Nedjelja, 14 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoKako do najboljeg prinosa krompira?

Kako do najboljeg prinosa krompira?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Krompir je svestrano korijenasto povrće i osnovna hrana u mnogim domaćinstvima. To je podzemni gomolj koji raste na korjenima biljke Solanum tuberosum. Krompir je relativno jeftin, jednostavan za uzgoj i prepun raznovrsnih hranljivih materija.

Zemljište
Za razliku od drugih gajenih kultura kojima zemljište služi samo kao supstrat iz koga putem korjenovog sistema uzimaju vodu i hranljive materije, krompir u zemljištu stvara vegetativne organe – krtole, radi kojih se i gaji, a koje se koriste za ishranu.
Zbog toga, krompir zahtijeva dobra, laka i rastresita zemljišta, zemljišta bogata hranivljivim materijama. Za sadnju krompira treba izbjegavati plitka i pjeskovita zemljišta, manje su plodna i osjetljiva na sušu. Treba izbjegavati i zemljišta sklona zabarivanju, ugrožavaju razvoj korijena, odnosno nalivanje krtola. Krompir zahtijeva zemljište slabo kisele reakcije sa pH 5,3-6,0. Reakcija zemljišta sa pH ispod 4,5 i iznad 7,5 negativno djeluje na prinos krompira.

Toplota

Krtole krompira počinju da klijaju na temperaturi od 5ºC. Sade se kada se zemljište zagrije na 8-10ºC . Optimalna temperatura za obrazovanje krtola je 15-18 ºC, a temperatura vazduha 18-22ºC .

Stabljika krompira sa lišćem veoma je osjetljiva na niske temperature, tako da već na -1 do -2 ºC pri nešto dužem dejstvu, može uginuti. Visoke temperature zemljišta iznad 25 ºC nepovoljno utiču na obrazovanje krtola.

Pri temperaturama preko 29ºC taj prosec se zaustavlja. Negativni uticaji klimatskih činioca mogu u velikoj mjeri biti eliminisani različitim mjerama, kao što su navodnjavanje, sadnja kvalitetnog i naklijalog sadnog materijala, savremena agrotehnika, adekvatno đubrenje, zaštita i dr.

Pročitajte: Njega krompira – Kultiviranje, ogrtanje, navodnjavanje, prihrana

Plodored

Krompir je pogodan predusjev za gajenje mnogih ratarskih kultura u plodosmjeni. Najbolji predusjevi za krompir su biljke koje obogaćuju zemljište organskom masom i azotom: djetelina, lucerka, prirodne livade, soja, strna žita i dr. Krompir najbolje uspijeva na novorazoranim prirodnim livadama, lucerištima ili vještačkim travnjacima.

Pogodan predusjev za sjetvu ozimih strnih žita. Iza sebe ostavlja nezakorovljeno strukturno zemljište i omogućuje sjetvu u optimalnim rokovima. Ne preporučuje se gajenje krompira u dužoj monokulturi (najviše dvije godine), kao ni iza biljaka iste familije (paprika, paradajz, duvan).

Obrada zemljišta

Obrađivanje zemljišta ima veoma važnu ulogu u tehnologiji proizvodnje krompira. Cilj te agrotehničke mjere je da se oranični sloj zemljišta dovede u povoljno stanje kako bi se biljke krompira dobro razvijale, odnosno da bi se stvorilo više prostora za lako širenje korijena. Ukoliko je prostor u kome se korijen razvija veći utoliko će biljke u njemu naći više hrane.

Cilj obrađivanja je i da se zemljište izmiješa unijetim đubrivima i učini dostupno svim dijelovima korjenovog sistema biljke. Obrada zemljišta za sadnju krompira počinje u jesen. Stvaraju se povoljni uslovi za rast i razvoj biljaka i dobijanje visokih prinosa. Time se stvara akumulacija zimske vlage u zemljištu.

Duboko jesenje oranje treba početi koliko je god moguće ranije da bi se iskoristila topla i rana jesen. Ako je u jesen obavljeno duboko oranje i došlo do izmrzavanja i stvaranja rastresite strukture, dovoljno je u proljeće obaviti tanjiranje teškim tanjuračama.

Pročitajte: Međuredna obrada usjeva krompira

Đubrenje

Prinos je u korelaciji sa djelovanjem brojnih činilaca koji omogućavaju stvaranje povoljnih uslova zemljišta za obrazovanje maksimalnih količina organskih materija. Od brojnih činilaca koji povećavaju plodnost zemljišta po važnosti i efikasnosti izdvaja se đubrenje.

Zbog velikih količina mineralnih materija koje se iz zemljišta iznose prinosom, postoje veliki zahtjevi za mineralnim materijama.

Krompir ima najveće potrebe za kalijumom, azotom i fosforom. Količina i vrsta đubriva zavise od planiranog prinosa krompira i od predhodnog usjeva. Prije unošenja đubriva treba provjeriti plodnost zemljišta. Za prinos od 35 t/ha ranog krompira đubrenjem je potrebno dodati 100-140 kg azota, 110-150 kg fosfora i 160-260 kg kalijuma, a za prinos od 35 t/ha kasnog krompira đubrenjem je potrebno dodati 140-200 kg azota, 110-150 kg fosfora i 200-350 kg kalijuma. Najveći prinosi se postižu kombinovanom primjenom organskih i mineralnih đubriva.

Autor: Boban Stanković, dipl.inž.polj.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI