Naslovnica Blog Stranica 264

Skok šećera u krvi zavisi i od redoslijeda kojim jedete hranu tokom obroka – Jedan je ispravan

Agrosavjet
-
0
Skok šećera u krvi zavisi i od redoslijeda kojim jedete hranu tokom obroka – Jedan je ispravan

Ljudi koji žele da smanje šećer u krvi ili zaobiđu njegove nagle skokove obično se odriču određenih namirnica ili smanjuju znatno njihovu konzumaciju.

Pročitajte: Voda sa voćem je idealna za tople dane – Izaberite svoju omiljenu kombinaciju

Međutim, postoji jedna tehnika koju možete da uradite i koja zahtjeva nula ograničenja u hrani: jedite svoj obrok određenim redoslijedom. Nauka pokazuje da ako jedete sastojke obroka određenim redoslijedom, možete smanjiti porast glukoze u obroku za 75%. Dakle, jedete potpuno istu hranu, ali imate mnogo manje posljedica po vaše tijelo. Idealan redoslijed je sljedeći:

  • povrće ide prvo,
  • proteini i masti su na drugom mjestu,
  • skrobovi i šećeri na posljednjem mjestu.

Pročitajte: Pitate se – kako ovo izgleda u praksi?

Recimo da za obrok imate porciju lososa, spanaća i smeđeg pirinča, sa parčetom torte za desert. Prema ovoj teoriji, prvo ćete jesti spanać, zatim losos, pa pirinač i završite na kraju desertom. Ako ste u restoranu, nemojte jesti hljeb koji dobijete prije obroka. „Ljudi koji jedu hljeb na prazan stomak stvaraju veliki skok glukoze. To ne znači da morate u potpunosti da preskočite korpu za hljeb – ako čekate da jedete hljeb uz proteine, masti i povrće, imaćete mnogo stabilniji odgovor glukoze.
Ne zaboravite: slatka pića poput zaslađenog čaja mogu uticati i na vaš šećer u krvi. Dakle, ako želite da dodate slatki napitak u svoj obrok, obavezno ga popijte na kraju sa poslasticom, a ne prije obroka. Ovo uključuje i zaslađivače.

Koji tip zemljišta odgovara određenim vrstama ljekovitog bilja?

Agrosavjet
-
0
Koji tip zemljišta odgovara određenim vrstama ljekovitog bilja?

Što se tiče organskog uzgajanja ljekovitog bilja, najprije je potrebno izvršiti izbor vrsta i sorti biljaka na osnovu njihove pogodnosti za gajenje u konkretnim agroekološkim uslovima.

Ljekovito bilje zbog brojnosti svojih vrsta i različitosti u njihovim ekološkim zahtjevima omogućava organizovanje proizvodnje u različitim regionima.

Pročitajte: Ljekovite biljke koje bi trebalo da probate

Tako se razlikuju sljedeće vrste:

1) Vrste koje su pogodne za suva staništa: bijeli slez, morač, lavanda, korijander, majoran, timijan, pelin, bijela slačica
2) Vrste koje su pogodne za vlažna staništa: odoljen, selen, uskolisna bokvica, velebilje
3) Vrste koje su pogodne za staništa sa širim ekološkim određenjem: kamilica, kim, crni sljez, mak, lan, hajdučka trava
4) Vrste koje su pogodne za zemljišta bogata krečom: morač, lavanda, korijander, neven, žalfija, timijan
5) Vrste koje su pogodne za zemljišta siromašna krečom: različak, uskolisna bokvica, vrbovica
6) Vrste koje su osjetljive na niske temperature: bosiljak, mirođija, majoran, matičnjak
7) Na zemljištima bogatim humusom gaji se mirođija, bijeli slez, odoljen, lincura, kim, selen, majoran, matičnjak, nana.

Pročitajte: Loše i kamenito zemljište nije prepreka da na njemu uzgajate biljke

Razlike u gajenju ljekovitog bilja u organskoj poljoprivredi i konvencionalnoj poljoprivredi su brojne.

Najprije, razlika se odnosi na oblast ishrane, odnosno nadoknađivanja hranljivih elemenata koje biljke iznesu prinosom iz zemljišta, zatim, nabavke kvalitetnog sjemena i sadnog materijala odgovarajućeg porijekla, kao i na kontrolu štetnih bioagenasa – korova, gljivica, bakterija, virusa i štetočina.

Autor: Kovačević Bratislav, psss.rs

Berba, upotreba i čuvanje plodova jagode

Agrosavjet
-
0
Berba, upotreba i čuvanje plodova jagode

Jagoda donosi rod prve godine poslije sadnje. Na rezultate njenog gajenja veliki uticaj ima i pravilno obavljena berba.

Toj mjeri treba posvetiti veliku pažnju, jer od njene organizacije zavisi odgovarajući kvalitet ploda i uopšte ušteda. To je veoma osjetljiva faza, zato što jagoda ima nježne plodove.

Zbog izražene respiracije, nemogućnosti dozrijevanja poslije berbe i neravnomjernog sazrijevanja plodove treba brati u vrijeme pune ili neposredno pred punu zrelost. Brati ih u više navrata, po potrebi od 5-10 puta.

U odnosu na osobine gajene sorte, upotrebu ubranih plodova ili namijenu, kao i transport odrediti momenat berbe. Na određivanje tog perioda ima udjela i čuvanje ubranih plodova.

Neželjene posljedice se dobijaju ako se bere u toku dana kada su temperature visoke, kada se beru vlažni plodovi ili kada se obrani plodovi duže vrijeme drže u zasadu na otvorenom prostoru, direktno izloženi Suncu.

Pročitajte: Naučite kako da odgajite sočne jagode

Prilikom berbe treba voditi računa da to bude uz primjenu mjera dobre higijenske prakse, odnosno da se vodi računa o higijeni ambalaže i higijeni berača. Obrane plodove odmah sklanjati u privremeni hlad, odakle ih ubrzo treba transportovati u hladnjaču, preradu ili prodajne centre.

Prilikom berbe željenih plodova istovremeno treba odvojeno brati i plodove koji ne odgovaraju po izgledu i kvalitetu, čime se postiže u preventivnim mjerama, odnosno smanjuje se potencijal zaraze plodova za naredne berbe.

Plodovi jagode su lijepi, prelijepe crvene boje, privlačnog izgleda, slatko nakiselog ukusa, izražene arome. Zahvaljijući bogatom hemijskom sastavu pogodni su za različite namijene (kao stono voće, za zamrzavanje i preradu).

Pročitajte: Za veći rod i kvalitetnije plodove OREŽITE JAGODE

Ukoliko se plodovi koriste u svježem stanju onda treba dobro da podnose transport, da su ukusni, slatko nakiseli, upadljive boje. Plodovi koji se koriste za preradu najbolje je da budu nakiselog ukusa i da se lako odvajaju od čašičnih listića i peteljke. Ukoliko se plodovi koriste za preradu u sokove i džemove mogu biti mekaniji, nepravilnog izgleda i boje. Za slatko, kompot, sušenje i zamrzavanje jagode plodovi bi trebali da budu srednje krupni, karakterističnog ukusa i mirisa, bez velike unutrašnje šupljine.

Obrani plodovi jagode su male mogućnosti trajanja, zato što imaju veliki respiracioni koeficijenat, koji se od početka sazrijevanja do potpunog zrenja mnogo povećava.

Da bi se plodovi jagode kvalitetno čuvali obavezna su hlađena skladišta, sa mogućnošću regulisanja uslova čuvanja, naročito optimalne temperature. Plodovi se mnogo bolje čuvaju ukoliko se poslije berbe odmah brzo duboko zamrznu, na temperaturi od – 25 do -20 °C.

Pročotajte: Razmnožavanje jagode dijeljenjem bokora

Oni tako zadrže svoju prirodnu strukturu, boju, aromu i dr. Tako brzo zamrznuti plodovi u hladnjači se do upotrebe čuvaju na temperaturi od 18°C. U ovakvim kontrolisanim uslovima plodovi jagode se čuvaju više od godinu dana.

Sorte jagode čvrstog mesa mogu se čuvati do 20 dana pri temperaturi od –0,5-0 °C i relativnoj vlažnosti vazduha od 85-90%. Sorte mekanijeg mesa pri istim ovim uslovima čuvaju se samo do 10 dana.

Plodove koji se koriste u svježem stanju ne treba čuvati duže od 3-4 dana, a ukoliko se koriste za preradu 6-8 dana.

Prije iznošenja plodova iz hladnjače treba ih oko 15 sati držati na temperaturi 6-8°C, kako bi se bolje i duže čuvali.

Autor: Gvozdić Ljiljana dipl.inž.polj., psss.rs

Izgled zdravih i bolesnih životinja

Agrosavjet
-
0
Izgled zdravih i bolesnih životinja

Zdrave životinje normalno se kreću, rado uzimaju hranu i piju vodu, živahne su, imaju bistar pogled i na spoljašnje nadražaje reaguju brzo.

Okolina prirodnih otvora (oči, nos, usta i čmar) obično je čista. One ujednačeno, mirno i ritmično dišu, a njihova dlaka priliježe uz tijelo i sjajna je. Zdrave životinje mokre i balegaju bez teškoća i u određenim vremenskim intervalima, a izgled izmeta i mokraće specifičan je za svaku vrstu životinja.

Pročitajte: Zašto dolazi do naglih uginuća u tovu svinja

Temperatura tijela veoma je pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja i u zdravih životinja ima sljedeće vrednosti:

Temperatura tijela zdravih životinja

Odrasla goveda 37,5 – 39,5°C
Svinje 38,0 – 40
Ovce 38,5 – 40,0
Konji 37,5 – 38,5
Telad, prasad i jagnjad do 40,0

Temperatura tijela bolesnih životinja najčešće je povišena, disanje je nepravilno i ubrzano, a i puls je ubrzan. Bolesne životinje leže ili mirno stoje, nevesele su, glavu drže opuštenu i izgledaju pospano.

One nerado jedu ili uopšte ne uzimaju hranu. Preživari prestaju da preživaju ili to rjeđe čine. Na spoljašnje nadražaje reaguju sporo, ako leže teško ustaju ili ne mogu da ustanu, a kada se pokrenu, nesigurne su u hodu ili se teturaju.

Pročitajte: Hladnoća i vlaga najveća opasnost za jagnjad

Dlaka bolesnih životinja je nakostriješena, bez sjaja, a može biti i slijepljena od znojenja. Prirodni otvori su uprljani, a na očima i nosu se pojavi karakterističan iscjedak. Baleganje i mokrenje su poremećeni (pojavi se proliv, zatvor ili životinja ne mokri, ili je mokraća zamućena ). U balezi i mokraći može biti krvi, sluzi ili gnoja, a u balezi se mogu vidjeti i paraziti.

Ponašanje i izgled bolesnih životinja veoma su različiti, što zavisi od vrste bolesti i jačine oboljenja. Slabije izražene parazitske bolesti ne izazivaju mršavost i zaostajanje u rastu oboljele jedinke i njihovo meso je lošijeg kvaliteta.

Autor: Kosovka Jakšić dipl.ing.polj., psss.rs

Lijepi Jova – Cvjeta cijelo ljeto, idealan za sjenovita mjesta

Agrosavjet
-
0
Lijepi Jova – Cvjeta cijelo ljeto, idealan za sjenovita mjesta

Impatiens, vodenika ili lijepi Jova (kako ga narod naziva), prirpada porodici Balsaminaceae i porijeklom je iz Zanzibara. Veoma je zahvalna biljka za uzgoj u zatvorenom i otvorenom prostoru.

Ako vodeniku dovoljno zalijevate, cvjetaće cijelo ljeto. Svake ili svake druge godine treba je rasaditi jer tada grm postaje ljepši te raste puno pravilnije.

Vodenika, kako joj i samo ime kaže, obožava vlažna tla, te se predivno ističe na sjenovitim mjestima. Ljetnica je koju krase žarke boje i bujno cvjetanje, a može se uzgajati i u zatvorenom prostoru. Naraste u vis 15-30 centimetara, a sadi se u razmacima od 20 do 30 centimetara.

Pročitajte: Impatiens ili vodenika – Kakvu njegu traži da bi cvjetala cijelo ljeto

Radi snažnijeg efekta sadi se više biljaka zajedno i raznih boja, čak i prošaranih. Potrebno ju je svake ili svake druge godine rasaditi jer ne samo što će biti ljepša, nego će imati i pravilniji grm. Uglavnom su jednobojne, ali ima i prošaranih. Cvjeta cijelo ljeto, no nekad će zasjati i u jesen.

Da bi vodenika cvjetala, treba joj mnogo svjetlosti. Odgovara joj temperatura oko 18ºC. Velike vrućine ne podnosi, kao ni niske temperature. Ljeti je obilnije zalijevajte, 2-3 puta sedmično, no nikako je nemojte prskati jer se tako oštećuju i listovi i cvjetovi. Lijep izgled biljke sačuvaćete redovnim uklanjanjem uvenulih cvjetova i smanjiti mogućnost razmnožavanja plijesni.

Sobni kesten – Neobična biljka koja uljepšava dom

Agrosavjet
-
0
Sobni kesten – Neobična biljka koja uljepšava dom

Ukoliko ste u potrazi za neobičnim biljkama, pravi izbor je sobni kesten ili stručnije Castanospermum australe, koja ima vrlo zanimljive listove te plod iz kojih raste.

Osim što će uljepšati vaš dom, u pitanju je i biljka jednostavna za održavanje. Smjestite je na poziciju s puno indirektne svjetlosti kako bi mogla pravilno rasti. Zalijevanje se vrši tek nakon što se gornji sloj supstrata dobro prosuši, ali imajte na umu da je ne zalijevate po plodovima kestena.

Izvorno stanište ove biljke je Australija, a dobila je ime po vrlo svijetlim, prilično velikim plodovima, koji sazrijevaju u dugim mahunama.

Pročitajte: Kako da fikus ojača i brže raste?

Direktno je povezan s porodicom mahunarki i nije kesten, uprkos nekim sličnostima. Sobni kesten je poput većine članova porodice mahunarki sposoban popraviti atmosferski azot. U divljini se ova biljka nalazi u kišovitim vlažnim šumama smještenim na istočnoj obali Australije. Castanospermum treba toplotu, visoku vlažnost i puno sunčeve svjetlosti tokom cijele godine. U prirodi je ova biljka zimzeleno drvo koje može doseći visinu od 10 metara, ali kada se uzgaja u zatvorenom, to je mnogo manje. U interijeru može doseći 150 do 200 cm, a ako ima optimalne uslove, vrlo je vjerovatno da će i procvjetati žutim ili narandžastim cvjetićima. Ako se odlučite uzgajati sobni kesten kod kuće, tada se svakako morate sjetiti činjenice da sadrži veliku količinu otrovnih tvari poput saponina. S tim u vezi, ova biljka mora biti stavljena van dohvata male djece i kućnih ljubimaca.

Presađivati sobni kesten možete svake dvije do tri godine, zavisno od brzine rasta biljke.

Zalijevanje

Zalijevanje u toploj sezoni treba biti obilno, ali u isto vrijeme morate osigurati da tečnost ne stagnira u tlu. Za zalijevanje treba koristiti vodu isključivo sobne temperature. U hladnoj sezoni zalijevanje treba biti umjereno te se mora izvoditi dok se podloga potpuno osuši.

Takođe, zimi biljka treba redovno prskanje. Da biste to učinili, uzmite dobro taloženu mlaku vodu.

Zemljina mješavina

Pogodno tlo mora biti rahlo i neutralno u kiselosti. Da biste pripremili prikladnu mješavinu tla, morate kombinovati zemlju od lišća, busena i komposta, kao i grubi pijesak, koji treba uzimati u jednakim omjerima. Takođe se preporučuje dodavanje grudvica gline i iverja. Ne zaboravite na dobar drenažni sloj. Takođe, sobni kesten morate hraniti tokom cijele godine jednom u dvije sedmice.

Razmnožavanje australijskog kestena događa se pomoću reznica i sjemenke. Sjemenka se mora namočiti u toploj vodi jedan dan te se sadi u pripremljeno tlo, a na dno posude treba položiti debeli sloj drenaže.

Pročitajte: Kako podstaći drvo novca da procvjeta?

Razmnožavanje sjemenkama

Sjeme se ne smije zakopati jer će u tom slučaju brzo istrunuti i nestati.

Stoga se mahune kestena polože na vrh tla i započinje postupak čekanja. U najboljem slučaju mogu niknuti za tri mjeseca.

Najčešće se prvi izbojci pojave nakon pet do devet mjeseci, zato budite strpljivi.

Tlo oko kestena mora se redovno vlažiti i paziti da ne postane pljesnivo. Kad se pojave izbojci i na njima se formiraju listovi, možete početi hraniti biljku.

Pročitajte: Austrocylindropuntia subulata – Kako se gaji kaktus minimalnih zahtjeva

*Zbog nepravilne njege kod uzgoja sobnog kestena mogu se pojaviti sljedeće poteškoće:

Blijedo lišće – biljci nedostaje svjetlosti.

Rast biljaka je usporen – treba hranjenje.

Suvi vrhovi lišća – presuv vazduh, treba češće prskati sobni kesten.

Ljeti žuto lišće – zbog intenzivnog osvjetljenja.

Zimi lišće vene i pada – soba je vrlo hladna.

Biljne vaši napadaju – Donosimo najbolje prirodne recepte za borbu s ovim neprijateljem biljaka

Agrosavjet
-
0
Biljne vaši napadaju – Donosimo najbolje prirodne recepte za borbu s ovim neprijateljem biljaka

Biljne vaši napadaju – Najbolja pomoć u organskoj bašti biće biljke hvatalice ili zaštitnice koje privlače štetočine poput magneta.

Krenula je sezona štetočina, a najčešće ćete u baštama i na balkonima na svojim biljkama pronaći biljne vaši. Riječ je o štetočinama koji se hrane mladim i sočnim dijelovima biljke – listovima. Brzo se razmnožavaju i mogu prouzrokovati velike štete. Ova štetočina najaktivniji je od juna do septembra, ali nagli porast temperature nakon dužih kišnih razdoblja čini idealne uslove za razmnožavanje.

Optimalna temperatura za rast biljnih vaši je 20 – 28°C, a vlažnost zraka oko 60 %. Bez obzira na broj bubamara koje se njima hrane, biljne vaši najčešće su štetočine u bašti.

Mrkva, celer, peršun, paprika i ruže samo su neke od najčešće izloženih biljaka. Zaraženo lišće djeluje deformirano, izgleda raščupano, kovrdža se i žućkaste je boje. Ponekad izazovu veću štetu prenošenjem bolesti nego samim sisanjem sokova iz biljke. Ali za sve ima lijeka pa je tako i ove napasnike moguće suzbiti postavljanjem zaštitnih mreža ili ljepljivih pločica, prirodnim ili hemijskim sredstvima.

Pročitajte: Biljne vaši bježe od hladne vode i alkohola – Pročitajte kako da na prirodan način uništite ove štetočine

Biljke hvatalice

U organskim vrtovima problem štetočina nikad se ne rješava samo jednom metodom. Ponekad pomažu male ptice poput sjenica koje, kad se gnijezde, intenzivno pretražuju svaki kutak vrta u potrazi za insektima i gusjenicama.

No, najbolja pomoć u organskoj bašti biće biljke hvatalice ili zaštitnice koje privlače štetočine poput magneta. Kovrdžava kiselica koja nam je najpoznatija kao korov, zapravo je biljka zaštitnica, posebno ako se sadi uz blitvu.

Kao hvatalicu možete koristiti i zovu, koja privlači biljne vaši. Uz kupusnjače zasadite dragoljub, privlači gusjenice. Ta lijepa cvjetnica privlačna je i biljnim vašima. Cvjetnice poput nevena i kadifice djeluju putem tla. Njihov korijen izlučuje fitoncide, spojeve koji odbijaju korijenove nematode (obliće), mikroskopski sitne crviće koji napadaju korijen voćaka, ali i mnoge povrtnice. Iako ih je teško vidjeti, lako se vide posljedice njihova djelovanja; slabiji rast, žuti listovi, pa čak i uvijanje listova (kod kupusa).

Hemijski pripravci

Hemijski pripravci za suzbijanje biljnih vaši zovu se pesticidi. Ipak, upotreba pesticida se nastoji izbjeći te postoje mnoge prirodne metode koje djeluju.

Pročitajte: Biljne vaši – Sada je pravo vrijeme za suzbijanje ovih štetočina

Prirodne metode

Metoda ispiranja i fizičkog uklanjanja biljnih vaši – listove, dijelove i stabljike koji su pogođeni može se odrezati, isprati mlazom vode ili poprskati šećernim sokom. Učinkovitima su se pokazali i  pripravci od koprive ili buhača, lavande, korijandera ili nevena.

Odlučite li se na pripravak od koprive trebate kantu napuniti koprivama i preliti vodom, dodati šaku kreča i takvu smjesu koristiti za zalivanje biljaka 2 puta sedmično.

Vrlo učinkovita u borbi s vašima pokazala se i otopina od  50 ml deterdženta za posuđe u litri vode. Time prskajte listove svakodnevno, najbolje ujutro. Ako ne daje rezultate u otopinu dodajte 50 ml alkohola.

Kao prirodna zaštita od biljnih vaši često se koristi i pripravak od kiselog mlijeka. Napravite smjesu od 250 ml kiselog mlijeka, 1 l vode i 2 kašike brašna. Dobro poprskajte biljke, stvoriće se zaštitni film. Ne pomognu li sva ova prirodna sredstva, posegnite ipak za hemijskim sredstvima.

Kako napraviti trap za čuvanje krompira?

Agrosavjet
-
0
Kako napraviti trap za čuvanje krompira?

Kako je najbolje napraviti trap za čuvanje krompira kako ne bi proklijao?

Najprije, bolje je saditi kasnije sorte jer će kasnije početi i klijati, no svakako je za čuvanje povrća zimi najbolji trap. Radi se tako da se na ravno tlo stavi najlon ili slama i na to se nabaca zemlja, a sa strane se kopaju kanalići kako bi se kasnije tom iskopanom zemljom napravila kupa kojom se povrće prekriva. Prije nego što se potpuno prekrije, može se opet staviti slama ili najlon.

Skladištenje povrća, naročito korjenastog, preko zime u trapovima je najbolje, a najgori način čuvanja hrane je zamrzavanje jer voće i povrće tada gube svježinu i hranjive sastojke.

Pročitajte: Kako do najboljeg prinosa krompira?

Pri izradi trapa treba paziti da zemlja ne bude previše mokra ili suva, izložena površinskoj ili podzemnoj vodi, a njegove dimenzije zavisiće od potreba porodice. Kupa se formira tako da kad pada kiša, ne natapa nagomilanu zemlju, već da se slijeva niz kupu u iskopane kanale okolo trapa.

Pri vrhu same kupe u većini slučajeva može se staviti improvizovani ventilacijski otvor. Takođe, i razno korjenasto povrće postavlja se u oblik kupe.

Trap se može napraviti i jednostavnije, u obični sanduk se slaže red pijeska, red krompira, i tako do vrha te se stavi u konobu.

U trap se mogu stavljati i jabuke i to najprije na slamu kojom se i pokriju te se na nju navuče zemlja.

Sve o ruzmarinu na jednom mjestu

Agrosavjet
-
0
Sve o ruzmarinu na jednom mjestu

Ruzmarin je jedna od najčešćih aromatičnih biljaka u krajevima okupanim Sredozemnim morem, unosi punoću ukusa na trpezu, ali ima i mnoga ljekovita i blagotvorna svojstva za naš organizam. Ovu mediteransku biljku lako je uzgajati i treba obratiti pažnju na svega nekoliko stvari. To je svakako kultura koja nam je poznata, ali koliko zapravo znamo o njoj? Ruzmarin ima mnoga svojstva, koja ćemo vam predstaviti u narednih nekoliko minuta.

Koju snagu ima ruzmarin?

Ruzmarin je dio porodice Lamiaceae. Njegovo latinsko ime ros marinus znači morska rosa zbog intenzivne zelene boje. Već u antičko doba koristio se za pročišćavanje vazduha (posebno u slučajevima kuge), a Rimljani su ga koristili za aromatizovanje vina.

Ruzmarin ima mnoga svojstva uglavnom terapeutska i povezana s podsticanjem moždanih aktivnosti i pamćenja. Stari Grci koristili vjenčiće od ruzmarina kada su obavljali psihički zahtjevne aktivnosti. Ova biljka s fitoterapijskim svojstvima takođe se smatra prirodnim lijekom protiv starenja.

Svojstva ruzmarina su mnoga, evo glavnih:

– Poboljšava pamćenje i podstiče koncentraciju
– Podstiče diurezu
– Reguliše varenje

Pročitajte: Kako napraviti domaći sirup od ruzmarina?

Kako koristiti ruzmarin: listovi i cvjetovi

Koriste se i listovi i cvjetovi ruzmarina, koji se sakupljaju u vrijeme cvjetanja (mart, septembar i oktobar), a kako ne bi izgubili tipičnu aromu, moraju se osušiti čim se uberu i odložiti na tamno, ali prozračno mjesto.

Listovi i cvjetovi ruzmarina mogu se jesti svježi ili osušeni na suncu. Mogu se koristiti na mnogo načina za aromatizovanje hrane, ali i za ukrašavanje naših stolova. No, osim u kulinarstvu, ruzmarin se može koristiti na mnogo načina.

Na primjer, infuzija s listovima i cvjetovima ruzmarina, koja se pije prije ili poslije jela, prirodni je saveznik protiv artritisa i reume, pospješuje probavu, diurezu, ublažava stres i otvara disajne puteve. Da biste je pripremili, jednostavno sipajte kašiku svježih (ili osušenih) listova u šoljicu s kipućom vodom. Nakon 15 minuta filtrirajte, popijte i opustite se. Posebno se preporučuje prije odlaska na spavanje za poboljšanje sna.

Kako koristiti ruzmarin: eterično ulje

Ruzmarin je takođe sjajan u vidu eteričnog ulja, evo glavne namijene:

– Masaže za zglobove i mišiće
– Losion za tijelo (liječenje i protiv strija)
– Njega kose

Da li ste znali da, tokom ispiravanja eterično ulje ruzmarina podstiče koncentraciju, pomaže pamćenju i uravnotežuje naše raspoloženje? Takođe, može se koristiti u kombinaciji s kremom (ili bademovim uljem na primjer) za masažu protiv bolova u zglobovima i mišićima, reumatizma i za smanjenje znakova strija. Za one koji nemaju vremena: nekoliko kapi eteričnog ulja ruzmarina u kadi ili pod tušem daje energiju, a djeluje i ljekovito. Može se primijeniti i u njezi kose, jer podstiče njen rast, bori se protiv opadanja i prirodni je regulator sebuma, koji prati masni tip kose.

Pročitajte: Tri načina za razmnožavanje RUZMARINA

Kako i gdje posaditi ruzmarin?

Uzgoj biljke je zaista jednostavan, postoji nekoliko sorti koje se razlikuju po većoj ili manjoj aromatičnosti. Najsvestranija je sorta prostrtog ruzmarina koji se može uzgajati i u saksijama i u vrtu. Ovaj zimzeleni grm voli toplinu i sunce, ali je vrlo otporan na sušu kao i niske temperature, pa se može uzgajati i zimi. Ne zahtijeva posebnu pažnju niti njegu, ali mu najviše godi suvo tlo i stoga ga treba malo i često zalivati, posebno tokom perioda cvjetanja.

Postoji nekoliko alternativa kako posaditi ruzmarin. Upotreba pelcera svakako je sjajna tehnika za djelotvorno razmnožavanje naše biljke. Samo stavite zasječenu granu u vazu s vodom na najmanje dvije nedjelje, dok se ne pojave prvi izdanci. Možete se odlučiti za razmnožavanje sjemenom, proces će potrajati samo malo duže, a najbolje vrijeme za sadnju je proljeće. Danas se mogu kupiti i sadnice ruzmarina koje se mogu prenijeti u glinenu ili posudu od terakote optimalne veličine.

Pročitajte: Ruzmarin u saksiji – Savjeti za uspiješno gajenje

Kako njegovati ruzmarin?

Kao što smo već rekli, ruzmarin ne zahtijeva veliku pažnju. Voli vrućinu, ali ne pati od promjene vremena i niskih temperatura. Gdje ga onda smjestiti? Mjesto u bašti ili na sunčanoj terasi dobro će doći. Tokom proljeća i ljeta potrebno je češće zalivati (svaka 2-3 dana), a zimi tek kada je tlo potpuno suvo.

Da bi bio zdrav, pogotovo ruzmarin u saksiji, ne treba potcjenjivati orezivanje. Odrasla biljka zapravo je izrazito bujna, ali uz pravilno orezivanje ruzmarin će se dobro prilagoditi veličini saksije u kojoj se nalazi.

Kako razmnožiti i gajiti lavandu?

Agrosavjet
-
0
Kako razmnožiti i gajiti lavandu?

Lavanda je mediteranska biljka karakterističnog izgleda i mirisnih plavo-ljubičastih cvjetova.

Volite mirisnu lavandu? Prelijepi plavo ljubičasti cvjetovi mogu biti ukras i u vašoj bašti. Ako joj obezbijedimo povoljno mjesto za rast i razvoj, dobre vodno-vazdušne uslove zemljišta, uz odgovarajuću njegu, biće ukras vrta.

Odaberimo pravo mjestu za lavandu

Lavanda voli suve i tople uslove gajenja.

Za ovu mediteransku biljku kažemo „da voli da se sunča“. Kada biramo mjesto gdje ćemo je posaditi valja znati da joj je potrebno osam sati direktnog osunčavanja.

Ono što ne voli jesu hladni vjetrovi, pa treba izabrati mjesto na kom će biti pomalo zaklonjena.

Lavanda ne voli previše vlažno zemljište. Ako zemljište gdje želite da posadite lavandu nema dobru drenažu odustanite od sadnje, jer lavanda ne može da živi u loše aerisanoj podlozi.

Pogodno zemljište za rast lavande je ono gdje je nivo pH između 6,5 do 7,3. Ako je zemljište kiselije možemo ga poboljšati dodavanjem malo kreča.

Pročitajte: Ako u bašti želite imati lavandu osigurajte joj ove uslove

Kako razmnožiti lavandu?

To uopšte nije teško. Lavandu možemo uspješno razmožiti reznicama.

Od matične zdrave biljke odsiječemo reznice dužine 10-15 cm, najbolje sa donjih grana. Važno je da reznice ne budu drvenaste, jer se teže primaju.

Reznice je najbolje uzeti u proljeće i to prije cvjetanja biljke. To možemo uraditi i u jesen, nakon cvjetanja, ali onda nemamo dovoljno vremena da je rasadimo do zime.

Za ožiljavanje reznica potrebno je pripremiti mješavinu zemlje i pijeska 3:1. Ne zaboravimo da omogućimo dobru drenažu u posudama gdje ćemo posaditi reznice. Najbolje je da to budu glinene saksije prečnika oko 7 cm.

Možemo koristiti i stimulatore rasta korijena kako bi se reznice brže ukorenile.

Zemlju sa reznicama je potrebno dobro zaliti, a vlagu redovno održavati. I, naravno, paziti da je ne bude previše, jer je pretjerano zalivanje najčešća greška pri razmnožavanju lavande.

Za oko šest nedjelja proces ožiljavanja će biti gotov, te možemo pristupiti sadnji na stalno mjesto u bašti.

Mlade biljčice možemo posaditi i u veće saksije ili žardinjere.

Mirisni cvjetovi će nas obradovati već u drugoj godini.

Pročitajte: Za šta sve možete koristiti lavandu

Kako njegovati lavandu?

Lavanda nije zahtjevna za održavanje.

Zalivanje

Pravilo broj jedan je umjerenost. Vlaga je neprijatelj ove biljke. Sjetimo se kako je na Mediteranu.

Naravno, ne smijemo dozvoliti da biljka pati jer nema izvor vlage. Zalivajmo je kada se uvjerimo da je zemljište suvo. Posebno je važno pratiti nivo vlage zemljišta kada lavandu gajimo u saksijama, jer ona ne trpi nakupljanje vode (vlage) na dnu posude.

U vrtovima je vrlo lijepo vidjeti kada su oko lavande rasuti kamenčići, šljunak ili pijesak. Osim što je lijepo, ovakvo malčiranej je i korisno za biljku, jer oko nje neće rasti korov. Malč je dobar i za zaštitu korijena biljke od jakih mrazeva.

Kada orezati lavandu?

Lavanda voli da je orežemo jednom godišnje. Najbolje je da to uradimo u rano proljeće. Valja orezati oko trećinu biljke, ne više od toga.

Orezivanje podstiče rast i sprečava neuredno širenje grana. Ovako njegovana lavanda imaće lijep i uredan oblik.

Pročitajte: Lavanda: Kako da uzgajate lavandu u saksiji

Berba cvjetova

Cvjetove treba da oberemo kada su u punom cvjetanju i to sukcesivno kako pristižu.

Najbolje je da berbu obavimo nakon jutarnje rose. Izbjegavajmo branje kada je jako toplo.

Možemo koristiti i listiće.

Lavanda je bogata etarskim uljima i taninima. Sadrži i flavonoide. Koristi se u narodnoj medicini, i kao začin, i u kozmetičkoj industriji.

1...263264265...1.016Stranica 264 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia