Ishrana povrća treba da osigura dovoljnu količinu lako pristupačnih hraniva. Pravilan odabir vrste i količine đubriva može biti presudan.
Poljoprivredna proizvodnja povrća spada u najzahtjvnije oblike prizvodnje. Složenost je uslovljena kratkim periodom vegetacije u kom se biljka razvija i formira, cvjeta i plododonosi. Za vrijeme vegetacije, biljku je potrebno pravilno njegovati, navodnjavati i hraniti odgovarajućim količinama hraniva. Svaku fazu rasta povrtarskih usjeva prati svojevrstan zahtjev za odgovarajućim hranivima, pa pravilan odabir vrste i količine đubriva može biti presudan za pravilan razvoj i prinos.
Svaka povrtarska biljka tokom svog porasta i razvića u zavisnosti od fenofaze u kojoj se nalazi, ima određene potrebe za hranjivim makro (N, P, K, Ca, Mg) i mikro (Fe, Zn, B, Cu, Cl, Mn, Si, Mo, Na, Co) elementima. Te količine ne mogu se kod povrtarskih usjeva obezbijediti prilikom osnovnog đubrenja zemljišta, već se moraju dodavati i u toku vegetacije fertigacijom (preko sistema za navodnjavanje) i folijarnom (preko lista) ishranom, ističe savjetodavac dipl. inž. poljoprivrede Zlatko Vampovac, PSSS Padinska Skela.
Pročitajte: Pravilan izbor biljaka za ZELENIŠNO ĐUBRENJE
Povrće u kratkom vegetacionom periodu razvija dosta nadzemne zelene mase, a pojedini usjevi kao korjenasto povrće i podzemne mase. Zato đubrenjem zemljišta i organskim i mineralnim đubrivima, treba osigurati u zemljištu dovoljnu količinu lako pristupačnih hraniva.
Ishrana povrća primjenom organskih đubriva
Primjenom organskog đubriva, najčešće dobro fermentiranog stajskog đubriva, zemljište postaje rastresitije, bolje propusno za vodu, brže se zagrijava u proljeće jer bolje upija i provodi toplotu što vrlo povoljno utiče na brži početni razvoj mlade biljke.
Zemljište koje je bogato organskom materijom ima bolju mikrobiološku aktivnost. Najbolje ga je unijeti u zemljište u jesen zaoravanjem, ali ako se to ne uradi tada, može i u proljeće s tim da se koristi u količini od 25-40 t/ha odnosno (2,5-4,0 kg/m2). Ali treba znati da primjenom samo stajskog đubriva ne osiguravamo povrću dovoljnu količinu hraniva, pa se uz đubrenje stajskim đubrivom obavezno primjenjuju i mineralna NPK đubriva.
Povrće sa plodovima (paradajz, paprika, krastavci, patlidžan) vrlo dobro reaguje na đubrenje organskim đubrivima, stoga je njihova primjena neizostavna agrotehnička mjera u proizvodnji. Ishrana povrća uz stajnjak na zemljištima koja su slabo snabdjevena fosforom i kalijumom podrazumijeva i primjenu 0,08–0,1 kg/m2 NPK (6-12-24), s tim da se 2/3 đubriva unese dubokom obradom u jesen ili rano u proljeće, a preostala 1/3 se unosi u zemljište prilikom pripreme za sadnju. Pred sadnju dodaje se i azot kao UREA koja sadrži amidni oblik koji se duže zadržava i duže djeluje u zemljištu. On se primjenjuje u količini od 0,015-0,02 kg/m2.
Pročitajte: Đubrenje paradajza – Kada, kako i koje đubrivo primijenti
Tokom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om u količini od 0,01-0,015 kg/ m2. Prva prihrana obavlja se poslije rasađivanja kada se biljke dobro ukorijene, a druga prihrana nakon zametanja prvih plodova.