Zdrave životinje normalno se kreću, rado uzimaju hranu i piju vodu, živahne su, imaju bistar pogled i na spoljašnje nadražaje reaguju brzo.
Okolina prirodnih otvora (oči, nos, usta i čmar) obično je čista. One ujednačeno, mirno i ritmično dišu, a njihova dlaka priliježe uz tijelo i sjajna je. Zdrave životinje mokre i balegaju bez teškoća i u određenim vremenskim intervalima, a izgled izmeta i mokraće specifičan je za svaku vrstu životinja.
Pročitajte: Zašto dolazi do naglih uginuća u tovu svinja
Temperatura tijela veoma je pouzdan pokazatelj zdravstvenog stanja i u zdravih životinja ima sljedeće vrednosti:
Temperatura tijela zdravih životinja
Odrasla goveda 37,5 – 39,5°C
Svinje 38,0 – 40
Ovce 38,5 – 40,0
Konji 37,5 – 38,5
Telad, prasad i jagnjad do 40,0
Temperatura tijela bolesnih životinja najčešće je povišena, disanje je nepravilno i ubrzano, a i puls je ubrzan. Bolesne životinje leže ili mirno stoje, nevesele su, glavu drže opuštenu i izgledaju pospano.
One nerado jedu ili uopšte ne uzimaju hranu. Preživari prestaju da preživaju ili to rjeđe čine. Na spoljašnje nadražaje reaguju sporo, ako leže teško ustaju ili ne mogu da ustanu, a kada se pokrenu, nesigurne su u hodu ili se teturaju.
Pročitajte: Hladnoća i vlaga najveća opasnost za jagnjad
Dlaka bolesnih životinja je nakostriješena, bez sjaja, a može biti i slijepljena od znojenja. Prirodni otvori su uprljani, a na očima i nosu se pojavi karakterističan iscjedak. Baleganje i mokrenje su poremećeni (pojavi se proliv, zatvor ili životinja ne mokri, ili je mokraća zamućena ). U balezi i mokraći može biti krvi, sluzi ili gnoja, a u balezi se mogu vidjeti i paraziti.
Ponašanje i izgled bolesnih životinja veoma su različiti, što zavisi od vrste bolesti i jačine oboljenja. Slabije izražene parazitske bolesti ne izazivaju mršavost i zaostajanje u rastu oboljele jedinke i njihovo meso je lošijeg kvaliteta.
Autor: Kosovka Jakšić dipl.ing.polj., psss.rs