavnom dobro uspijevaju na lagano kiselim zemljištima pa im ne bi trebalo dodavati velike količine pepela. Od malo veće upotrebe pepela koristi bi trebalo ima vinove loza, a naročito ribizla. Pepeo se može dodavati u voćnjak direktno na zemljište u količini od 50-150 g/m² uz obaveznu plitku obradu 3-5 cm.
Pepeo neće biti dovoljan, ne sadrži azot, već u đubrenju treba koristiti i odgovarajuće količine đubriva sa povećanim sadržajem azota i fosfora. Količina pepela kojom se tretira mora biti kontrolisana, a preporuka je da se na površini od 100 m² koristiti ne više od 10 kg pepela godišnje. Upotreba pepela u poboljšavanju zemljišta mora biti s namjerom da se postigne, odnosno održi optimalna kiselost zemljišta. Jesen je, pravo vrijeme za đubrenje, odnosno primjenu pepela u voćnjaku.
Izvor: domacinskakuca.rs
PROČITAJTE:
Zašto je jesenje čišćenje i zaštitu voćnjaka važno pravovremeno početi?
Šta se radi u voćnjaku u novembru? – Prihrana, rezidba, obrada, zaštita