Grožđe je ukusna, slatka i zdrava bobica, sada idealno vrijeme za pripremu slatkog od bijelog grožđa koje će zasladiti zimske dane.
Pročitajte: Grožđe u tegli – Uljepšajte zimske dane savršenim ukusom
Sastojci:
1 KG OČIŠĆENOG GROŽĐA SA PETELJKI
1 KG ŠEĆERA
150 ML VODE
Detalje pripreme pogledajte u videu:
Ljubitelji cvijeća znaju da mnogim cvjetnicama upravo u krajem septembra završava sezona, ali isto tako upravo sad trenutak je za sadnju vrsta koje želimo vidjeti na proljeće u punom cvatu.
Dolaskom septembra u vrtu se zahuktavaju radovi jer puno toga valja obaviti prije prvog mraza.
Prije svega tu se misli na lukovice. Prije same sadnje potrebno je odlučiti koje vrste bi željeli imati u vrtu u proljeće i u kojoj boji, a zatim krenite u nabavku. Lukovice su dosta skupe no nastojite ne štedjeti na njima, birajte lukovice koje su zdrave. Želite li pak imati vrt pun boja i ovu jesen prionite poslu te nabavite jesensko cvijeće koje voli hladnije temperature.
Pročitajte: Koje cvijeće se sadi u jesen – Na šta paziti kod sadnje i kako pripremiti zemlju?
Maćuhica (viola) je definitivno najbolji izbor. Otporna je na zimu. Naraste oko 15cm. Možete je nabaviti na pijacama, vrtnim centrima ili cvjećarama po vrlo povoljnim cijenama u mnogobrojnim bojama.
Erika (Erica) je biljka koja voli zimu, a optimalna temperature za prezimljavanje je 5 stepeni. Volite li imati cvijeće na balkonu pravo vrijeme da ljetne vrste zamijenite zimskima. Erika je dobar izbor.
Pročitajte: Erika – Saznajte sve o uzgoju ovog cvijeta
Pernetia (Pernetia mucronata) je grm s bobicama koji podnosi mraz iI lijepo ga je vidjeti u vrtu.
Hrizanteme (Chrysanthemum), kao i svaku jesen ljubitelji hrizantema su napokon dočekali da hrizanteme, margarete, špine i multiflore dođu u cvijet. Mnogi ljubitelji cvijeća će se složiti da je hrizantema ipak vrtna kraljica u kasnu jesen. Potrebno ju je samo zaštiti od prvih mrazeva koji ponekad dođu nenadano.
Ako planirate sijanje trave prije zime septembar je idealan mjesec za to. Za uspješniji rast trave zasijanu površinu dobro je prekriti plastičnom folijom.
Pročitajte: Ako želite travnjak nema idealnijeg trenutka za sijanje trave
Tu je i kraljica cvijeća ruža koju valja kvalitetno orezati. Rezidba ruža se odrađuje u tri termina: jesen, proljeće i sredina ljeta. Osnovno znanje o rezidbi ruža omogućiće vam da imate lijepe, zdrave i dobro njegovane grmove ruža koji će vas nagraditi cvjetovima. Jesenska rezidba je dio pripreme ružinog grma za prezimljavanje, piše Living.
Pitomi kesten je šumsko listopadno drvo koje raste u visinu oko 30 metara, ima veliku i bujno razgranatu krošnju. Može da živi do 3 vijeka. Ovo drvo koje nije u velikoj mjeri zastupljeno u našoj zemlji cvjeta kasno – tokom juna mjeseca, kada predstavlja odličnu pčelinju pašu. U nastavku teksta pročitajte o svim blagodetima meda od kestena, sigurno će se mnogi iznenaditi tome koliko je ovaj med ljekovit.
Ovaj med je poznat po tome da snižava krvni pritisak, jer sadrži veliku količinu vlakana koje ga snižavaju. Osim toga ovaj med se smatra dragocjenim jer čisti krvne sudove. Med od kestena podstiče cirkulaciju.
Šta je to što povezuje med od kestena i zeleno povrće? To što sadrže folnu kiselinu koja potpomaže formiranju crvenih krvnih zrnaca.
Pročitajte: Čaj od kestena – Skuvajte sebi ovaj ljekoviti napitak
Ovaj med je veoma poznat među onima koji pate od gastritisa ili gorušice. Naime, štiti želudačnu i crevnu sluzokožu. Potpomaže digestivnom traktu pri varenju, a koriste ga i oni koji imaju problem sa dijarejom. Smanjuje bol kod navedenih stanja i reguliše kiselinu.
Smatra se da ovaj med podiže imunitet, stoga ga mnogi konzumiraju upravo u ovom periodu, kada se pripremamo za hladnije dane i noći nakon toplog ljeta.
Štiti organizam od slobodnih radikala, a zahvaljujći svom antibakterijskom svojstvu koristi se i za spoljnu upotrebu – za pripremu obloga za povrede.
Pročitajte: Med od pamuka glavna atrakcija
Pored toga, ovaj med smanjuje uporni kašalj. Obiluje brojnim vitaminima i mineralima. Najpoznatiji je po svom sadržaju vitamina C, ali u sebi ima i dragocjene vitamine A i B. Kada je reč o mineralima ni tu ne zaostaje: bogat je gvožđem, kalijumom, kalcijumom, fosforom, magnezijumom i manganom.
Ima snažan, karakterističan ukus, samo je blago sladak, te je omiljen kod onih koji nisu veliki ljubitelji slatkog. Ukus može biti čak i pomalo gorak. Čest je sastojak u italijanskoj kuhinji.
Boja mu je tamnija, crvenosmeđa, a koliko će sam med biti taman zavisi od pobneblja gde raste pitomi kesten.
Aroma mu je biljna, sa blagom notom dima.
Krajem ljeta i početkom jeseni idealna nam je prilika da prikupimo povrće koje ćemo spremati u tegle. Paradajz je jedna od omiljenih salata, i zašto je ne bismo pripremili i imali i u zimskim danima.
Napravite sušeni paradajz iz tegle koji ćete jesti tokom cijele zime. Idealan je kao salata, prilog ili kao obrok na hljebu.
Pročitajte: Brzo, jeftino i ukusno – Slatko od zelenog paradajza
Pročitajte: Šarena turšija – Zimnica puna vitamina i menerala! /RECEPT/
Paradajz dobro oprati i isjeći na četvrtine. Poređati zatim na pleh koji ste obložili pek papirom. Staviti u rernu da se suši nekih 6 sati na 50 stepeni. Kada se ohladi ređamo u tegle. Slažemo ga, i dodajemo čenove bijelog luka i svjež peršun. Kada se napune teglice dodamo malo soli na vrh i sipamo maslinovo ulje do vrha tegle. Zatvorite tegle i čuvajte na hladnom mjestu.
Važna napomena: Paradajz ne pritiskati prilikom ređanja.
Zašto u kući treba imati zlatni brk – ljekovita biljka koja zrači pozitivnom energijom!
Od zelenih dekorativnih biljaka postoje i one koje mogu donijeti puno više od estetike u vaš dom, a to je svakako biljka zlatnibrk. Na našim prostorima nije toliko zastupljena i popularna, dok se u svijetu od ove biljke prave mnogi lijekovi u vidu obloga i melema, a mnogi vjeruju da ima i korisno dejstvo po energiju u kući.
Pročitajte: BENDžAMIN – Kako se gaji biljka koja najbolje utiče na kvalitet vazduha u domovima
Zlatni brk raste u prirodi u Centralnoj Americi, ali svom srećom možemo ga uzgajati kod kuće u saksiji. U kućnim uslovima biljka može dostići visinu od 80 cm, a nije ni zahtjevna za njegovanje. Raste prilično brzo, pa isječeni listovi i stabljike brzo ponovo rastu. Njene liske podsjećaju na listove kukuruza, a dijelom i na drvo života.
U narodnoj medicini se primjenjuje sok iz listova zlatnog brka za brže zarastanje rana i saniranje modrica. Pomaže u vidu obloga i melema kod otoka i upala, a primjenjuje se i u kozmetičke svrhe u maskama za lice. Prije upotrebe zlatnog brka u svrhu zdravlja i ljepote, obavezno je prvo da se konsultujete sa ljekarom i stručnjakom kako biste na pravilan način koristili biljku.
Pročitajte: Asparagus – Dekorativna biljka koja ukrašava zatvorene prostorije i balkone
Simbolika ove biljke jeste da ona akumulira kreativnu moć prirode i donosi u dom energiju vitalnosti. Neki je nazivaju i biljkom magnetom za pozitivnu energiju, a vjeruje se da štiti dom od negativnih vibracija.
Prema feng šuiju energija ove biljke može pozitivno uticati na ljubav. Pomaže onima koji žele da osvoje nečije srce jer prenose dobru energiju, ali se vjeruje i da vraća bliskost ljubavnim parovima.
Kafa nam pomaže da se razbudimo ujutru, a osim toga, ovaj napitak ima i brojne zdravstvene prednosti. No, bez obzira na to što vam se čini da je najbolje popiti kafu čim se probudite, ipak postoji bolji trenutak za šoljicu ovog napitka kako biste mogli u potpunosti iskoristiti sve prednosti koje vam kafa nudi.
Koliko god je teško povjerovati, jesen je skoro stigla. I dok pripremate domaćinstvo za promjenu temperature, važno je promijeniti i način održavanja biljaka. Stručnjakinja Lindsay Pangborn za MindBodyGreen otkrila je najbolje trikove za ovo prelazno razdoblje, uključujući najveću grešku koju ljudi čine u ovo doba godine.
Prema njenom mišljenju, najveća greška koju ljudi čine kako prelazimo na hladnije mjesece je to što nastavljaju zalijevati biljke onoliko koliko i ljeti.
“Uopšteno, sobnim biljkama nije potrebno toliko vode koliko većina ljudi misli, osobito u jesen i zimu, kada se dani skraćuju, a rast usporava”, kaže ona te napominje: “Kada ih zalijete previše, uzrokovaćete truljenje korijenja jer neće moći dobiti dovoljno kiseonika.”
Pročitajte: Iskoristite destilovanu vodu iz klime za zalivanje biljaka
Da biste shvatili kada vašim biljkama zaista treba voda, Pangborn preporučuje test dodirom. Jednostavno gurnite prst u tlo otprilike jedan do tri centimetra, a ako osjetite vlagu, ne morate je zalijevati. Ako je suvo, zalijevajte dok voda ne dođe do samog dna, pazeći da ne ostane višak vode u posudi.
Pročitajte: Zalivanje cvijeća mlijekom? I još mnogo korisnih trikova za cvijeće bez mane!
Takođe, mnoge sobne biljke neće rasti ni približno toliko zimi, poznatoj i kao “sezona mirovanja”. Tada ne morate davati biljkama đubrivo jer je važno da se biljka odmori tokom hladnijih mjeseca, prenosi Večernji list.
Lovci širom Srpske imaju pune ruke posla zbog divljači koja uništava usjeve i napada stoku, a najnoviji primjer dogodio se na imanju Krivdić u Kozarskoj Dubici, gdje su vukovi ili šakali zaklali šest ovaca.
Za domaćina Samira Krivdića, na čijem imanju je divljač naoštrila zube, priča o tom događaju je bolna jer, kako kaže, prema svakoj životinji se ophodi sa mnogo ljubavi.
– Pokušavam to nekako zaboraviti. Kada sam neko jutro otišao da nahranim stoku, ugledao sam da je krvoločna životinja zaklala šest ovaca – kazao je Krivdić dodajući da su kasnije shvatili da nedostaje još pet ovaca za koje ne znaju da li su pobjegle ili ih je nešto odvuklo u šumu.
Primijetio je, kaže, da je još osam ovaca imalo dodira sa predatorom jer im je vuna bila počupana.
Pročitajte: Zaštita voćaka od divljači
– Pretpostavka je da se radi o vuku ili više njih, iako je čudno da su tako blizu prišli. Da je šakal, smatramo da bi ga psi otjerali – objašnjava Krivdić dodajući da im se slična situacija dogodila prije četiri godine, kada su imali upad pasa lutalica, te je 19 ovaca nastradalo.
Predsjednik Lovačkog udruženja “Jelen” iz Kozarske Dubice Slobodan Borojević kazao je za “Glas Srpske” da su krajem avgusta dobili dojave o prisutnosti šakala na području njihovog lovišta, te da su organizovali hajke na njega.
– Šakali su većinom prešli preko Une i Save iz susjedne Hrvatske, divljač ne poznaje granice. Ovdje su se udomaćili i razmnožili – kaže Borojević.
Predsjednik Lovačkog udruženja “Srna” Srbac Goran Savanović potvrđuje da sva lovačka društva koja se nalaze duž rijeka Save i Drine, na granici sa Srbijom i Hrvatskom, imaju izrazito pojačanu aktivnost u vezi sa šakalima.
– Hajkama i nešto rjeđe pojedinačnim čekanjem borimo se protiv šakala, ali pokazalo se da to nije dovoljno. Pokrećemo inicijativu u Lovačkom savezu RS da i on bude uvršćen u divljač jer do sada nije bio na ovim prostorima – kazao je Savanović. Dodaje da lovce nagrađuju da odstrijele šakala dajući im kutiju od 20 metaka kao stimulans.
Pročitajte: Nestvarni prizori kod Tuzle – Jeleni posjetioce ostavljaju bez daha
Kako kažu u ovom udruženju, šakal je divljač koja se mora uništavati, jer gdje god se on pojavi, vrlo brzo nastane prazan prostor.
– Borba sa šakalom neće se moći nastaviti samo odstreljivanjem jer, ako se razmnožavanje nastavi ovim tempom, moraće se upotrijebiti neke druge metode, trovanje ili nešto slično – rekao je Borojević.
Podsjetio je na primjer u centru Srpca, kada je prije nekoliko godina nedaleko od vrtića odstrijeljen par šakala koji se sakrio iza cijevi i tu napravio gnijezdo. Riječ je o opasnoj divljači koja prilazi kućama.
Kako Borojević ističe, ove godine ekspanzija je i u brojnosti divljih svinja i nema terena na kojem nije nanesena šteta.
– Prihranom smo počeli da ih zadržavamo na određenim lokacijama da ne ulaze u usjeve i da ne prave štetu, ali bez obzira na sve to, šteta je prisutna – rekao je Borojević.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Vladimir Usorac potvrdio je za “Glas Srpske” da divlje svinje u polju kukuruza nisu rijetka pojava, a kako ističe, to do sada u Prnjavoru nije bio problem.
– U blizini moje farme hodaju dvije krmače sa 18 prasadi. Ove godine nema toliko kukuruza, pa samim tim i šteta je daleko manja – kazao je Usorac dodajući da, tamo gdje nema stanovnika, ima divljači, a to je znak da nema više stanovnika na selima.
Pročitajte: Pogledajte kako krdo divljih svinja uništava usjeve u Gradačcu
Divljač pravi probleme i mještanima sela u zapadnokrajiškim opštinama u FBiH. U selu Kolunić kod Bosanskog Petrovca medvjed već nekoliko dana obilazi voćnjake. Mještani pričaju da već nekoliko jutara zatiču polomljene grane u voćnjacima te dodaju da medvjed ne bi dolazio u selo da u šumi ima hrane.
Biodizel je tečno gorivo proizvedeno iz biljnih ulja ili iz korišćenih ulja i masti.
Biodizel veoma čisto sagorjeva i podsjeća na standardni dizel. Proizvodi se od ulja koje se dobija od suncokreta, soje ili uljane repice pomoću metanola i katalizatora. Po hemijskom sastavu je mješavina metil estara masnih kiselina.
Ovo gorivo jeste obnovljivi izvor energije jer se troši onom brzinom kojom se obnavlja. Gorivo je dijelom nižeg energetskog sadržaja, ali sadrži veći procenat kiseonika što pomaže boljem sagorjevanju.
Pročitajte: Ovu biljku možete koristiti u ishrani i praviti auto sedišta
Na osnovu iskustva u proizvodnji biodizela, najbolje kulture su uljana repica i suncokret. Sa jednog hektara uljane repice i suncokreta dobija se od 1.400 do 1.500 litara ulja, a preradom soje dobija se oko 400 litara.
U preradi od 1.000 litara ulja dobija se oko 300 litara biodizela i dve trećine pogače za ishranu stoke. Vrednost pogače za ishranu stoke na tržištu kreće se oko 65 dinara po kilogramu.
Za proizvodnju biodizela koristi se metanol koji u svojoj primjeni zahteva pažljivo rukovanje i njegova upotreba može predstavljati opasnost u proizvodnji. Za preradu 200 litara ulja koristi se 35 litara metanola. Proizvodnja biodizela u sopstvenoj režiji za farmere može biti isplativa samo u slučaju da je zatvoren proces proizvodnje od njive do rezervoara.
Pročitajte: Pet neobičnih alternativnih izvora energije
U praksi proizvođači često mješaju biodizel i dizel i tako smanjuju troškove proizvodnje.
Razvojem savremene tehnologije farmeri danas mogu da kupe opremu za proizvodnju biodizela za oko 2.000 evra.
Pored ekonomske isplativosti čija se cijena proizvodnje trenutno kreće oko 80 dinara po litru biodizela, nemjerljiv je i učinak u zaštiti životne sredine.
Plodovi dunje beru se tokom septembra pa sve do kraja oktobra, a vrijeme berbe presudno utiče na kvalitet i tehnološka svojstva plodova ove voćke.
Kako dunja kao voćna vrsta dugo vegetira, odnosno, raste, prerana berba može uzorkovati veliki gubitak u težini i kvalitetu, dok ukoliko dođe do kašnjenja postoji opasnost od prekomjernog opadanja plodova i pojave skladištenih bolesti.
Dunja se bere dok su plodovi manje-više na određenom stupnju zrelosti koja se ne može uvek lako i pravilno odrediti. U principu, kao i kod ostalih voćaka, postoje dva stepena zrelosti ploda: fiziološka (botanička) i potpuna ili konzumna zrelost.
Pročitajte: Evo šta sve liječi dunja – Sve što niste znali o mirisnoj dunji
Kada ćemo odrediti optimalno vrijeme berbe zavisiće u mnogome i od namjene plodova – da li će se koristiti za konzumnu upotrebu ili za industrijsku preradu.
Botanička zrelost plodova dunje može se odrediti na više načina. Pri tome se najčešće uzima broj dana od punog cvjetanja do prestanka rasta. Za razvitak plodova dunje potrebno je 120-150 dana.
Kao jedan od pokazatelja može poslužiti i lakoća odvajanja malja sa pokožice ploda. Kod nezrelih plodova malje se znatno teže čupaju.
Pročitajte: TRIK uz koji ćete DUNJE oljuštiti BEZ MUKE ( Plus – Kako se pravi slatko od dunja)
Plodovi dunje namijenjeni preradi beru se u punoj zrelosti. Prije berbe poželjno je pokupiti otpale plodove i očistiti korov. Pri berbi potrebno je voditi računa da se ne lome grančice koje nose plodove , jer će one nositi rodne pupoljke za narednu godinu.
Prema kvalitetu, dunje se stavljaju u promet kao dunje I i II kvaliteta. Dunje I kvaliteta moraju biti pravilno razvijene, prečnika najmanje oko 70 mm, meso ploda mora biti svetložute boje i bez mrkih mrlja, a pokožica ne smije imati crne mrlje. Dunje II kvaliteta mogu imati 5% plodova sa mrkim mrljama i manjim oštećenjima, a prečnik ploda mora biti preko 50 mm.
Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.
Kontakt: [email protected]
© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.
Created by: MicroMedia
