Naslovnica Blog Stranica 400

Oprašivanje biljaka u plastenicima

U plasteniku oprašivanje biljaka donosi zaradu jer neuspjeh u ovoj fazi razvoja odnosi vaš trud.

Povrtari koji se bave proizvodnjom povrća u zatvorenom prostoru mogu imati poteškoća zbog slabe oplodnje. To se dešava zbog visoke vlažnosti gdje je otežano oslobađanje polena iz prašnika pa je oplodnja slaba, samim tim broj zametnutih plodova je mali.

Da bi poboljšali oplodnju u plastenicima i staklenicima mogu se koristiti stimulatori oplodnje hemijskog porijekla. To su male koncentracije hemijske materije 2,4-D-dihlorfenoksi sirćetne kiseline. Upotrebljava se u vrlo malim koncentracijama, da ne bi doveli do neželjenih herbicidnih efekata na biljkama.

Pročitajte: Oprašivanje paradajza uz pomoć bumbara

Oprašivanje biljaka u plastenicima

Kod paradajza usljed povećane koncentracije ili pri tretiranju jednog cvijeta više puta dolazi do deformacije listova, a kasnije i plodova paradajza. Listovi su izduženi sa deformisanim glavnim nervom i nazubljenom ivicom.

Plodovi koji se formiraju na takvim biljkama su deformisani, nepravilnog oblika sa unutrašnjom šupljinom zelenih zidova komora. Zato je preporuka savjetodavca da se prilikom upotrebe ovih preparata obavezno proizvođači dobro upute, kako ne bi imali negativnih posljedica.

Deformacija plodova pogotovo ranih hibrida u plastenicima i staklenicima pored upotrebe hormona za oplodnju pomenutog 2,4-D u koncetracijama većim od 0.00028% može da dovede do deformacije plodova i lišća, a cilj je što ranije izaći na tržište.

Ovako oplođeni plodovi nešto ranije sazrijevaju bez sjemena ili se umjesto sjemena javaljaju rudimentirani dijelovi nalik sjemenu. Deformacije plodova pogotovo na prvim cvjetnim granama mogu se javiti i prinudnom oplodnjom na temperaturi i na 15 stepeni, bez upotrebe hormona.

Bumbari neće da lete kad im je hladno, osim da im obučemo bunde.

Mali proizvođači – polu profesionalci ili vlasnici manjih porodičnih plastenika pribjegavaju upotrebi tresača, kojim se sami snalaze.

Naime: na pijacama kupuju električne aparate za brijanje sa akumulatorom, skidaju mrežicu i ugrađuju elastičnu žicu dužine 15 – 20 cm na koju navlače plastiku. Naslanjanjem žice koja vibrira na cvjetnu granu ili dio cvjetne grane dolazi do oslobađanja polena. Pošto su povrtari nestrpljivi vrše oplodnju i pri nižim temperaturama, mada postoje i hibridi koji se oplođavaju i na nižim temperaturama, tako da sve sjemenke u komorama ploda nisu oplođene.

Pročitajte: Ručno oprašivanje paradajza: Da svaki cvijet postane plod!

Pošto biljka dobija signal da je cvijet oplođen prestaje polinacija u cvijetu i zbog neravnomjernog rasta ploda (dio ploda koji je oplođen) sporije raste i javljaju se deformacije. Što se tiče visokih temperatura i jake insolacije savjetuje se povrtarima da koriste duplu ili unutrašnju foliju kako bi spriječili jače ozračivanje.

Ozračivanje se može smanjiti i korišćenjem zaštitnih mreža koje se prebacuju preko plastenika, a sve u cilju dobijanja plodova lijepog izgleda i vrhunskog kvaliteta vezanih za sortu ili hibrid.

Autor: ing-polj. Vladan Marković, specijalista organske proizvodnje, PSSS Prokuplje

Prva faza razvoja pšenice zahtijeva puno fosfora

0

Prva faza razvoja pšenice zahtijeva fosfor – Kasna sjetva i manje vlage u zemljištu mogu usloviti zastoj u razvoju biljaka tako da je prva faza razvoja pšenice bila okarakterisana slabijim razvojem same biljke. U prvoj fazi razvoja potrebe za fosforom su najviše izražene. Kako dalje teče usvajanje mineralnih materija do same žetve?

Sljedeći pokazatelji karakterišu ishranu svake biljke

-sadržaj hranljivih elemenata u jedinici biljne materije,

-iznošenje hranljivih elemenata po jedinici površine od strane usjeva i

-odnos hranljivih elemenata usvojenih od strane biljaka (kvalitativni pokazatelj)

Svaki od pokazatelja ima značaja za praktičnu primjenu mineralnih đubriva odnosno za efikasno iskorišćavanje hraniva od strane biljaka. Prva dva pokazatelja imaju kvantitativno obilježje i karakterišu potrebe biljaka u ishrani s kvantitativne strane, dok je treći pokazatelj kvalitativni.

Pročitajte: Pšenica i ječam sada najizloženiji napadu pjegavosti, kako ih zaštititi?

Ovi pokazatelji mogu da predstavljaju vrijednosti za određenu jedinicu vremena ili da budu izraženi dinamički za duži period vegetacije. Međutim određene biljne vrste pa čak i sorte na specifičan način reaguju na uslove gajenja, te i njihov tempo porasta i razvića može da bude različit, a samim tim i dinamika sadržaja hranljivih elemenata.

U većini slučajeva intenzitet usvajanja hranljivih elemenata najveći je u prvim danima porasta i razvića biljaka. Svakako, ovo zavisi kako od biljne vrste tako i od hranljivih elemenata.

Za pšenicu je najveći intenzitet usvajanja fosfora na početku života biljke. Kasnije ovaj intenzitet postepeno opada i pri kraju vegetacije svodi se na minimalne vrijednosti. U većini slučajeva intenzitet usvajanja fosfora pri kraju vegetacije je svega oko 10 % u odnosu na maksimum usvajanja.

Prva faza razvoja pšenice

Usvajanje drugih hranljivih elemenata (K,Ca, S i dr) zavisi od porasta i razvića biljaka pšenice. Tako maksimalno usvajanje K, a naročito Ca nije na početku života biljke, već kasnije, kada se formira stablo biljke.

Pročitajte: Optimalno vrijeme sjetve ozime pšenice

Prema nekim rezultatima postoji razlika između sorata pšenice u intenzitetu usvajanja hranljivih elemenata, a naročito fosfora. Sorte otpornije na niže temperature usvajaju više fosfora u odnosu na sorte manje otporne prema niskim temperaturama. Ovo se objašnjava time što kod sorata otpornijih prema niskim temperaturama svi fiziološko biohemijski procesi, a u tom smislu i usvajanje hranljivih elemenata teku aktivnije nego kod neotpornih sorata.

Autor: Stojković-Jevtić Snežana savetuje: Usvajanje hranljivih elemenata kod pšenice

Pas može da prepozna lošu osobu? Evo šta je otkrilo novo istraživanje

Mačka ili pas? Ovo je jedno pitanje o kome se godinama raspravlja. Evo još jedne činjenice o psima koji mogu da promijene mišljenje o tome za kojeg ljubimca da se odlučite.

Najskuplje SOBNO CVIJEĆE na svijetu, a nešto slično svi imamo u domovima!

Cijene sobnih biljaka mogu se kretati od skromne dvije cifre do više od milion.

Pravilno skladištenje luka – Održite kvalitet lukovica

Pravilno skladištenje luka obezbjeđuje održavanje kvaliteta lukovica i duži rok čuvanja. Luk se, po pravilu, gaji kako za proljećnu upotrebu kao mladi luk, kao i neko drugo povrće u bašti, tako i za duže skladištenje.

Pravilno skladištenje luka je važno pitanje, jer bi trebalo da ostane netaknut cijele zime, a da pri tom zadrži odličan ukus i korisna svojstva. Pravilno skladištenje luka ne uključuje samo temperaturna pitanja, već i proces njegove pripreme za skladištenje, koji započinje mnogo prije berbe, čak i u toku vegetacije. O pravilnom skladištenju piše Dragomir Radić, savetodavac u PSSS Smederevo.

Pročitajte: Skladištenje i preventivne mjere u suzbijanju truleži glavica crnog luka

Pravilno skladištenje luka

Nema mnogo faktora koji utiču na dužinu skladištenja luka, ali svaki od njih ima svoj doprinos:

  • Sorta luka ima najveći uticaj na dužinu skladištenja
  • Stepen zrelosti lukovice
  • Pripremna faza za skladištenje
  • Uslovi skladištenja.

Sortiment

Kasne i ljute sorte se najbolje čuvaju, ukazuje Radić. One po pravilu imaju više suve materije i šećera, sa nekoliko debelih ovojnih listova koji ne pucaju i sa vrlo tankim „vratom“. Čak i ako dođe do smrzavanja, njihove glavice nemaju nikakva oštećenja poslije odmrzavanja. Uslovi proizvodnje imaju veoma važan uticaj na dužinu čuvanja. Obilne padavine ili zalivanje, zatim pretjerano đubrenje azotnim đubrivima, povećavaju sadržaj vode na štetu suve materije u glavici, pa takav luk ima upotrebnu vrednost najviše mjesec dana. Usjev gajen iz arpadžika daje krupnije glavice sa manje suve materije nego usjev iz direktne sjetve.

Pročitajte: Trulež luka – Bolest koja napada luk u skladištu

Vađenje luka treba obaviti kada je potpuno zreo. Samo potpuno zrele glavice, čije je fizičko stanje u fazi mirovanja, mogu ležati koliko god je potrebno, pod određenim mikroklimatskim uslovima. Trenutak potpunog sazrijevanja zavisi od mnogo faktora – to nisu samo vremenski uslovi, region gajenja, već i sortna osobina.

Ovaj trenutak može se odrediti i vizuelno – glavice postaju tvrđe, veće, a „vrat“ glavice postaje tanak i isušuje se. Za sakupljanje treba sačekati lijep sunčan dan. Takođe je važno obratiti pažnju na sam postupak prikupljanja. Ne preporučuje se čupanje glavica iz zemlje jer može doći do kidanja, kao ni udaranje jedne o drugu posle izbacivanja na površinu. Sve ovo može oštetiti ovojne listove, što će negativno uticati na čuvanje. Takođe, izvađene glavice ne smiju dugo ostati na vrelom ljetnjem suncu, jer mogu da dobiju ožegotine i zelenu boju, a kasnije se kvare.

Pročitajte: Šta će se desiti ako se zreo crni luk ne izvadi iz zemlje?

Pravilno sušenje lukovica je važna tačka koja garantuje dugoročno i sigurno skladištenje. Samo dobro osušene i provjetrene glavice mogu preživjeti do proljeća. Poslije vađenja, luk se mora osušiti, najbolje na promaji u hladovini. Neophodno je složiti luk u tankom sloju, da ne bi došlo do samozapaljenja i kvarenja. Sloj ne smije biti deblji od 30 cm.

Četiri razloga zbog kojih treba jesti cherry paradajz

Paradajz je prava ljetna namirnica, a puni tanjire sve do oktobra. Naravno, može se konzumirati tokom cijele godine, ali ipak najbolje prija tokom vrućih mjeseci.
Paradajz je vrlo jednostavno uvrstiti na svaki jelovnik. Možete ga dodati sendvičima, jesti kao salatu, pripremiti od njega čorbu ili supu.

Mnogima je omiljena vrsta paradajza ona manja i simpatičnija – cherry paradajz. Ako još niste, vrijeme je da ga počnete konzumirati. Za to postoje četiri odlična razloga, koja donosimo u nastavku.

Pročitajte: Slatko od čeri paradajza – Da li ste pravili ovu neobičnu zimnicu?

1. Mogli biste popraviti izgled kože

Cherry paradajz sadrži puno vitamina C. U samo jednoj šolju cherry paradajza nalazi se čak 19 miligrama ovog važnog vitamina. Poznato je da vitamin C popravlja zdravlje kože, a štiti i od oštećenja uzrokovanih UV zracima.

2. Mogli biste regulisati krvni pritisak

Osim vitaminom C, cherry paradajz obiluje i kalijumom. U jednoj šolji cherry paradajza pronaći ćete više od 350 miligrama kalijuma, gotovo jednako koliko u banani srednje veličine.

Pročitajte: Recept za kiseli crveni paradajz!

Iako kalijum ima brojne prednosti za zdravlje, daleko najpoznatija je ta da može pomoći u snižavanju i regulisanju krvnog pritiska.

3. Mogli biste smanjiti rizik od moždanog udara

paradajz sadrži likopen, a njegove dobrobiti su ogromne. Neka istraživanja povezala su likopen s manjim rizikom od raka prostate, a u novije vrijeme se primjećuje da je povezan s manjim rizikom od moždanog udara kod muškaraca, prenosi Index.

4. Vaše kosti bi mogle biti zdravije

Takođe dobrobiti likopena uključuju i bolje zdravlje kostiju te smanjeni rizik od razvoja osteoporoze.

Pet savjeta za jesenju sadnju lukovica – U proljeće će vas dočekati bujno cvijeće u dvorištu

Proljećne lukovice se sade u jesen jer zahtjevaju hladni period mirovanja u trajanju od nekoliko mjeseci.

Ukoliko na proljeće želite da uživate u ljepoti lala, irisa ili narcisa, sada je pravo vrijeme za njihovu sadnju. Za ovaj zadatak neće vam biti potrebno više od sat vremena, a osiguraće da vas u proljeće obraduje dvorište prepuno šarenih latica i privlačnog izgleda.

Postoje određeni koraci koje možete da preduzmete kako biste osigurali što veći uspjeh cvjetanja ovih dekorativnih biljaka.

Pročitajte: Otkrvamo vam kako se pravilno gaje gladiolee: 

1. Odaberite zdrave lukovice

Prije same sadnje dobro pregledajte lukovice, kako biste upotrebili samo one dobre i zdrave. Izbjegavajte one mekane, pogotovo one na kojima primjetite buđ. Zdrave lukovice treba da budu čvrste i suve.

2. Sačuvajte uputstva

Osim što možete da dobijete dobre savjete za sadnju i brigu o svom cvijeću, ako sačuvate pakovanje, znaćete koja je vrsta najbolje uspjela i kako se tačno sadi.

3. Zaštitite ih od truljenja

Prije sadnje, lukovice dobro uvaljajte u prašinu od drvenog uglja, što će ih zaštititi od truljenja.

Pročitajte: Jesenja sadnja LJILJANA daće jaču biljku i krupnije cvjetove na proljeće

4. Pazite gdje je kraj lukovice

Naime, neke od lukovica se sade tako da njihov vrh bude okrenut na dolje, a neke se sade u suprotnom položaju, prema gore.

Prema pravilu, donji dio lukovice je ravniji i ima više suvog korijenja, a vrh je blago špicast i iz njega će izrasti lišće i cvjetovi. Ako lukovice imaju nekoliko vrhova, imaće i više cvjetova.

Čak i ako imate lukovicu za koju ne znate gdje joj je kraj, posadite je položenu sa strane, ona će svakako uspjeti.

5. Vodite računa o dubini na kojoj se sadi korijen

Univerzalno pravilo je da se lukovice posade na dvostrukoj dubini od njihove dužine. Na primjer, ako je lukovica duga pet centimetara, posadite je na dubini od oko 10 cm.

 

Kako prepoznati kupus pun hemije

Sezona zimnice je počela, većina domaćica je već probala najbolji recept za kisele krastavčiće – još bolje od onih kupovnih, a mnoge već „mjerkaju“ mladi kupus kako bi ga za koju nedjelju kiselile. Međutim, „rano“ povrće i voće nose sa sobom jedan zdravstveni rizik, a to je da sadrži poveću količinu nitrata.

Nitrati su hemijska jedinjenja koja se dodaju voću i povrću kako bi plod što prije sazrio. Problem je kada ova hemija prodre u namirnicu, tada postaje opasna po zdravlje. Kod mladog kupusa, nitrati se najviše nakupljaju u korijenu i površinskim listovima, a najmanje u sredini glavice.

Pročitajte: Koje su razlike između kupusa i kelja?

Zato stručnjaci apeluju da nikako ne jedete korijen, koji mnogi vole da grickaju kada izdube glavicu prije nego je polože u bure i započnu kiseljenje. Ako kuvate sladak kupus, obavezno odbacite površinske listove, velika je mogućnost da sadrži nitrate.

Koja količina nitrata je opasna?

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, „bezbjedan“ unos nitrata je pet mg dnevno na kilogram tjelesne težine. Pa tako, za osobu koja je teška na primjer 60 kg, neće biti problem ako unese 300 mg nitrata kroz hranu, što je otprilike oko 400 g svježeg kupusa (naravno, ako uklonite korijen i površinske listove, količina nitrata po gramu kupusa se smanjuje). Međutim, stručnjaci napominju da nema razloga za brigu, jer nije svaka glavica kupusa „nakljukana hemijom“. Jednostavno treba biti obazriv s plodovima koji su hranjeni organskim i mineralnim đubrivima kako bi brže rasli i bili veći.

Pročitajte: Kako odabrati kupus za kiseljenje bez greške

Kako odabrati najbolji kupus?

Prilikom izbora kupusa morate obratiti pažnju na miris i izgled. Povrće bi trebalo da miriše baš tako – na kupus. Spoljni listovi povrća moraju da budu netaknuti, bez oštećenja, da budu karakterističnog oblika i boje (bijela, zelena ili ljubičasta). Spoljno lišće ne bi trebalo da bude osušeno, a kod bijele i ljubičaste sorte, ovo lišće bi trebalo i da se „sija“.

Kada je najbolje vrijeme za orezivanje smokve

Da bi rodnost smokve bila visoka i redovna, pored pravilne sadnje i agrotehničkim mjera, treba da se izvede i pravilna rezidba.

Neko voće ili drveće „krvari“ kada ga sječete, odnosno pušta sok mnogo više nego drugo, a to je slučaj i sa smokvom. Takvo puštanje soka može da poveća rizik od prodiranja bolesti u ranu, te zbog toga treba izbjegavati rezidbu u periodu kada smokva može da „krvari“.

sok od smokve
„Krvarenje“ kod smokve

VRIJEME ZA OREZIVANJE SMOKVE

Najsigurnije vrijeme za orezivanje smokve jeste da obavite rezidbu dok je smokva u stanju mirovanja. Kako je riječ o listopadnoj biljci, lako je da utvrdite kada ide na spavanje: tokom zime, kada joj otpadne svo lišće.

KAKO PRAVILNO DA OREŽETE SMOKVU PROČITAJTE NA LINKU ISPOD:

PRAVILNO OREZIVANJE SMOKVE

 

Vrijeme i način sadnje jesenskog bijelog luka

Sadnja bijelog luka obavlja se i u jesen i često upravo ovaj jesenski ima bolji ukus od onog ranijeg. Nije zahtjevna biljka i relativno se jednostavno sadi.

Oktobar je optimalno vrijeme za sadnju bijelog luka. Za jesenju sadnju odabrati ozime varijetete koji su otporniji na niske temperature, daju krupnije lukovice, ali se mogu skladištiti kraće vrijeme.

Pročitajte: Crni i bijeli luk: Ove biljke nipošto nemojte saditi pored njih u bašti

Kao i za svaku drugu biljku, bitno je pripremiti zemlju za sadnju, očistiti ju od korova te prekopati. Sadnja bijelog luka ovavlja se na razmaku oko 15-20 centimetara izdubite rupe na dubini od oko 4-5 cm i u njih postavite režnjeve bijelog luka korijenom okrenutim prema dolje. Zatrpajte zemlju, pričekajte zimu te u proljeće po potrebi malo zalijte. Vaš bijeli luk spreman je za vađenje sredinom proljeća kad primijetite promjenu boje stabljike iz zelene u smeđu.

Razlika između ozimih i jarih varijeteta

Lukovice ozimih i jarih sorti se raspoznaju po veličini, cvjetnom stablu, broju, krupnoći i rasporedu čenova unutar lukovice. Lukovice ozimog bijelog luka su krupnije sa više zaštitnih listova koji obavijaju čenove u lukovici, a cvjetno stablo izraženo i čvrsto. Kod jarih varijeteta cvjetno stablo je slabo izraženo, mekano. Čenovi ozimog luka su krupniji, ima ih manji broj u lukovici i na presjeku lukovice vidljiv je njihov kružni raspored u jednom redu oko cvjetnog stabla. U lukovici jarih varijeteta prisutan je veći broj manjih čenova koji su raspoređeni u spiralnoj formi u nekoliko redova.