Naslovnica Blog Stranica 138

Saznajte kako šišarka može spasiti vaše biljke od uvenuća!

Agrosavjet
-
0
Saznajte kako šišarka može spasiti vaše biljke od uvenuća!

Svima koji vole kućne biljke dobro je poznat sljedeći problem. U ovo tekstu saznajte kako šišarka može spasiti vaše biljke od uvenuća.

Naše sobne biljke izgledaju lijepo u dnevnoj sobi, spavaćoj sobi ili kupatilu, ali kako bi ostale lijepe i zdrave treba ih redovno i intenzivno njegovati.

Kako bi ova zelena čuda enterijera filtrirala zagađivače iz vazduha i poboljšala atmosferu u našem domu, moramo ih zalivati, presađivati i brinuti o njima s puno ljubavi.

Ali ne funkcioniše sve uvijek tako dobro. Ponekad i uz najbolju brigu naši biljni mezimci jednostavno otkažu saradnju i uvenu.

Srećom, otkrili smo potpuno novi trik iz Japana osmišljen kako bi osigurao da naše biljke nikada više ne izgube životnu snagu, prenosi Poslovni.hr.

Pročitajte: Zalivanje povrća – Kad i kako se zaliva paradajz, krastavac, paprika…

Prizor mrtvih biljaka prilično je tužan: osušena zemlja, lišće bez boje i slomljene stabljike. Ljubitelji biljaka sada su otkrili novi trik iz Japana koji bi trebalo da omogući da svaka vaša sobna biljka bude vitalna uz potpuno prirodno pomagalo. Pitate se koji je to najvažniji (ali krajnje neobičan) element za viralni trik? Šišarka!

„Trik s šišarkom“ dobro je čuvana tajna koja trenutno postaje ultimativni trik za poznavatelje sobnih biljaka. A trik funkcioniše ovako:

Zgrabite šišarku i posadite je otprilike jedan centimetar duboko u zemlju vaše sobne biljke.

Kada je tlo vlažno, ljuske šišarke se zatvaraju. Međutim, ako je tlo presuvo, šišarka će se otvoriti i odmah ćete znati da biljku treba zalivati! Razlog: kada je vrijeme vlažno, šišarke se zatvaraju kako bi zaštitile svoje sjeme. Stoga su idealni mali pomagači za prepoznavanje potreba vaših biljaka za vodom.

Majski radovi u bašti i dvorištu

Agrosavjet
-
0
Majski radovi u bašti i dvorištu

U bašti i oko kuće svakog mjeseca ima toliko posla da se često mnogo stvari predvidi ili jednostavno zaboravi. Zato smo kreirali ovaj mini vodič, kao vrstu podsetnika šta bi trebalo uraditi u maju.

Insekti: U svom vrtu sve više počinjete da čujete i vidite aktivnost insekata oprašivača. Od početka maja možete da im osigurate izvor hrane sjetvom sjemenskih mješavina koje su posebno pripremljene za ovu svrhu. Ove mješavine će privuči pčele i druge insekte koji su potrebni za oprašivanje maline, kupine, borovnice i drugih biljnih vrsta u vašoj bašti.

Sadnja i korov: Tikvice, bundeve i tikve mogu sada da se posade pod zaklonom, a kada sadnice budu jake da se presade. Oko jagoda treba staviti slamu da voće ostane čisto i bez plijesni. Sada je vrijeme kada korov buja, pa biljke posađene nešto ranije ili u jesen treba intezivnije oslobađati korova.

Pročitajte: Seoska bašta: Ove vrste cvijeća su gajile sve naše bake

Muškatla: Ako ih do sada niste kupili, krajnje je vrijeme. Dugo je uređenje terase ili trema sa muškatlama bilo etiketirano kao „obično“ ali, sada je muškatla ponovo u modi. Tri su ključna razloga za to: prvo, sve više ljudi uviđa benefit kada je u pitanju dokazana trajnost, spremnost na cvjetanje i jednostavnost u njezi koje nudi ovo cvijeće. Drugo, muškatle su sada dostupne u širokom spektru zanimljivih boja. Treće, rastu toliko brzo i imaju visoku tendenciju cvjetanja da pokazuju gotovo neuništivo bogatstvo cvijeća.

Jorgovan: Ovo je ukrasna i izuzetno mirisna biljka koju ima gotovo svako dvorište. U najranijoj mogućoj fazi, nakon što je vaš jorgovan završio sa cvjetanjem, uklonite stabljike koje su se pojavile. Ovo će da ojača rast izdanaka i cvijetne pupove naredne godine. To se posebno preporučuje kod mlađih jorgovana jer su cvijetne glave svetlije od onih na starijim sortama.

Zalivanje: Od vitalne je važnosti da biljke ne ostanu bez vode, posebno one u kontejnerima i saksijama. Postavite tanjiriće sa vodom ispod žednih biljaka. Ukoliko ste posadili novu živu ogradu, neophodno je da je zalivate tokom prve godine.

Njega travnjaka: Savršeni travnjak je rezultat stalne njege tokom cijele godine. Sada počinje sezona košenja. Prilikom košenja travnjaka, važno je podesiti nož na pravilnu visinu. Ukoliko kosite prenisko ogolićete zemlju dovoljno da omogućite korovskim biljkama da rastu. Košenje jednom nedeljno je uobičajeno za većinu domaćih travnjaka u periodu kada sve raste i buja.

Ruže: Provjerite ruže da li imaju biljne vaši. Možete ih sprati sa biljke, tako što ćete je istuširati.

Za ovu biljku svi kažu da je ZAŠTITNICA SEOSKOG IMANJA – Evo kako se gaji ZOVA!

Agrosavjet
-
0
Za ovu biljku svi kažu da je ZAŠTITNICA SEOSKOG IMANJA – Evo kako se gaji ZOVA!

Zova je samonikla biljka koja raste po ivicama šuma, na zapuštenim parcelama ili uz seoske puteve i ograde. U pitanju je višegodišnji grm ili drvo koje može da naraste tri do deset metara. O njenoj ljekovitoj prirodi i Hipokrat je pisao, a sok od zove nadaleko je poznat.

Od zove se mogu koristiti cvjetovi, zrele bobice, listovi i kora drveta.

Zova daje plavkasto-crne bobice u grozdovima koje se koriste za pravljenje vina, sokova, želea i li džemova. Cvjetovi su sitni, mliječno bijele boje, u obliku cvasti, a pojavljuju se od maja do juna/jula u zavisnosti od vremenskih prilika, dok bobice sazrijevaju tokom septembra.

PROČITAJTE JOŠ: Crna zova atraktivna voćka: Prerada zove u rakiju zovovaču i lakoća uzgoja

Kako se gaji zova?

Riječ je o biljci skromnih zahtjeva, koja može podneti različite uslove, poput lošeg zemljišta ili preterano vlažnih područja. Jedinu stvar koju ne može da podnese je suša. Bobice će se pojaviti već prve godine nakon što ste posadili grm, ali ih ne treba brati sve do treće godine.

Zovu je najbolje posaditi u dobro dreniranu zemlju, a ako je riječ o pjeskovitom tlu treba ga poboljšati dodavanjem nekoliko centimetara organskog materijala.

Ono što je bitno kod zove je unakrsno oprašivanje. Zato je neophodno zasaditi dva ili više kultivara u blizini.

Posadite ih sa razmakom od jednog metra u redu, a između redova treba da bude udaljenost četiri do pet metara. Sadnju je potrebno obaviti u rano proljeće, a nakon sadnje biljke obavezno zaliti.

Kako se njeguje zova?

Nakon što se biljka ukorijenila, potrebno je s vremena na vrijeme ukloniti korov oko nje. Ukoliko se radi sa nekim alatom, treba voditi računa da joj se ne povrjedi korijen, koji ne odlazi puno u dubinu. Može se koristiti malč kako bi se spriječio rast korova.

Što se tiče zalivanja treba imati na umu da zovin žbun morate zalivati svake nedelje u periodu kada nastupe visoke temperature i nema dovoljno kiše.

Prve dvije godine nakon što je zova posađena ne treba je dirati već pustiti da raste i da se razvija. Ne treba je orezivati niti brati bobice. Nakon tog perioda, možete da počnete sa orezivanjem u rano proljeće tako što ćete isjeći i ukloniti sve mrtve grane. Na ovaj način gmovi će se lijepo razvijati i proizvesti mnogo bobica.

Otprilike od sredina avgusta do sredine septembra počinje period zrenja koji traje 5-15 dana i to je vrijeme kada se bobice beru.

Od zove mogu da se pripremaju sokovi, kompoti, džemovi, marmelade, želei, čajevi.

Svježe bobice mogu da se konzumiraju samo u malim količinama jer izazivaju dijareju i povraćanje ali termički obrađeni plodovi mogu da se koriste u neograničenim količinama.

Zova je prava riznica zdravlja, a Hipokrat je govorio da cvijet zove može da zamjeni sve lijekove. Koristi se za prehladu, grip, kašalj, zatvor, alergije, podizanje imuniteta, eleminaciju lošeg holesterola iz organizma, a takođe reguliše probavu i čisti krv.

Ona je od davnina smatrana i zaštitnicom kuće i seoskog imanja. Njen miris tjera pacove, miševe i muve, kao i još mnoge insekte kojima smeta njen miris. Zato je baštovani i voćari rado sade u svojim voćnjacima i zasadima.

Izvor: agromedia

Čime treba zalijevati orhideje kako bi cvjetale

Agrosavjet
-
0
Čime treba zalijevati orhideje kako bi cvjetale

Elegantnim orhidejama malo ko može da odoli, iako su poprilično osjetljive i potrebna im je posebna njega, jer lako venu ako se nalaze u uslovima koji im ne odgovaraju.

Orhideje cvjetaju po nekoliko puta godišnje, u zavisnosti od uslova kojima su izložene i načina na koji ih tretirate. Jedna od glavnih stvari koja je orhidejama neophodna za rast i cvjetanje, jeste sunčeva svjetlost, a kako je proljeće vrijeme kada su dani duži, slobodno svoje ljepotice približite prozoru.

Uz to, orhideje treba da budu posađene u posudu sa dobrom drenažom, jer im šteti prevelika količina vode, pa stoga veliki broj iskusnih uzgajivača sadi ovu biljku u koru drveta umjesto u zemlju, ili u kombinaciju ova dva. Zalivanje je takođe važno, kao i kod svake biljke. Prehrana je takođe poželjna, jer obezbjeđuje biljci hranjive materije koje će učiniti da cvjeta redovno i lijepo, a da joj listovi budu zdravi i zeleni.

Pročitajte: Da li orhideje treba “kupati” i koja metoda zalijevanja je najbolja?

Postoje brojna hemijska sredstva namijenjena isključivo orhidejama, ali istina je da vam ona nisu uvijek potrebna. Odlične rezultate možete da postignete i domaćim preparatima, a jedan takav je i zeleni čaj!

Veoma je važno da zeleni čaj ne bude mnogo jak i da ga ne sipate previše, šta više, dvije kašike čaja su sasvim dovoljne. Preporučuje se da to radite 5 puta nedjeljno.

Takođe, zalivanje zelenim čajem može da vam pomogne i u uzgajanju drugih biljaka koje rastu u kiselijem zemljištu, kao što je, na primjer, ruža. Zalivanje zelenim čajem je odlična metoda i ako se dogodi da vaša orhideja kasni sa cvetanjem, prenosi Krstarica.

Ovo je pet najboljih vrsta povrća za sadnju, idelni za početnike

Agrosavjet
-
0
Ovo je pet najboljih vrsta povrća za sadnju, idelni za početnike

Ništa nije poput svježe ubrang, sočnog paradajza ljeti. Naravno, iako se možete prošetati do lokalne tržnice, postoji nešto posebno u uživanju u plodovima vlastitog rada.

Čak i ako ste početnik, vrtlarski stručnjaci kažu da postoji mnogo povrća koje je kao stvoreno za početnike i lako ga posaditi i iuzgojiti, piše Bestlifeonline.

Lisnato povrće i zelena salata

Prema Erinn Witz, stručnjakinji za vrtove i suosnivačici kompanije Seeds and Spades, zelena salata i lisnato povrće izvrsni su za početnike jer ih je vrlo malo potrebno održavati. “Sve dok ih često zalijevate, prilično će dobro rasti u većini tla i prilično su otporni na štetočine i bolesti.”

Osim toga, kao što primjećuje Ben Hilton, osnivač i urednik The Yard and Gardena, oni brzo rastu i mogu se uzgajati u posudama ili u zemlji, ovisno o vašem okruženju.

Pročitajte: Uklanjanje pesticida: Da li pranje vodom može potpuno da očisti vaše voće i povrće?

Takođe možete uzgajati salatu u proljeće ili jesen, kaže Hilton, jer preferira niže temperature i može podnijeti djelomičnu sjenu. Preporučuje sorte Romaine, Crispino iceberg ili Lollo.

Što se tiče drugog lisnatog povrća, Witz kaže da su blitva i kelj dobar izbor za početnike.

Slatke i ljute paprike

Paprike može biti teško započeti iz sjemena, ali sadnja presadnica (vrlo mlada biljka) je prekrasna opcija za vrtlare početnike.

“Sve što im treba je sunčano mjesto gdje će imati najmanje šest sati sunčeve svjetlosti dnevno, dobro drenirano tlo i redovno gnojenje”, kaže Witz.

Svaka biljka paprike može proizvesti više plodova tokom vegetacijske sezone (još jedna prednost za početnike koji su možda posadili malo prerano ili prekasno), pa Hilton kaže da biste trebali biti spremni postaviti ove biljke “kako bi poduprli grane pune plodova”.

Hognose pimento paprike, Purple Belle paprike i banana paprike nekoliko su opcija koje se lako uzgajaju, dijeli Witz.

Paradajz

Paradajz su jedan od najčešćih dodataka svakom povrtnjaku.

“Relativno ih je lako uzgajati i imaju visok prinos”, napominje Hilton. Takođe se mogu uzgajati u različitim klimatskim uslovima, tako da su tolerantniji na temperaturne fluktuacije od drugih biljaka.

Ovo je još jedna biljka koju ćete vjerovatno morati staviti na kolac kada plod postane težak; a osim oslonca, paradajzi trebaju puno sunca i vode, savjetuje Hilton.

Rotkvice

Ako ste nestrpljivi da počnete uzgajati, Hilton kaže da su rotkvice jedno od povrća koje najbrže raste.

“Mogu se uzgajati u gotovo svakoj sezoni, a uspijevaju i po hladnom vremenu”, dodaje.

Prema Old Farmer’s Almanac, rotkvice zapravo mogu biti korisne za vaš cijeli povrtnjak, jer pomažu u odvraćanju štetočina od drugih biljaka. Samo ćete htjeti osigurati da imaju najmanje šest sati sunca dnevno i da im ne dopustite da se osuše.

Tikvice

Je li vam ikada susjed pokucao na vrata i htio vas počastiti njihovim domaćim tikvicama? Ako i nije, možda ste čuli šale o takvim slučajevima jer “ove biljke daju obilnu žetvu uz malo truda s vaše strane”, objašnjava Wintz.

“Biljke tikvica mogu postati velike, stoga im dajte dovoljno prostora, obilno zalijte i s vremena na vrijeme malo gnojiva”, preporučuje ona.

Wintz predlaže Black Beauty tikvice za početnike (ovo su zapravo zelene tikvice koje obično vidite u trgovinama). Jedan savjet je da ih često berete; ako to ne učinite, usporićete njihov rast.

Kako unaprijediti rast sadnica paradajza: Plastične flaše i prirodna prihrana od kvasca, mlijeka i šećera

Agrosavjet
-
0
Kako unaprijediti rast sadnica paradajza: Plastične flaše i prirodna prihrana od kvasca, mlijeka i šećera

Dešava se da sadnice paradajza ne rastu ili rastu sporije nego što bi mi to željeli. Postoji više razloga. Moguće je da nemaju dovoljno svjetlosti, da nije optimalna temperatura ili da im treba prihrana.

Da bi se sadnice presadile na otvorenom one trebaju da postignu odgovarajuću visinu. Prikazaćemo dva načina kako da ubrzate rast sadnica. Rasadu paradajza osim prihrane, treba što više sunčeve svjetlosti da bi dobro napredovao. Svjetlost je možda i najvažnija.

Sadnice sad držim u prostoriji koja se ne grije i blizu prozora. Napolju je najviše svjetlosti, ali je kod nas još uvek hladno. Sadnice paradajza treba iznositi, čim to vremenske prilike dozvole. Tokom dana dok je toplo da budu napolju, a zatim ponovo unositi, da noć provedu u toplom.

Plastična flaša

zaštita paradajza plstičnim flašama
Foto: Print Screen youtube – https://www.youtube.com/watch?v=IrBjR6UsR-s

Cilj mi je bio da probam da ubrzam rast sadnica paradajza, stvarajući povoljne uslove kao u plasteniku. Pogledajte kako izgleda sadnica paradajza koja je samo nekoliko dana bila prekrivena plastičnom flašom. Evidentno je da je ova sadnica bolje napredovala od ostalih.  Pokazalo se kao prilično uspješno, pa sada to praktikujem za sve sadnice. Siječem flaše na odgovarajuću dimenziju. Zatim ih stavljam preko sadnica. Tu će biti zaštićene od hladnoće, a imaće dovoljno svjetolosti i brže će porasti. Biće dovoljno dugačke da se, kad za to dođe vrijeme, presade na otvoreno.

Prihrana za sadnice

Druga mogućnost da unapredimo rast sadnica je prihranjivanje. Ali ne prihranjivanje bilo čim, nego rastvorom kvasca, mlijeka, šećera i vode. U bokal sipam 10 g suvog kvasca. Zatim dodajem 100 ml mlijeka. Na kraju sipam jednu kašiku šećera. Miješati dobro dok se kvasac i šećer ne rastvore. Potom dodati 1 l vode. Ovim rastvorom zaliti sadnice paradajza samo jednom prije nego što ga presadite na otvoreno. Ovo je odlična prirodna prihrana za mlade biljke. Kvasac služi da poraste testo, a u ovom slučaju može pomoći rast biljaka. Mlijeko je korisno kao prihrana, ali i protiv bolesti. Šećer odbija štetočine. Ovaj rastvor bi trebao da osnaži imunitet biljaka, a naravno i da ubrza njihov rast.

Pogledajte video:

Kako prepoznati otrovnu zmiju? Pored jedne šare razlikuje ih i otisak nakon ujeda

Agrosavjet
-
0
Kako prepoznati otrovnu zmiju? Pored jedne šare razlikuje ih i otisak nakon ujeda

Sa dolaskom toplog vremena, iz zimskih skrovišta izlaze i zmije. Iako je susret sa njima iznenadan i neprijatan, praksa pokazuje da se rijetko završava napadom zmije. Pa tako, ako je ne diramo, može jedino da nas uplaši, prenosi Danas.

Sada, sa toplim i sunčanim vremenom veće su šanse da ih vidimo, jer one sada izlaze da se „sunčaju“, a prvi napolje izlaze mužjaci.

Profesorka Biološkog fakulteta Ljiljana Tomović kaže da našu zemlju naseljava više vrsta zmija.

Na pitanje kako da razlikujemo otrovnicu od zmije koja nije otrovna, profesorka kaže da je bitno znati da ne postoji potpuno siguran način da razlikujemo otrovne od neotrovnih zmija.

– Prvo što olakšava razlikovanje jeste da sve tri vrste otrovnica na našim podučjima imaju izraženu cik-cak šaru na leđnoj strani tijela. Ta šara može ponekad biti isprekidana, a isto tako jedinke mogu biti potpuno crne (rijetka pojava kod šarki). No, u najvećem broju slučajeva, otrovnice se mogu razlikovati od neotrovnih zmija upravo po ovakvoj šari. Dodatno, otrovnice imaju široku glavu u zadnjem dijelu, zbog prisustva otrovnih žlijezda, tako da je ona po izgledu trouglasta i jasno odvojena od vrata. Otrovnice po pravilu imaju relativno kratko (do 70 centimetara) i zdepasto tijelo, sa veoma kratkim repom, dok su naše neotrovne zmije izduženog tijela, sa dugim repom i redovno prelaze dužine od 1,5 metar – precizirala je profesorka i dodala:

– Sve vrste zmija u našoj zemlji su strogo zaštićene vrste, te je njihovo povređivanje ili ubijanje kažnjivo zakonom. Zbog toga je pri susretima sa zmijama najbolje samo ih zaobići, ili ako je potrebno štapom ili nekim drugim predmetom ukloniti sa mjesta gdje njihovo prisustvo ugrožava ljude ili domaće životinje.

Pročitajte: Sredstvo koje tjera zmije iz dvorišta

Razlikuju se i ujedi

Govoreći o ujedima zmije, profesorka navodi da je prvo je potrebno znati da li je u pitanju ujed neotrovne ili otrovne zmije.

– Ukoliko je neotrovna zmija u pitanju, ona ima više sitnih zuba u vilici, i ujed će biti sa više rupica na koži. U tom slučaju je potrebno samo ranice isprati nekim dezinfekcionim sredstvom. Međutim, ukoliko su otrovnice u pitanju, procedura prilikom ujeda je potpuno drugačija. Prvo je potrebno iscijediti otrov (prozirna žuta, uljasta tečnost) iz mjesta ujeda; na mjestu ujeda će biti 1-2 rupice, jer otrovnice imaju po 2 otrovna zuba u gornjoj vilici. Nakon toga, potrebno je staviti hladan oblog oko mjesta ujeda – kaže ona i dodaje:

– Nikako se ne sme isisavati otrov jer u ustima čovek uvek ima ranice, pa se onda otrov prenosi i van mjesta ujeda, u glaveni region, što je još opasnije. Ne smije se piti alkohol, kafa ili neki energetskih napici, pošto ubrzavaju cirkulaciju i metabolizam, pa se time otrov brže distribuira kroz organizam. Nakon prve pomoći (ceđenje otrova i hladni oblozi), ništa drugo ne preostaje, već što hitniji transport u medicinsku ustanovu – zaključila je ona.

Zbog čega je bolje saditi kalemljeni krastavac?

Agrosavjet
-
0
Zbog čega je bolje saditi kalemljeni krastavac?

Kalemljene presadnice krastavca u odnosu na klasične imaju velikih prednosti koje se ogledaju u intenzivnijem porastu, boljem razvoju korjenovog sistema, boljoj tolerantnosti na visoke temperature i sušu, većoj otpornosti za zemljišne štetočine i uzročnike bolesti te posebno u većem urodu. 

Posljednjih nekoliko godina sve veći broj proizvođača i hobista traže kalemljene presadnice povrća. Sve je počelo sa lubenicom, a danas se u prodaji nalazi veći broj povrtnica koje su kalemljene na odgovarajuće podloge.

Kalemljenje u povrćarstvu najranije je počelo kod lubenica. Najduže se zadržalo kalemljenje lubenice na obične tikve, a danas se koriste i različiti hibridi. Ove nakalemljene biljke pokazale su izuzetnu otpornost i tolerantnost na uvjete sredine, iako se sade na otvorenom polju. Ubrzo se počelo raditi na kalemljenju paradajza.

Pročitajte: Uslovi koji su potrebni za postizanje visokih prinosa KRASTAVACA

Danas se u bolje opskrbljenim vrtnim centrima osim kalemljene lubenice i paradajza mogu pronaći i kalemljene paprike, dinje i krastavci. Otpornost na zemljišne štetočine, otpornost na niske temperature, pojačan vigor biljke, intenzivan rast korijenovog sistema i na kraju povećan urod, bile su osnovne linije vodilje ka širenju kalemljenja i kod drugih vrsta povrća.

Kalemljene presadnice krastavca

U uzgoju krastavca mnogi su se proizvođači i hobisti susreli sa ograničavajućim čimbenicima koji djeluju na urod. Krastavac ima korijen koji je osjetljiv i slabo razvijen, a koji je važan faktor u postizanju visokog uroda. Ovakav korijen je veoma često podložan raznim oboljenjima (truleži), osjetljiv je na niske temperature i visoke vrijednosti zemljišnog rastvora. Osim toga korijen krastavca je podložan i napadu zemljišnih štetočina, a posebno nematoda. Kako bi se izbjegle mane korijena koje ima „normalni“ krastavac, proizvođači kaleme krastavac na tikvu (buču, bundevu) kao podlogu. Najčešće se kao podloga koriste smokvolisna tikva Cucurbita ficifolia i lagenarija.

Pročitajte: Šta je potrebno uraditi, kako bi KRASTAVAC dao maksimalan prinos?

Prednosti kalemljenih presadnica krastavca

Kalemljenjem krastavca na tikvu izbjegava se negativan utjecaj slabog korijena krastavca, a iskorištava pozitivan uticaj korijena tikve. Tikva ima korijen koji je snažniji, bolje razvijen, bolje podnosi niske temperature, bolje podnosi visoke vrijednosti zemljišnog rastvora, prodire dublje u tlo, bolje usvaja vodu i hranljive materije.

Biljka kalemljenog krastavca bolje usvaja hranjiva, otpornija je na sušu i višak vode, dobro se razvija i na nižim temperaturama te ranije počinje dozrijevanje plodova. Ono što je posebno bitno, kalemljeni krastavci su tolerantniji na uzročnike bolesti i štetočine.

Koliko često kositi travnjak, na koju visinu i kako kositi kada je trava previsoka?

Agrosavjet
-
0
Koliko često kositi travnjak, na koju visinu i kako kositi kada je trava previsoka?

Izbor travne smjese, učestalost i visina košnje određuju koliko atraktivno izgleda vaš travnjak. Koliko često kositi travnjak zavisi od doba godine. U proljeće kosimo češće nego tokom ljeta i u jesen. Pravilnom košnjom trave povećava se njena gustoća, a smanjuje zakorovljenost.

Visina košenja zavisi od vrste trave i mjestu gdje se travnjak nalazi. Najčešće se travnjaci kose na visinu 1/3 dužine trave i nikada dok su vlažni.

Pravilnim košnjem povećavate gustoću trave, a pritom smanjujete korov. Bitno je znati kakvu vrstu trave imate na svom travnjaku jer svaka vrsta ima preporučenu visinu košenja. Ispravna visina košenja zavisi od vrste travnjaka i od toga je li na suncu ili u sjeni.

Pročitajte: 10 razloga zašto travnjak suši!

Koja je preporučena visina košenja?

Travnjak se najčešće kosi na visinu od 3 cm do 5 cm. S druge strane, ukrasni travnjak obično se drži na 2 cm do 4 cm visine. Ako travnjak kosite prenisko možete ga oštetiti. Vrlo kratko košenje travnjaka zahtijeva puno održavanja i travnjak treba redovno zalijevati. Prekratko košenje može izazvati oštećenja travnjaka vrućinom i opeklinama. Međutim, ako je travnjak previsok, postoji rizik od stvaranja mahovine. Osim toga, samoniklo bilje tada se ima priliku širiti.

Kao i ostalim biljkama, travnjaci trebaju sunčevu svjetlost kako bi obavljali fotosintezu i tako rasli. Travnjak koji je u sjeni zato treba ostaviti na visinu najmanje 5 cm kako bi mogao uhvatiti potrebnu sunčevu svjetlost.

Travnjaci se ne smiju kositi kad su mokri. Kad se osuše, oštrice kosilice mogu bolje uhvatiti vlati trave i biljke su manje oštećene.

Pročitajte: Najčešće greške pri zalijevanju travnjaka

Kako kositi travnjake kada je trava previsoka

Često smo u prilici kositi travu koja je zbog ovih ili onih razloga previsoka. Jednostavno, ili smo zaboravili obaviti košenje ili smo bili spriječeni drugim poslovima. Ako je trava previše narasla nemojte je jednim prohodom skraćivati na potrebnu visinu. U tom slučaju postavite kosilicu na najveću visinu i obavite košnju. Dan dva nakon toga stavite kosilicu na normalnu visinu i obavite košenje. Većina namjenskih kosilica ima praktično i ugodno podešavanje visine košenja, pomoću kojeg se bez muke može namjestiti prava visina košenja.

Koja je kosilica najbolja za košenje trave, pitanje je koje se često čuje.

Svaka kosilica koja je namijenjena za kosidbu travnjaka je dobra ali je važno da oštrice noža budu oštre (po mogućnosti oštrite jednom godišnje). Pri izboru kosilice ulogu ima i veličina travnjaka. Za veće travnjake prikladnije su samohodne kosilice. Samohodna kosilica idealan je izbor za veće, otvorene travnjake, bez velikih kosina i zapreka. Pokreće je vlastiti motorni pogon, a osoba je samo usmjerava u željenom pravcu.

Oprezno pri rukovanju s kosilicom

Koliko god se možda jednostavnim činilo košenje, svake se godine veći broj ljudi ozlijedi prilikom košenja. Motorne kosilice mogu biti opasne čak i kod pravilnog korištenja. Nikada ne kosite u papučama i kratkim pantalonama. Cipele i duge pantalone pružaju najbolju zaštitu od letećih komadića, najčešće sitnih kamenčića. Isključite kosilicu prije bilo kakvih radnji na kosilici (dolivanje goriva, čišćenje i sl.).

Lovor višnja – Obratite pažnju na bolesti i štetočine

Agrosavjet
-
0
Lovor višnja – Obratite pažnju na bolesti i štetočine

Lovor višnja je brzorastući zimzeleni grm sa prekrasnim sjajno zelenim gustim listovima. Vrlo dobro podnosi orezivanje te uspijeva u sjeni iako joj više odgovaraju sunčani položaji što je čini jednim od najčešćih odabira za živu ogradu. Iako je mnogi smatraju vrlo otpornom biljkom, lovor višnju napadaju različiti štetočine, ali i uzročnici bolesti koji umanjuju njen estetski izgled.

Lovor višnja je zimzeleni grm, koji se odlikuje zelenim, kožastim i sjajnim listovima. Sadi se kao ukrasni grm, pojedinačno ili u skupinama, ili kao živa ograda u vrtovima i parkovima. Ova biljka je brzorastuća te za desetak godina može doseći i do 5 m visine.
Nije osjetljiva na položaj, odgovara joj i sunčano i sjenovito mjesto, ali ipak bolje uspijeva na sunčanom položaju. Odgovara joj vlažno i dobro drenirano tlo. Dobro toleriše onečišćenje okoliša pa je prikladna za gradsku okolinu. Otporna je na niske temperature i dobro podnosi rezidbu pa je stoga dobar izbor za živu ogradu.

Iako je mnogi smatraju vrlo otpornom biljkom, lovor višnju napadaju različite štetočine i uzročnici bolesti koji umanjuju njen estetski izgled.

Od štetočina najznačajnije su različite pipe koje izgrizaju lišće.

Pročitajte: Lovorvišnja – Ograda koja je zelena i tokom zime

Od uzročnika bolesti na lovor višnji najveći značaj ima pepelnica i šupljikavost lišća.

Pepelnica se poznaje po bijeloj prevlaci na naličju lišća koje se ujedno i uvija. Bolest je vrlo štetna i ako se ne suzbija može prouzročiti velike štete. Preporučuje se lovor višnju preventivno tretirati protiv uzročnika pepelnice, a ukoliko to nismo uradili prskanje treba obaviti odmah čim uočimo prve simptome, nekim od fungicida.

Osim pepelnice sve češća bolest na lovor višnji je šupljikavost lišća, bolest koja se poznaje po smeđim pjegicama promjera 3 mm do 5 mm, od kojih ostaju rupice po lišću. Simptome ove bolesti treba razlikovati od simptoma koje prave pipe. Naime, štete od pipa su po rubovima lišća, a rupice od šupljikavosti javljaju se po cijelom lišću.

Pročitajte: Lovorvišnja – Kraljica ukrasnog vrta: Sve što trebate znati

Kako smanjiti pojavu sušenja grana kod lovor višnje?

Kada se pojave prvi simptomi sušenja potrebno je orezati sve osušene grane biljaka 20-tak centimetara ispod posmeđenja unutar drva i zajedno s opalim i osušenim lišćem na prikladan način zbrinuti.

Nije preporučljivo izvoditi rezidbu po vlažnom, kišnom vremenu jer se tada infekcija lakše širi. Za dezinfekciju se nakon orezivanja preporučuje premazivanje rana sredstvima na bazi bakra. Ukoliko su uzrok sušenja gljive koje napadaju korijenje preporučuje se početkom listanja obaviti zalijevanje biljaka pripravcima koji sadrže metalaxil. Zalijevanje ponoviti nakon desetak dana.

1...137138139...1.010Stranica 138 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia