Naslovnica Blog Stranica 154

Čuvarica istorije: Priča o vinovoj lozi stara preko 400 godina

U srcu Slovenije, u podnožju Alpa, nalazi se jedna od najstarijih vinova loza na svijetu. Ova čuvena loza, koja je stara preko 400 godina, privlači pažnju turista i vinoljubaca iz cijelog svijeta. Nedavno je ekipa AgroSavjeta posjetila ovaj znameniti vinograd kako bi se upoznali s ovim raritetom prirode.

Vinova loza, poznata kao „stara trta“ ili „žametovka“, smještena je u centru Maribora, drugog po veličini grada u Sloveniji. Ova loza se uzgaja na potezu od samo 75 kvadratnih metara, na kojima se nalaze samo tri čokota. Ipak, ona je postala simbol Maribora i privlači veliki broj turista iz cijelog svijeta koji dolaze da je vide i provaju vino koje se proizvodi od nje.

stara trta
Dio „Stare trte“ odstranjen 1981 godine

Prema legendi, ova loza je posađena prije više od 400 godina, a izvor njenog uzgoja seže u doba kada je rimski car Probus bio na vlasti. Tokom posjeta Mariboru 2004. godine, Papa Ivan Pavao II. je zasad vina posjetio i blagoslovio.

„Stara trta“ je postala simbol Maribora i ljubitelji vina iz cijelog svijeta dolaze da je posjete i probaju vino koje se proizvodi od nje. Godišnje se proizvede oko 1000 boca ovog vina, koje se prodaje samo u Mariboru i rijetko se može naći na drugim mjestima.

Posjeta ovoj vinovoj lozi je nezaboravno iskustvo za sve posjetioce, a posebno za ljubitelje vina. Ekipa AgroSavjeta je imala priliku da se upozna sa procesom proizvodnje vina i nauči nešto novo o ovom neobičnom sortimentu.

Zahvaljujući svom bogatom istorijskom naslijeđu i impresivnom karakteru, „stara trta“ će i dalje privlačiti pažnju turista i vinoljubaca iz cijelog svijeta, čineći Maribor nezaobilaznom destinacijom za sve one koji uživaju u dobroj kapljici vina.

Evo kako uzgojiti zdravu mrkvu s pravilno formiranim korijenom – Savjeti za uspješnu sjetvu u proljeće

Sjetva mrkve u proljeće može biti izazovna, jer zahtijeva optimalne uslove za klijanje i rast.

Da biste dobili pravilno formiran korijen, evo nekoliko savjeta koje biste trebali slijediti:

  • Priprema tla: Mrkva voli dobro drenirano tlo s puno humusa i minimalno kamena. Tlo bi takođe trebalo biti rahlo, jer korijen mrkve neće moći prodrijeti u tvrdo tlo. Prije sjetve, pobrinite se da ste uklonili svo kamenje i korov, a tlo iskopali i dobro izravnali.
  • Temperatura tla: Mrkva klija najbolje u tlu s temperaturom između 10 i 30 °C. Sjetva u hladno tlo će otežati klijanje, dok visoka temperatura može spriječiti pravilan rast korijena. Ako je temperatura tla preniska, pokrijte gredicu folijom ili krpom kako biste zagrijali tlo.

Pročitajte: Zašto dolazi do račvanja i pucanja korijena mrkve?

  • Dubina sjetve: Mrkva se sije na dubinu od oko 1-2 cm. Ako se sije pliće, sjeme može isušiti prije nego klija, a ako se sije dublje, klice možda neće biti dovoljno jake za prodor kroz tlo.
  • Redovno zalivanje: Mrkva treba redovno zalivanje, pogotovo u sušnim uslovima. Ako biljka nije dovoljno zalivana, korijen će se isušiti i neće se pravilno formirati.
  • Razrjeđivanje sadnica: Kada se mrkva razvije, sadnice treba razrijediti kako bi imale dovoljno prostora za rast. Ako sadnice stoje preblizu jedna drugoj, korijen će biti nepravilno formiran i neće se razviti dovoljno velik.

Pročitajte: Bolesti mrkve, celera i paštrnjaka

Slijedeći ove savjete, trebali biste uspjeti dobiti zdrave mrkve s pravilno formiranim korijenom. Takođe, važno je napomenuti da redovno održavanje i pravilno đubrenje tla mogu pomoći u dobijanju kvalitetne mrkve.

Evo kako da vaše breskve imaju savršeno glatke listove: Savjeti za sprečavanje kovrdžavosti lista

Kovrdžavost lista breskve najčešće uzrokuje gljivična bolest zvana krastavost (Taphrina deformans) koja se javlja u proljeće.

Evo nekoliko načina kako možete pokušati spriječiti kovrdžavost lista breskve

Pravilna priprema tla

Prije sadnje breskve, pobrinite se da je tlo dobro pripremljeno. Tlo bi trebalo biti dobro drenirano i bogato hranjivim tvarima. Takođe, preporučuje se primjena đubriva prije sadnje.

Pravilno zalivanje

Breskvi treba dovoljno vode, ali izbjegavajte prekomjerno zalivanje koje može stvoriti povoljne uslove za razvoj gljivica.

Pročitajte: Sorte voćaka koje se manje prskaju pesticidma

Redovno uklanjanje korova i ostalog biljnog materijala

Uklonite sve biljne ostatke, korov i drugo bilje koje bi moglo pridonijeti razvoju gljivica.

Pravilno orezivanje

Pravilno orezivanje breskve može pomoći u održavanju zdravlja biljke i smanjenju rizika od infekcije gljivicama.

Primjena fungicida

Primjena fungicida može pomoći u suzbijanju gljivica koje uzrokuju kovrdžavost lista breskve. Međutim, ovo nije uvijek nužno ako se pravilno brinete za svoje biljke.

Prve se infekcije očekuju u proljeće za vrijeme pucanja ljuskica i bubrenja pupoljaka na temperaturama iznad 8°C i visokoj relativnoj vlažnosti vazduha, a to je faza u kojoj se sprovodi zaštita fungicdima.

VAŽNO!
Ostvarena infekcija uzročnikom kovrdžavosti breskve se ne može naknadno suzbiti te je zaštitu potrebno sprovoditi isključivo preventivno u navedenoj fazi – prije kiše.

Pročitajte više o pravilnoj upotrebi fungicida u tekstu: Zaštita breskve i nektarine

Odabir sorti koje su manje osjetljive na kovrdžavost lista

Pri odabiru breskve, birajte sorte koje su otpornije na ovu bolest.

Ovi savjeti mogu pomoći u smanjenju rizika od kovrdžavosti lista breskve, ali ako se bolest pojavi, možda će biti potrebno primijeniti fungicid ili drugu metodu liječenja.

Otkrijte tajnu uspješnog uzgoja krompira: Saznajte pravu dubinu sadnje za rekordne prinose

Dubina sadnje krompira je važna agronomska praksa koja može utjecati na prinos i kvalitetu krompira. Dubina sadnje određuje se ovisno o vrsti tla, klimatskim uvjetima, sorti krompira i željenom prinosu.

U općenitom smislu, preporučena dubina sadnje krompira je oko 10-15 centimetara. Međutim, važno je naglasiti da različite vrste krompira mogu zahtijevati različite dubine sadnje. Na primjer, rane sorte krompira trebale bi biti posađene na pliće dubine, dok se kasne sorte obično sade na dublje dubine.

Pročitatje: Zaštita KRTOLA KROMPIRA prije sadnje – Ovo su najefikasniji PRIRODNI pripravci

Osim toga, tlo u kojem se sadi krompir također igra važnu ulogu u određivanju dubine sadnje. Na primjer, u teškim glinastim tlima krompir bi trebao biti posađen na plićim dubinama kako bi se osigurala dobra drenaža i omogućio razvoj korijenja. S druge strane, u lakšim pjeskovitim tlima krompir se može saditi na dublje dubine.

Uz pravilnu dubinu sadnje, također je važno osigurati dovoljnu razmak između biljaka kako bi se osiguralo optimalno korištenje prostora i hranjivih tvari. Preporučena udaljenost između biljaka obično iznosi oko 30-40 centimetara.

Konačno, pravilna njega biljaka krompira nakon sadnje ključna je za postizanje dobrog prinosa. Redovito zalijevanje, gnojidba i uklanjanje korova pomoći će u održavanju zdravih biljaka i visokih prinosa.

Ukratko, pravilna dubina sadnje krompira ovisi o vrsti tla, klimatskim uvjetima, sorti krompira i željenom prinosu. Međutim, općenito se preporučuje dubina sadnje od 10-15 centimetara, uz dovoljan razmak između biljaka i redovitu njegu biljaka nakon sadnje. Uz pravilnu njegu, krompir može biti obilan i visokokvalitetan usjev koji će zadovoljiti potrebe proizvođača i potrošača.

Šta sve možete da zasadite krajem marta

Krajem marta možete početi sa sadnjom ili sjetvom različitih vrsta povrća u zavisnosti od klimatskih uslova u vašoj regiji. U nastavku ću navesti nekoliko povrtnih kultura koje se obično sade ili siju krajem marta.

  1. Rotkvice – Rotkvice su kultura koja se brzo razvija i sazrijeva za oko 30 dana nakon sjetve. Zbog toga se često sade u rano proljeće. Rotkvice su otporne na hladnoću i mogu se uzgajati čak i ako ima malo snijega.
  2. Grašak – Grašak je još jedna kultura koja se može sijati krajem marta. Međutim, za uspješan uzgoj graška potrebna je temperatura između 10-20 stepeni Celzijusa. Zato se preporučuje sjetva graška krajem marta u regijama sa blagom klimom.
  3. Spanać – Spanać je povrće koje preferira hladnije temperature i može se saditi u rano proleće. Krajem marta možete posaditi spanać u otvorenom polju. Spanać se obično brzo razvija i sazrijeva za oko mjesec dana.
  4. Salata – Salata se takođe može saditi u rano proljeće, uključujući i krajem marta. Salata preferira temperature između 15-20 stepeni Celzijusa i dobro uspijeva u regijama sa blagom klimom.
  5. Rotkvica – Rotkvica je još jedna kultura koja se brzo razvija i dobro podnosi hladne temperature. Sadi se krajem marta i brzo se razvija, sazrijevajući za oko 25-30 dana.
  6. Luk – Luk se može saditi krajem marta, ali za uspješan uzgoj potrebna je temperatura između 10-15 stepeni Celzijusa. Luk obično potraje oko 90 dana do berbe, pa je važno imati u vidu da će se tek kasnije u sezoni moći uživati u plodovima.

Ovo su samo neke od povrtnih kultura koje se mogu saditi ili sijati krajem marta na. Važno je uzeti u obzir klimatske uslove u vašoj regiji i izabrati kulture koje najbolje odgovaraju tim uslovima. Takođe, važno je obezbijediti dovoljno vode, hranjivih materija i sunčeve svjetlosti za uspješan uzgoj vašeg povrća.

Tajne njegovanja afričkih ljubičica: Savjeti za zdrav i bujan rast

Afričke ljubičice svrstavaju se u najpopularnije sobno bilje

Odlični savjeti za đubrenje špinata i blitve: Izbalansirajte hranjive materije za impresivne rezultate

Tokom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu povrća, prije svega blitve i špinata. Međutim, često se postavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura.

Dobro je poznato kako naši poljoprivrednici vole u svom vrtu vidjeti povrće bujnih listova i zavidnih prinosa. Međutim, potrebno je voditi računa o izboru đubriva a posebno o njegovim primijenjenim količinama. Tako je dokazano da s povećanjem količine đubriva, posebno azotnih, dolazi do nagomilavanja štetnih nitrata i nitrita. Dakle, bujni i isforsirani listovi povrća nisu znak dobrog, već nestručnog i nekontroliranog vrtlarenja.

Stoga je špinat i potrebno uzgajati tek nakon skidanja kultura đubrenih stajnjakom. S druge strane, u vrtu se pred sjetvu, po četvornom metru, đubri sa 100 grama NPK 7-14-21 uz dodatak 15 grama UREE 46 % N. Osim navedene, možemo upotrijebiti i neke druge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tokom vegetacije vrši prihrana KAN-om u količini 10 gr/m2 i to 20-tak dana prije berbe.

Pročitajte: 10 ključnih savjeta za uspješnu proljetnu sadnju i uzgoj blitve

Gteške u đubrenju nekada mogu dovesti i do nastanka gorkog okusa špinata a posljedica su prekomjernig đubrenja stajskim đubrivom.

Blitva se đubri slično špinatu i to na taj način što se pred sjetvu, po četvornom metru, u tlo unosi 50 grama NPK 7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz dodatak 20 grama UREE 46 % N. Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije potrebno prihranjivati. Ukoliko smo je pak izostavili onda se blitva prihranjuje s 0,6-1,2 dekagrama po m2 i to nakon svake druge berbe, zbog nepovoljnih uslova skladištenja ili djelovanja bakterija.

Nitrati se većim dijelom nalaze u peteljci lista, pa se korištenjem samo plojke lista, negativni učinci smanjuju. Osim đubrenja, tipa i sastava tla na količinu nitrata utiču klimatski uslovi, prvenstveno insolacija. Ako je vrijeme tmurno, oblačno, biljka nakuplja više nitrata. Ako se špinat uzgaja u sušnim područjima, mogućnost nakupljanja nitrata je manja.

Peteljka lista špinata ima 3-8 puta veću količinu nitrata nego plojka. Kultivari s kraćom peteljkom imaju prednost pri uzgoju. Pravilnom doradom, nakon branja, a prije isporuke na tržište, može se smanjiti mogućnost prelaska nitrata u nitrite. To se postiže pranjem u hladnoj vodi, pakiranjem u prikladnu ambalažu u rahlom sloju, prodaja u rashladnim vitrinama.

Špinat za zamrzavanje ili za dječju hranu treba preraditi u što kraćem roku, nekoliko sati nakon berbe. ili treće berbe listova. Navedenim postupkom prihranjivanja blitva se uz natapanje stalno nalazi u visokoj rodnosti.

Kada i kako se prorjeđuje cvekla?

Prorjeđivanje cvekle je jedan od važnih koraka u uzgajanju ove ukusne i zdrave biljke u vašem vrtu. Kada biljke cvekle rastu, često se guše jedna drugu, što može dovesti do manjeg prinosa i manje kvalitetnih plodova. Međutim, redovno prorjeđivanje biljaka cvekle je jednostavan i koristan proces koji vam može pomoći da postignete najbolje rezultate u uzgoju ovog povrća. U ovom članku, predstavićemo vam nekoliko savjeta o tome kada i kako prorjeđivati cveklu, kako biste postigli optimalne rezultate u vašem uzgoju i imali zdravu i ukusnu biljku u svom vrtu.

Kada se prorjeđuje cvekla

Cvekla se obično prorjeđuje oko 3-4 nedjelje nakon klijanja sjemena, kada biljke imaju oko 2-3 prava lista. U tom trenutku, biljke su dovoljno jake da izdrže proces prorjeđivanja, a istovremeno dovoljno male da se ne ometaju međusobno. Međutim, ako primjetite da su vaše biljke pretrpane i da se međusobno guše, možete ih prorediti i kasnije, ali budite oprezni da ne oštetite preostale biljke prilikom uklanjanja viška biljaka.

Postoji nekoliko načina kako se prorjeđuje cvekla, a evo nekih od njih:

Vrijeme sadnje

Prorjeđivanje cvekle obično se vrši oko 3-4 nedelje nakon klijanja sjemena. Međutim, ako želite da olakšate proces prorjeđivanja, možete se odlučiti za kasnije sađenje sjemena i time obezbijediti dovoljan razmak između biljaka.

Pročitajte: CVEKLA – Vrijeme sjetve i njega usjeva

Uklanjanje viška biljaka

Kada se biljke cvekle počnu pojavljivati, potrebno je pažljivo ih razdvojiti. Ostavite samo jednu biljku na svakih 10-15 cm prostora. Biljke koje ste uklonili možete koristiti kao mladu biljku za salatu ili ih jednostavno baciti.

Pravilno navodnjavanje

Cvekla treba redovno zalivati, ali pazite da ne pretjerate sa vodom, jer to može dovesti do truljenja korijena. Uvijek proverite da li je zemlja oko biljke suva na dodir prije nego što zalijete.

Dodatna prihrana

Ako primjetite da vaše biljke cvekle ne napreduju dobro, možda im je potrebna dodatna prihrana. Možete koristiti tečno đubrivo bogato azotom (N), koje će podstaći rast biljke. Međutim, budite oprezni da ne pretjerate sa đubrenjem.

Pročitajte: Cvekla se deformisala ili je suviše mala – Evo zbog čega se to dešava

Redovno praćenje

Redovno pratite razvoj svojih biljaka cvekle i pravovremeno reagujte na eventualne probleme. Uklanjanje oštećenih biljaka i štetočina može spriječiti širenje problema na druge biljke.

Nadamo se da će vam ovi savjeti pomoći da vaši usjevi budu zdravi i produktivni.

Kako da podstaknete muškatle da procvjetaju – 6 korisnih savjeta za veći broj cvjetova

Muškatle su popularne baštenske biljke zbog svoje ljepote i jednostavnosti održavanja. Međutim, ponekad se čini da ne cvjetaju onoliko koliko bismo želeli. Srećom, postoje načini da podstaknete muškatle da procvjetaju obilnije i duže. U ovom članku, predstavićemo vam 6 jednostavnih savjeta koji će pomoći vašim muškatlama da razviju više cvjetova i učine vaš vrt još ljepšim.

 6 korisnih savjeta kako da podstaknete muškatle da procvjetaju

Redovno zalivanje

Muškatle vole vodu, ali ne vole previše vlage. Zato ih zalijte redovno, ali pazite da ne pretjerate. Uvijek provjerite da li je zemlja oko biljke suva na dodir prije nego što ponovo zalijete.

Đubrenje

Đubrenje je ključno za zdrav rast i cvjetanje muškatli. Preporučujem vam da koristite tečno đubrivo bogato fosforom (P), koji podstiče cvjetanje. Đubrite muškatle jednom nedjeljno u proljeće i ljeti, a zatim smanjite đubrenje u jesen i zimu.

Uklanjanje uvele cvjetove

Kada su cvjetovi uveli, uklonite ih sa biljke. To će podstaknuti biljku da stvori nove cvjetove.

Pročitajte: Obratite pažnju na kojoj strani vam se nalazi terasa – Od toga zavisi kakve će vam biti muškatle

Orezivanje

Orezivanje je važno za podsticanje nove sadnje i povećanje cvjetanja. Oštrim makazama orežite biljku oko 1/3 ukupne visine. To će podstaknuti rast novih grančica, što će dovesti do više cvjetova.

Sunce

Muškatle vole puno sunca, ali ih treba zaštititi od direktnog sunčevog zračenja tokom najtoplijeg dijela dana. Neka vaše muškatle budu izložene direktnom suncu 4 do 6 sati dnevno.

Pročitajte: Kada i kako se sade muškatle – Koraci za uspješnu njegu omiljene cvjetne vrste

Razmak između biljaka

Muškatle treba saditi na udaljenosti od oko 15 do 30 cm. Ako su biljke preblizu jedna drugoj, to će smanjiti količinu svjetla i vazduha koju svaka biljka dobija, što može uticati na cvjetanje.

Napomena: Budite strpljivi. Ponekad može biti potrebno nekoliko nedjelja ili čak mjeseci da biste vidjeli rezultate. Važno je pratiti ove savjete redovno kako bi vaše muškatle rasle i cvjetale najbolje što mogu.

10 ključnih savjeta za uspješnu proljetnu sadnju i uzgoj blitve

Blitva je popularno povrće koje se uzgaja zbog svojih nutritivnih vrijednosti i jednostavnosti uzgoja. Proljetna sadnja blitve ima posebnu važnost jer je to vrijeme kada se tlo zagrijava i postaje pogodno za uzgoj ove biljke. Kada se blitva pravilno posadi u proljeće, može se očekivati dobar rast i razvoj biljke tokom sezone. Osim toga, blitva se može saditi u više navrata tokom sezone kako bi se osiguralo kontinuirano opskrbljivanje svježim povrćem.

U ovom članku ćemo vam predstaviti deset savjeta koji će vam pomoći u proljetnom uzgoju blitve i osigurati obilnu žetvu ovog ukusnog i zdravog povrća.

  1. Odaberite pravo vrijeme: Blitvu možete saditi kad je prošla opasnost od mraza, a tlo se zagrijalo na najmanje 10°C. To je obično krajem aprila ili početkom maja, ovisno o klimatskim uslovima na vašem području.
  2. Pripremite tlo: Blitva voli dobro drenirano tlo bogato hranjivim materijama. Prije sadnje, pripremite tlo tako da ga očistite od korova, dodate kompost ili stajsko gnojivo te dobro izorite ili izgrabite.
  3. Sadite u redove: Blitvu najbolje je saditi u redove na razmak od 30-40 cm. U svaki red sadite sadnice na razmak od 20-30 cm.
  4. Dubina sadnje: Sadnice blitve treba saditi do dubine do koje su bile posađene u rasadniku. Ako sijete sjeme, posijte ga na dubinu od 2-3 cm.
  5. Zalijevanje: Sadnice blitve nakon sadnje treba dobro zaliti kako bi se osiguralo dobro uspostavljanje. Nakon toga, zalijevajte redovito tijekom sušnog razdoblja.
  6. Đubrenje: Blitvu treba đubriti nekoliko puta tokom sezone, a prvo đubrenje obavite oko mjesec dana nakon sadnje. Koristite đubriva bogata azotom , fosforom i kalijumom.
  7. Zaštita od štetočina i bolesti: Blitva je osjetljiva na neke štetnike i bolesti, poput lisnih uši, puževa i plamenjače. Povremeno pregledavajte biljke i uklanjajte zaražene dijelove. Ako je potrebno, možete primijeniti neškodljive pesticide kako biste kontrolirali štetnike.
  8. Berba: Blitvu možete početi brati kad naraste dovoljno velika, a to je obično nakon otprilike 50-70 dana od sadnje. Berite listove po potrebi, ostavljajući donje listove da bi se biljka mogla dalje razvijati.
  9. Sunčano ili polusjenovito mjesto: Blitva voli sunčano ili polusjenovito mjesto. Ako sadite blitvu na potpuno sjenovitom mjestu, može se dogoditi da biljke ne dobiju dovoljno sunčeve svjetlosti i ne razviju se dobro.
  10. Rotacija usjeva: Kako biste izbjegli bolesti i probleme s zemljištem, dobro je praktikovatzi rotaciju usjeva. To znači da svake godine mijenjate mjesto na kojem sadite blitvu s drugim povrćem. Tako ćete spriječiti da se bolesti i štetnici nakupljaju u tlu i osigurati da biljke dobiju sve potrebne hranjive tvari za dobar rast i razvoj.
 Ako želite u potpunosti da izbjegnete geške prilikom sadnje blitve pročitajte članak koji će upotpuniti vaše znanje o uzgoju ove kulture: Izbjegnite geške – Ovo morate znati o uzgoju blitve