Naslovnica Blog Stranica 138

Bašta bez okopavanja i zalivanja, rod rekordan, a zemlja nikad plodnija

Agrosavjet
-
0
Bašta bez okopavanja i zalivanja, rod rekordan, a zemlja nikad plodnija

Selo Šušnskoje na obali rijeke Jenisej u Rusiji obiluje neplodnom zemljom, dok ljetnja temperatura zna da prijeđe i preko 35 stepeni Celzijusa, a zimi da se spusti i do – 45 stepeni Celzijusa. Zbog nepovoljne klime kiše i snijega skoro i da nema, zato je suša ogromna. Ali jedan čovjek u tim (ne)uslovima ubira nevjerovatne plodove: kod njega rađa krompir, paradajz, šargarepa, bobičasto voće kao u nekom najplodnijem tlu.

U čemu je njegova tajna? U pametnoj bašti! Kako tvrdi Zamjatkin baštovan iz ovog sela njegova bašta nije videla ašov, motiku ili plug, a opet se plodno tlo svakih 10 godina produbljuje za 30 do 40 centimetara.

Zemlja je postala tako rastresita da se kolje za paradajz s lakoćom utisne u zemlju. Prinos krompira je 2 tone na 100 m2, dok šargarepa i kupus svake godine rađaju sve bolje.

Ruski agronomi predlažu kako da na prirodan način gajite povrće bez okopavanja i zalivanja, a prinosi su odlični.

1. Bez okopavanja zemlje

Svi znamo da se plodni dio zemlje nalazi pri površini zemlje. Ako iskopamo rupu, vidjećemo da na dnu nema plodnog zemljišta, stoga ruski agronomi smatraju da je nepotrebno prekopavati zemlju i tako uništavati prirodno najplodniji dio zemljišta – površinski.

Pročitajte: Organska proizvodnja: Kako efikasno suzbiti korov na prirodan način?

2. Sadnja izmiješanih kultura

Predlog ruskih agronoma je da sadite različite kulture zajedno. Ako sadite paradajz da ga izmiješajte sa paprikama, krastavcima itd. i to tako što ćete saditi jednu sadnicu paradajza, pa drugog povrća i tako redom… Tako izmiješane kulture rade jedna za drugu i spriječava se razvoj bolesti.

Ova teorija se zasniva na tome da je neophodno kopirati prirodu umjesto što idemo protiv nje

3. Povećati plodnost zemljišta pomoću zakona prirode

Prvo, plodno tlo nije zemlja. Zemlja je njen sastavni dio, ali je samo okvir na kome se formira plodni sloj. Prvo, hajde da shvatimo kako se tlo raspusti, rastrese? Jednostavno je – u njemu morate posaditi jednogodišnje biljke sa dugim korijenima nekoliko puta zaredom. Kada im dugački korijeni odumiru, postojaće prolazi zbog kojih će tlo biti rastresito.

Sada hajde da shvatimo gdje da nabavimo elemente u tragovima koji su potrebni biljkama. Ni tu nema problema – samo ne treba da leje „gole“ pod žarkim suncem. Prekrijte ih počupanom travom, opalim lišćem, suvim biljkama, itd. Truljenjem će se formirati plodno tlo na kojem ćete saditi bez kopanja.

Pročitajte: Kako se primjenjuju organska i neorganska đubriva za najbolji rast i razvoj povrća?

4. Gdje nabaviti vodu?

Možda će vam ovo biti smiješno, ali najbolja vlažnost tla se dobiva pomoću malča. Recimo da gajite jagode. Oko svake sadnice stavite obilnu količinu slame. Slama će sama stvarati vlagu pomoću toplog i hladnog vazduha. Tokom dana i noći, doći će do stvaranja rose koja će se zadržavati oko biljke. Jednostavno i lako.

Napomena:

Ova pravila vrijede samo za male bašte i organsku proizvodnju. Moramo da napomenemo da je ovo stav ruskih agronoma koji se zalažu sa sadnju bez kopanja zemlje.

Borba protiv plamenjače krompira: Ekološki pristup za suzbijanje bolesti

Agrosavjet
-
0
Borba protiv plamenjače krompira: Ekološki pristup za suzbijanje bolesti

Plamenjača krompira je ozbiljna bolest koju je teško organski suzbiti kada se razvije. Ekološki poljoprivrednici bi trebalo da koriste dostupne strategije za smanjenje rizika od pojave ove zaraze. Ovo su mjere zaštite koje se mogu preduzeti.

Plamenjaču krompira uzrokuje patogen Phytophthora infestans. Za razvoj su pogodni visoka vlažnost, rosa i umjerena temperatura do 15-26 stepeni Celzijusovih. Kada su spoljni uslovi povoljni, bolest se jako brzo širi i pustoši polja u roku od 3 nedjelje. Najviše utiče na lišće krompira.

Smanjenje rizika od pojave plamenjače

U većini područja ovaj patogen je parazit koji može da preživi samo u živom biljnom tkivu. Stoga je uništavanje živih domaćina patogena, odnosno biljaka na kojima je primijećena ova bolest, važna strategija kontrole.

Takođe, važan je i izbor lokacije gdje se krompir sadi. Bitno je da polja ili bašte budu sa dobrim kretanjem vazduha i dobro dreniranim tlom. Nikako ne treba biljke krompira saditi u sijenci drveća ili građevina (važi za urbane bašte).

Na smanjenje rizika od pojave plamenjače može da utiče i način sadnje. Preporuka je da se krompir sadi u široke redove orjentisane ka strani odakle najčešće duvaju vjetrovi kako bi se prilagodili kretanju vazduha i kako bi se smanjila vlažnost lišća. U istraživanjima Evropske unije (Leifert i Wilcockson 2005) upravo ovaj način je smanjio rizik od pojave patogena plamenjače. Pored toga, sadnja mješovitog sjemenskog materijala otpornih i osetljivih sorti može da smanji obim bolesti.

Visoko nagrtanje (zagrtanje) krompira i nagrtanje više puta kako bi se spriječio nastanak rupa u brdašcima zemlje može da smanji kretanje spora plamenjače u tlu do gomolja.

Što se tiče đubrenja krompira, preporuka je da se ne dodaje previše azota, jer biljke sa visokim nivoom azota proizvode manje krtola, a daju veliku, bujnu lisnu masu. Ona se polako suši nakon vlaženja, što povećava rizik od infekcije plamenjačom. Pored toga, biljno tkivo je mnogo osetljivije na infekcije.

Korov treba redovno uklanjati, jer on ometa protok vazduha na polju ili u bašti.

Uništavanje zaraženih biljaka i susjeda

Uništavanje prvih oboljelih biljaka na polju može da zaustavi ili uspori napredak bolesti na ostatak njive. Od infekcije biljke patogenom do razvoja simptoma potrebno je otprilike tri dana do jedne nedjelje. U to periodu dolazi do zaraze na susjednim biljkama. Praktično, kada se vide znaci zaraze, to znači da su zaražene i susjedne biljke. Kao rezultat toga, mnoge naizgled zdrave biljke moraju da budu uništene kako bi se spasio prinos, a preporuka je da se unište sve biljke u radijusu od 10 m² od biljaka koje su prve pokazale siptome.

Preparati na bazi bakra

Upotreba preparata na bazi bakra može efikasno da kontroliše ili da uspori širenje plamenjače. Ovi preparati nemaju „povratnu“ aktivnost i zbog toga ih je potrebno nanijeti na sve biljne površine prije infekcije. To uključuje i donju stranu lišča. Kompostni čajevi i drugi preparati koji nisu na bazi bakra mogu da imaju određenu efikasnost u borbi protiv plamenjače krompira.

Napomena: Pre nanošenja bilog kog proizvoda na bazi bakra obavezno pročitajte etiketu kako biste bili sigurni da je proizvod namenjen za usjev na koji želite da ga primijenite.

Da li boja žumanca ima veze sa kvalitetom jaja?

Agrosavjet
-
0
Da li boja žumanca ima veze sa kvalitetom jaja?

Kokošija jaja mogu imati različitu veličinu i boju žumanca. Boja varira od svijetlo žute do tamnije gotovo narandžaste nijanse. Vjeruje se da boja žumanca govori o kvalitetu jaja i što je tamnije to je ukusnije i kvalitetnije.

Kako objašnjavaju stručnjaci, postoji čak 16 nijansi žute boje kojima se opisuje boja žumanca. Jedan od ključnih faktora za boju je hrana koju kokoške jedu, ali i kad i koliko se hrane.

Prema rezultatima studije objavljene 2022. godine kokošija hrana sa dodatkom karotenoidima, odnosno hrane koja ima organske pigmente žute i narandžaste kao što je šargarepa i kukuruz može značajno da utiče na boju žumanca. Naime, istraživači su proučavali dvije grupe kokošaka – jedna je hranjena samo osnovnom hranom odnosno žitaricama kao što je pšenica dok su drugoj grupi koka u hranu ubacivani dodaci na bazi karotenoida. Primjećeno je da je ova grupa kokošaka davala jaja koja su imala žumance tamne boje.

Pročitajte: Mlađe ili starije KOKOŠKE: Koje proizvode KVALITETNIJA JAJA?

Hranljiva vrijednost

Osim boje stručnjaci su upoređivali kvalitet i hranljivu vrijednost jaja sa različitom bojom žumanca i došli do prilično neočekivanog rezultata. Kalorijska i hranljiva vrijednost jajeta gotovo da se ne razliku kad je u pitanju boja žumanca.

Kako je pojasnio stručnjak za ishranu dr Fernando Sisneros boja žumanca je više povezana sa hranom koju jedu koke i nego sa kvalitetom samog jajeta.

– Hranljiva vrijednost jajeta je određena faktorima kao što je sadržaj proteina, aminokiselina, vitamina i minerala. Zdravije kokoške će imati više karotenoida u svom organizmu pa će i jaja biti tamno žute bije. To praktično znači da bi koke davale jaja sa što tamnijim žumancetom moraju da se kvalitetno hrane i što je još važnije da kokoška bude zdrava – objasnio je on.

Ovom tematikom bavila se i Dženin Flerti koja je zadužena za bezbijednost i kvalitet jaja na jednoj američkoj farmi. Ona ističe da je boja žumanca pokazatelj zdravlja kokošaka, njihove ishrane ali i načina na koji se gaje.

– Ukoliko se koke gaje u slobodnom uzgoju i jedu raznovrsnu sezonsku vegetaciju uz dodatak proteina i drugih hranljivih materija koje utiču na njihovo zdravlje davaće jaja sa tamnim žumancetom. Međutim, primjećeno je i da varijacije u boji zavise i od toga ne samo šta koke jedu već i koliko i kada. Boja žumanca može da varira sezonski i, recimo, preko ljeta kad kokoške jedu manje hrane zbog vrućine žumance najčešće bude svjetlije, dok zimi kad jedu više kako bi obezbijedile toplinu i zagrijale se žumance bude tamnije boje – rekla je ona.

Pročitajte: Jaja, meso ili oboje: Kako odabrati kokoške koje odgovaraju vašim potrebama!

Skala za boju

Jaja su nekad bila poprilično skupa i potrošači su očekivali da kad ga razbiju žumance bude što tamnije jer se to smatralo za znak kvaliteta. Međutim, kako su se kokoške uglavnom hranile pšenicom boja žumanca je bila svjetlija.

– Prema najnovijoj skali boje žumanceta koja je usvojena 2016. postoji čak 16 nijansi žute boje kojima se opisuje žumance. Iako većina potrošača želi jaja sa tamnijom bojom to ne znači da je takvo jaje bolje i zdravije već da su koke više jele hranu sa žuto-narandžastim pigmentom. Dakle, boja žumanca nema nikakve veze sa kvalitetom jaja koje je odličan izvor proteina i hranljivih materija tako da je manje važna boja žumanca – zaključio je američki stručnjak za ishranu dr Fernando Sisneros.

Kokošija jaja mogu da se razlikuju i po boji ljuske od bijelih do smeđih i tamno braon. Boja ljuske zavisi od rase kokošaka pa najčešće bijele kokoške nose bijela jaja, smeđe koke jaja iste boje dok crne kokoške najčešće nose jaja tamno smeđe boje. Naravno, uvijek postoje izuzeci od ovog pravila. Boja ljuske ni na koji način ne utiče na hranljivu vrijednost jajeta.

Jaje se sastoji od tri sloja bjelanceta čija je primarna uloga da zaštiti žumance, a mahom se sastoji od 86, 6 odsto vode i 11, 4 odsto proteina.

Žumance je najhranljiviji dio jajeta i sadrži 49,9 odsto vode, 16,7 odsto proteina, 36,6 odsto masti i 1,5 odsto pepela. Žuta boja potiče od prirodnog pigmenta ksantofila, a bogato je vitaminima A, V1, V2, V i E kao i brojnim mineralima.

Vujanović: Agrimatco predstavio bogatu ponudu na 90. jubilarnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu

Agrosavjet
-
0
Vujanović: Agrimatco predstavio bogatu ponudu na 90. jubilarnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu

Kompanija Agrimatco se svojom bogatom ponudom i asortimanom i ove godine predstavila na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu a ovogodišnji jubilarni događaj pružio im je priliku da izlože svoju široku paletu proizvoda.

U intervjuu za portal „Agro Savjet“, Milan Vujanović, generalni direktor kompanije Agrimatco d.o.o. Bosna i Hercegovina, otkrio nam je detalje o ključnim proizvodima koje kompanija predstavlja na ovom važnom događaju.

„Agrimatco je kontinuirano prisutan na sajmu poljoprivrede, a ovogodišnji jubilarni događaj pružio im je priliku da izlože svoju široku paletu proizvoda. Naglasak je stavljen na mašine koje Agrimatco Srbija ima u svom portfoliju. Naši reprezentativni proizvodi su traktori Farmtrac, koje plasiramo na tržištu Srbije, prskalice ‘JACTO’ za koje smo ekskluzivni distributer u Srbiji te ‘Monosem’ sijačice za ratarske kulture kao što su kukuruz, soja i strna žita“, objasnio je Vujanović.

Farmtrac traktori

Milan Vujanović direktor kompanije Agrimatco Bosna i Hercegovina

Farmtrac traktori

Osim toga, Agrimatco je izložio dio svoje palete đubriva od kompanije Yara, čiji je zastupnik za Srbiju, vodotopiva đubriva kompanije „DRT-Doktor Tarsa“ i specijalna đubriva kompanije „Cosmocel“.

Vodotopiva đubriva kompanije "Yara"
Vodotopiva đubriva kompanije „Yara“

Zajedničke proizvodi kompanije Agrimatco BiH i Agrimatco Srbija privukli su veliku pažnju potencijalnih kupaca na sajmu.

„Traktori marke Farmtrac i đubriva Yara su proizvodi koji su izazvali interes posjetioca“, rekao je Vujanović.

Takođe, vodotopiva đubriva „DRT-Doktor Tarsa“ i specijalna đubriva „Cosmocel“ takođe su bila prisutna na sajmu i privukla pažnju poljoprivrednika u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Što se tiče razmjene iskustava i znanja između Agrimatco BiH i Agrimatco Srbija, Vujanović je istakao da se održavaju redovni sastanci na kojima se razmjenjuju informacije o prodaji proizvoda i tržištima na kojima se ti proizvodi plasiraju.

„Dobijamo jako bitne informacije od kolega iz Srbije, koja je među najrazvijenijim zemljama u regiji u području poljoprivrede. Ta iskustva prenosimo na naše poljoprivredne proizvođače u BiH“, dodao je Vujanović.

Kada je riječ o iskustvima poljoprivrednika s proizvodima Agrimatco, Vujanović je istakao da se kompanija Agrimatco Bosna trudi pružiti najkvalitetniju robu poljoprivrednicima.

„Naša kompanija se fokusira na profesionalne programe u poljoprivredi i sarađujemo samo s pouzdanim dobavljačima visokog kvaliteta“, rekao je Vujanović.

Povratne informacije poljoprivrednika su izuzetno važne za Agrimatco, jer im pomažu usmjeriti svoje napore na pružanje proizvoda i usluga koje zadovoljavaju potrebe poljoprivrednika.

Sajam poljoprivrede u Novom Sadu je odlična platforma za Agrimatco kako bi istakao svoju bogatu paletu proizvoda i uspostavio važne kontakte s potencijalnim kupcima. Zajednički rad Agrimatco BiH i Agrimatco Srbija, njihova težnja prema kvalitetu i neprekidna razmjena znanja omogućavaju im da pruže podršku poljoprivrednicima i postignu izuzetne rezultate na poljoprivrednom tržištu.

Melem od bosiljka – Svaka kuća treba da ga ima, recepti za svakodnevne tegobe

Agrosavjet
-
0
Melem od bosiljka – Svaka kuća treba da ga ima, recepti za svakodnevne tegobe

Melem od bosiljka svaka kuća treba da ima. Predlažemo vam tri recepta, koje možete da koristite za ogrebotine, u slučaju ujeda insekta, glavobolje, grčeva, bolova u zglobovima i mišićima…

Za šta je sve dobar melem od bosiljka

Ljekovitost bosiljka poznata je od davnina, prije svega zbog svog antiinflamatornog svojstva. Zato smo vam pripremili tri korisna recepta za pravljenje melema s bosiljkom:

  1. Melem za prvu pomoć – za manje ogrebotine i ujede insekata.
  2. Melem protiv glavobolje – za ublažavanje bolova s efektom hlađenja.
  3. Univerzalni melem protiv bolova – za ublažavanje bolova u zglobovima i mišićima

Kako da napravite ulje za melem od bosiljka

Biće vam potrebno ulje od bosiljka. Svježe listove bosiljka položite na papirne ili platnene ubruse i ostavite da se suše nekoliko dana.

Vatrostalnu posudu dopola napunite suvim listovima bosiljka. Sipajte skoro do vrha maslinovim ili suncokrenotim uljem. Spustite posudu šerpu s vodom i na laganoj vatri kuvajte na pari oko dva do tri sata. Sklonite s šporeta, procijedite i ostavite da se ohladi. Ovo ulje čuvajte na hladnom i tamnom mjestu do godinu dana.

Pročitajte: Melemi od ljekovitog bilja

Recepti

1. Melem za prvu pomoć

Namijenjen je za smirivanje itritirane kože nastale od ujeda insekata, neke upale, ogrebotine i sl. Ukoliko u receptu izostavite eterična ulja, možete da koristite i kao balzam za usne.

Sastojci:

  • ½ šolje ulja od bosiljka
  • 1 kašika pčelinjeg voska
  • 3 kapi esencijalnog ulja lavande ili čajevca (koriste se razblažena s baznim uljem)

Priprema: Sipajte u vatrostalnu posudu ulje od bosiljka i komadiće pčelinjeg voska. Posudu stavite u šerpu s vodom i kuvajte na pari, na laganoj vatri sve dok se vosak ne rastopi. Posudu sklonite sa šporeta i u smjesu dodajte esencijalno ulje. Toplu smjesu izlijte u male teglice i ostavite da se melem dobro ohladi prije nego što teglicu zatvorite poklopcem.

Napomena: Koristite esencijalna ulja razblažena s baznim uljem (kokosovo, jojobino, bademovo). Na primjer, na jednu kap eteričnog ulja idu tri kapi baznog ulja.

2. Melem protiv glavobolje

Ovaj melem stvara efekat hlađenja. Utrljajte ga na čelo, slepoočnice, vilicu, vrat i iza ušiju. Pazite da ga ne nanosite blizu očiju.

Sastojci:

  • ½ šolje ulja od bosiljka
  • 1 kašika pčelinjeg voska
  • Esencijalna ulja: 50 kapi eukaliptusa, 20 kapi nane, 3 kapi bijelog kamfora ili lavande (koriste se razblažena s baznim uljem)

Priprema: Slijedite uputstva za pripremu 1. melema, kao i napomenu za razblaživanje esencijalnih ulja.

Pročitajte: Melem za zarastanje rana – Evo kako da ga napravite po receptu iz narodne medicine

3. Melem protiv bolova

Namijenjen je za bolove u zglobovima, mišićima, grčeve u nogama i drugim bolovima.

Sastojci:

  • ½ šolje ulja od bosiljka
  • 1 kašika pčelinjeg voska
  • Esencijalna ulja: 55 kapi nane, 9 kapi čempresa, 8 kapi ruzmarina (razblažena s baznim uljem)

Priprema: Slijedite uputstva za pripremu 1. melema, kao i napomenu za razblaživanje esencijalnih ulja.

Zalamanje zaperaka kod paradajza – Za veći prinos i bolji kvalitet plodova

Agrosavjet
-
0
Zalamanje zaperaka kod paradajza – Za veći prinos i bolji kvalitet plodova

Zalamanje zaperaka kod paradajza je obavezna agrotehnička mjera koja se sprovodi s ciljem stvaranja optimalnog broja rodnih grana, odnosno lisne mase, a sve u cilju boljeg kvaliteta plodova.

Zalamanje zaperaka je posebno bitno za kalemljeni paradajz, koji se uzgajaja na dvije „grane“ pa je time i brojnost zaperaka puno veća. Zaperci se najčešće uklanjaju ručno, jednom sedmično, a po potrebi i češće.

Pinciranje rajčice, uklanjanje zaperaka ili pljevidba paradajza, kako se ta mjera najčešće naziva na području Hercegovine, je mjera njege u uzgoju paradajza, ali i drugog plodovitog povrća kojom se uklanjaju zaperci (postranični izboji dužine 5 do 10 cm) razvijeni u pazuhu listova. Zalamanje zaperaka obično počinje 2-3 sedmice nakon sadnje.

Pročitajte: Trikovi za maksimalan prinos paradajza: Formiranje biljaka za optimalan rast i plodonošenje

Zalamanje zaperaka utiče se na regulaciju vegetativnog rasta. Naime, uslijed optimalnih uslova, paradajz razvija veliku lisnu masu i pojavljuje se mnogo zaperaka što utiče na smanjeno zametanje plodova. Istovremeno, plodovi koji se zametnu su sitniji. Zaperci se uklanjaju jednom sedmično pri čemu se sprovodi i vezanje biljaka uz potporanj.

Zalamanje zaperaka je posebno bitno kod kalemljenog paradajza

Zalamanje zaperaka je posebno bitno kod hibrida koji su kalemljeni na podloge jer su oni puno bujniji i stvaraju veću lisnu masu. Osim toga kalemljeni hibridi paradjza uzgajaju se na dvije „grane“ pa je i brojnost zaperaka puno veća.

Zaperci se uklanjaju rukom, nožem ili makazama pri čemu mjesto reza treba biti što manje kako bi se spriječila infekcija i razvoj uzročnika bolesti. Kako bi se spriječilo da do toga dođe, zaperci se otkidaju dok su još mali, tj. ne veći od 5 do 8 cm.
Svakako ih treba otkinuti prije nego što se na njemu nije razvio cvijet. Ako vam je neki zaperak promaknuo i narastao, više ga nemojte trgati, nego mu samo otkinite vrh. Nakon zalamanja zaperaka dobro bi bilo obaviti zaštitu, jer na mjestu uklanjanja zaperaka lako može doći do infekcije.
Paradajz kome dopustite slobodan rast zaperaka daje manje plodove slabijeg kvaliteta. Do njih sunce teže prodire i zbog toga neravnomjerno dozrijevaju. Takođe, biljka ne može kvalitetno hraniti toliko malih izdanaka.

Skidanje donjeg lišća

Skidanje donjeg lišća je takođe jedna od mjera koja se često sprovodi, a uklanja se donje lišće koje stari i uvija se. Sa uklanjanjem lišća počinje se nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Ovo je važno zbog boljeg provjetravanja usjeva. Naročito se sprovodi kod uzgoja patadjza u plastenicima i staklenicima. Nakon skidanja lišća (koje mora biti postupno, 1-2 lista u jednom prohodu) preporučljivo je prskanje fungicidima, radi zaštite rana od napada uzročnika bolesti.

Kako da vam sir ostane svjež i u toplim danima?

Agrosavjet
-
0
Kako da vam sir ostane svjež i u toplim danima?

Kako da vam sir ostane svjež u toplim danima? Prije nego što ga stavite u frižider obavezno uradite jednu stvar!

Mnogi ljudi obožavaju sireve i koriste ih u pripremi raznih jela. Ima ih u raznim oblicima i ukusima, a upravo zbog razlike, kako u ukusima, tako i u teksturi, sirevi i odgovaraju većini jela. Međutim, problematika sa sirevima jeste ta što se brzo kvare.

Sa druge strane, plavi sir i polutvrdi sir mogu direktno u plastičnu kesicu (kesa za zamrzivač ili bilo koja druga čista kesa). Međutim, mladi sir bi trebalo da čuvate u plastičnoj posudi sa poklopcem. Svjež sir bi trebalo da čuvate u originalnom pakovanju i da samo, na svakih nekoliko dana, promijenite vodu.

Pročitajte: Zašto je kozji sir drugačiji od ostalih

Takođe, sireve obavezno čuvajte u frižideru, na polici na kojoj čuvate povrće. Razlog zbog kojeg bi tamo trebalo da ih čuvate jeste temperatura koja je na tom mjestu hladna i stabilna, bez mnogo promjena, a takva je idealna za namirnice poput sira.

Kad god iskoristite sir uzmite novi komad papira za pečenje i plastičnu kesu, kako biste sačuvali svježinu sira. Ako govorimo o roku trajanja sireva, on takođe zavisi od vrste, ali ono što je najvažnije da zapamtite jeste da, što je sir tvrđi – rok trajanja će mu biti duži.

Kako biste sir sačuvali od buđi, iskoristite malo ulja i to tako što ćete namazati sir sa malo maslinovog ili biljnog ulja, a zatim ga spustite u plastičnu posudu sa poklopcem. Ulje uvijek možete da obrišete papirnim ubrusom, a takođe možete i da operete sir u toploj vodi i da uživate u njegovom ukusu.

JAGODE NA TERASI – Uz ovaj trik nećete znati šta ćete sa njima i uvijek ćete ga ponavljati

Agrosavjet
-
0
JAGODE NA TERASI – Uz ovaj trik nećete znati šta ćete sa njima i uvijek ćete ga ponavljati

Stiže vrijeme mirisnih jagoda. Čak i ako nemate baštu, moguće je da ih sami gajite u saksijama, na svojoj terasi. U prodaji ima mnogo novih, stalnorađajućih sorti jagoda, pa je vrijedno truda da ih ove godine zasadite, a u plodovima dugo uživate.

Neprocjenjivo je veselje koje ćete osjetiti kada ugledate cvjetić, a potom posmatrate kako raste crveni plod. Jagode vole dosta sunca, pa će nastaviti da daju plodove čak i u vrelim ljetnjim danima.

JAGODE NA TERASI – Odaberite pravu saksiju

Saksija treba da bude dubine najmanje 30 cm i širine najmanje 45 cm, odnosno dovoljno duboka i široka da bi jagode imale dovoljno prostora za rast. Takođe, saksija treba da ima dobre otvore za drenažu.

Pročitajte: Važna poruka profesorice sa Poljoprivrednog fakulteta: Treba li jesti jagode u kišnom periodu

Dajte im bogatu zemlju

Jagode vole zemlju koja je dobro drenirana i bogata organskim materijama, pa gotovu mješavinu pomiješajte sa malo komposta ili stajnjaka. Možete da upotrebite i mješavinu treseta, pijeska i perlita.

Sadnice zasadite kada je temperatura oko 10–15 stepeni i to u posebne saksije kako bi biljke imale dovoljno prostora. Preporučuje se da jagode zasadite na dubinu od oko 15 cm i dobro ih zalijete.

Posadite ih kad je toplo

Sadnice zasadite kada je temperatura oko 10–15 stepeni i to u posebne saksije kako bi biljke imale dovoljno prostora. Preporučuje se da jagode zasadite na dubinu od oko 15 cm i dobro ih zalijete.

Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove

Kako bi jagode na terasi lijepo rasle i donosile plodove, pravilno ih održavajte. Redovno ih zalivajte, jednom do dva puta nedjeljno, ali tako da ne ostaje višak vode u podlošci ispod saksije. Za đubrenje koristite neko od đubriva za jagode. U gradu, na terasi, vaše jagode mogu biti meta ptica, pa nije loše da terasu zaštitite nekom mrežom.

Ruže Polijante – Obilno cvjetaju u toku cijele godine

Agrosavjet
-
0
Ruže Polijante – Obilno cvjetaju u toku cijele godine

Ruže Polijante su dobijene ukrštanjem dalekoistočne ruže R. Multiflora sa evropskim i bliskoistočnim ružama. Zatim su vršena dalja ukrštanja sa čajnim i čajnohibridnim ružama, pri čemu su dobijene poliante – hibridi.

Ove ruže obilno cvjetaju u toku cijele godine, i to u obliku grozdova ili buketa. One jako lijepo djeluju na otvorenom prostoru, u parkovima i na travnjacima. Veoma brzo obnavljaju cvjetove, tako da stičemo utisak da ne precvjetavaju uopšte. Cvjetovi se formiraju u buketima (pet i više). Visina cvjeta od tla je na četrdeset do pedeset centimetara pa na više u zavisnosti od vrste. Idealne su za sađenje uz staze, pored dijelova koje želimo vizuelno da odvojimo (kaskadne žardinjere) rondele.

Pročitajte: Sadnja, uzgoj i održavanje stubastih ruža

Ne treba im se rezati cvijet.

Otporne su na mraz, a trajnost cvijeta je oko 20 dana.

Sade se do šest komada po kvadratnom metru u polje.

Karakteristike:

  • Bijele boje
  • Blagog mirisa
  • Visine do 0,5m
  • Cvjeta cijele godine
  • Pogodna za sadnju u žardinjerama i pored staza.

Pročitajte: Ruže – Mirisni ukras svakog dvorišta

Ruže Polijante su ustvari ruže mnogocvjetnice, a slobodno se mogu nazvati i buketima jer se pri cvjetanju formiraju buketi.

Ruže Polijante su pogodne su za sađenje u kućnim vrtovima, pored staza, u parkovima, pored ulica, kao cvjetne žive ograde, leje i bordure. Treba težiti jednobojnim efektima i voditi računa o skladu boja pri sadnji višebojnih grupa ovih ruža.

Uspravnog su rasta i obimnog cvjetanja, pa se u zavisnosti od mašte mogu postići izuzetni vizuelni efekti. Glavno obilježje ruže polijante je da mnogo brzo obnavljaju cvjetove pa stičemo utisak da cvjetaju tokom cijele sezone, a u mirisnim buketima može biti i do 30 cvjetova. Dostižu visinu od 50 do 90 cm, a preporučeni razmak pri sadnji je 30-40 cm ili 6-8 biljaka po metru kvadratnom.

Zbog čega ljudi sve češće stavljaju kašiku šećera u svoje dvorište?

Agrosavjet
-
0
Zbog čega ljudi sve češće stavljaju kašiku šećera u svoje dvorište?

Jeste li znali da su trećinu hrane koju jedemo oprašile pčele i da su one zapravo zaslužne za hranjenje 90 posto svjetske populacije? Zbog toga britanski prirodnjak Dejvid Atenboro savjetuje da se u svakom dvorištu treba naći kašika šećera kako bi se pčele mogle da se nahrane i dobiju energiju da se vrate do svoje košnice.

Naime, pčele često znaju da se umore pa nemaju snage da se vrate se do košnice zbog puta koji su prevalile. Kada bi pčele nestale iz našeg ekološkog sistema, čovječanstvo bi imalo ozbiljan problem, ali to, nažalost, radimo svakodnevno koristeći se pesticidima, ali za izumiranje pčela kriva je i urbanizacija kao i klimatske promjene zbog kojih se broj pčela drastično smanjuje.

Pročitajte: Važnost polena za pčele: Ključni sastojak u održavanju pčelinje zajednice

– Kada bi pčele nestale s planete, ljudima bi ostalo samo četiri godine života – rekao je svojevremeno Atenboro, piše Mirror.

Stoga, ako ne želite da se to dogodi, a ako u vašem vrtu viđate ove zujalice, pomiješajte kašiku šećera sa kašikom vode i ostavite im na vidljivom mjestu. Mješavina šećera i vode rehidriraće će ih i dati im potrebnu energiju da nastave sa svojim poslom koji je za sve od životne važnosti.

1...137138139...1.016Stranica 138 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia