Naslovnica Blog Stranica 951

Proizvodnja paprike u plasteniku: Od rasada do gotovog proizvoda

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja paprike u plasteniku: Od rasada do gotovog proizvoda

Proizvodnja paprike traje cijelu godinu kao i potrebe za tom neizostavnom namirnicom u ishrani. Konzumiramo je na razne načine, a najbitnije je što se može proizvoditi kod nas i što joj prije svega odgovaraju klimatski uslovi, te je samim tim jedna od kultura kojoj se treba pristupiti sa posebnim akcentom.

Ova proizvodnja je kompleksan posao, ali promocijom domaće proizvodnje i davanjem „značaja“ ovoj kulturi, te podizanjem svijesti potrošača , moglo bi se puno više postići i proizvesti u odnosu kako je to sada.

Proces proizvodnje od rasada do gotovog proizvoda

Proizvodnja rasada

Proizvodnja rasada se odvija u plastenicima sa dvoslojnim ili troslojnim folijama koji se dodatno zagrijavaju. Zagrijavanje se vrši pomoću peći na čvrsto gorivo ili električnih prostirki i grijalica. Proizvodnja počinje odabirom hibrida, supstrata i načina sadnje. Na našem području najčešće uzgajani hibridi babure su: Vedrana, Bibika, Barbi, Bagoli, Blondi i drugi. Najveći potencijal rodnosti ima hibrid Vedrana, međutim zbog boje ploda ( zeleno – žuta) ima slabiju potražnju na tržištu. Način sadnje može biti sa pikiranjem rasada ili bez pikiranja.

Kod uzgoja sa pikiranjem vrijeme sjetve je nešto ranije u odnosu na uzgoj bez pikiranja, a sama proizvodnja skuplja i zahtjevnija u pogledu dodatnih radnih dana za pikiranje.

Kod ovog sistema sjetva počinje krajem januara u saća od stiropora (najčešće sa 104 otovora) u sjetveni supstrat.

Pikiranje rasada se vrši u fazi dva razvijena lista, rasad se pikira u plastične čaše prečnika 7 ili 9 centimetara. Nakon 50 do 55 dana rasad je spreman za presađivanje u plastenik. Idealan rasad za presađivanje je veličine 8 do 10 razvijenih listova.

Kod sistema uzgoja bez pikiranje sjetva počinje u prvoj dekadi februara. Sjetva se obavlja u saća od stiropora sa 40 otvora gdje rasad bude sve do momenta presađivanja u plastenik. Prednost u odnosu na prvi sistem je što zahtjeva manji broj radnih dana, manje supstrata, lakša je i brža proizvodnja i jednostavnije presađivanje.

Kod oba sistema vrši se ista njega rasada

Prvo zalijevanje se obavlja odmah poslije sadnje. Radi bržeg klijanja zalijevanje treba obaviti toplom vodom temeprature 30 do 40 stepeni Celzijusovih. Intervali zalijevanja se usklađuju sa potrebama biljke, a norme zalijevanja se povećavaju po fazama razvoja. Zalijevanje se može obavljati ručno (kantama) ili uz pomoć orošavanja.

Đubrenje se vrši po potrebi NPK đubrivima formulacije 1:1:1 (jednom ili dva puta u toku proizvodnje). Izvodi se osnovna zaštita rasada bakarnim preparatima, zatim se vrši praćenje stanja rasada i po potrebi tretiranje fungicidima i insekticidima. Česta je pojava polijeganja rasada, a do ove pojave može doći zbog nekoliko razloga.

Prvenstveno zbog prekomjerne vlage, slabog provjetravanja i u nekim slučajevima zaraženog supstrata. Zato se preporučuje dezinfekcija plastenika i opreme gdje se vrši proizvodnja prije početka sezone. Grijanje plastenika se može obavljati na dva načina: pomoću peći na čvrsto gorivo ili pomoću grijalica i prostirki na električnu energiju.

Kod oba sistema najbolja temperatura za klijanje i nicanje je od 26 do 30 stepeni Celzijusovih po danu, odnosno od 22 do 25 stepeni po noći. Temperature se smanjuju u zavisnosti od faze razvoja zasada, tako da, u fazi do petog lista dnevna i noćna temperatura ja za 6 do 8 stepeni manja u odnosu na početnu.

Dok u fazi 8 listova dnevne i noćne temperature za manje za oko 10 stepeni Celzijusovih u odnosu na početne. Bitna je i faza očvršćavanja rasada koje se odvija od 7 do 10 dana prije presađivanja u plastenik. U ovoj fazi se prestaje sa dodatnim zagrijavanjem i rasad se prilagođava stvarnim dnevnim i noćnim temperaturama.

Osnovna i dodatna obrada

Pod osnovnom obradom podrazumjeva se duboko oranje ili podrivanje. Stvaranje dubljeg rastresitog sloja je jako bitno jer glavna masa korijenovog sistema paprike se nalazi na dubini oko 30 centimetara. Prije same osnovne obrade vrši se rasturanje stajskog i rasipanje mineralnog đubriva u količini od 35 do 45 tona po hektaru, odnosno od 400 do 500 kilograma po hektaru formulacije 1:2:3. Ovo se preporučene količine, a stvarne količine koje će se primjeniti najbolje je prilagoditi prema prethodno urađenoj analizi zemljišta i na osnovu očekivanih prinosa u toku vegetacije.

Poslije đubrenja vrši se zaoravanje, pa se zatim pristupa dodatnoj obradi koja se sastoji iz jednog ili dva prolaza sjetvo – spremačem zbog ravnanja zemljišta. Dalja dodatna obrada se nastavlja frezom (ručnom ili traktorskom) dok se ne postigne mrvičasta struktura zemljišta veličine frakcija od 0,5 do 5 mm.

Priprema i sadnja

Priprema prije sadnje obuhvata prvo pripremu samog zemljišta, zatim pripremu rasada. Kod pripreme zemljišta vrši se, ako je potrebno, dodatno ravnanje bankova zatim postavljanje sistema za navodnjavanje i malč folije. Kod sistema za navodnjavanje najčešće se koristi kap po kap i crna malč folija. Međutim najbolja je crno – bijela malč folija i to iz dva razloga:

Prvi razlog je što sa svojom bijelom stranom okrenutom prema Suncu reflektuje onoliko svjelosti koliko je potrebno pa ne dolazi do pregrijavanja naručito u periodu Jul – Avgust.
Drugi razlog je što njena crna strana koje je okrenuta prema zemljištu značajno sprečava isparavanje, pa se samim tim i znatno duže zadržava vlaga.
Poslije ovih radnji pristupa se obilježavanju rednog i međurednog prostora. Obilježavanje se obavlja mašinom konstruisanom specijalno za ovu namjenu

Kod pripreme rasada se vrši kupljenje čaša (ako je pikirani rasad) ili kupljenja saća, zatim potapanje u rastvor vode i đubriva formulacije 1:4:1 u količini od 1 do 2 kilograma u 1000 litara vode zbog boljeg ukorijenjavanja.

Presađivanje se obavlja ručno na već pripremljenoj površini. Obilježena malč folija se buši pomoću alata i prave se otvori (rupe) u koje se vrši sadnja paprike. Prilikom vađenja rasada iz čaša ili saća poželjno je zemlju koja drži korijen malo rastresti da bi se korijen što bolje razgranao u zemljištu. Pravljenje otvora za sadnju može se vršiti na dva načina: sa vađenjem dijela zemlje i utiskivanjem zemlje. Sistem sa vađenjem zemlje je dosta sporiji od sistema sa utiskivanjem, međutim oba sistema imaju svoje prednosti i mane.

Sadnja se obavlja ručno u već pripremljene otvore (rupe) na malč foliji. Međuredni razmak je od 35 do 45 cm, a redni od 25 do 35 cm dok je dubina sadnje oko 10 cm. Redni razmak prvenstvreno zavisi od sistema uzgoja i konstrukcije plastenika ( da li ima bočno provjetravanje ili ne). Vrijeme sadnje za ranu proizvodnju, bez dodatnog zagrijavanja, je od kraja marta do prve polovine aprila dok je vrijeme za kasnu proizvodnju od polovine maja do početka juna. Kod presađivanja za kasnu proizvodnju treba izbjegavati periode dana sa najvišom temperaturom. Najbolje vrijeme za sadnju su rani jutarnji i kasni popodnevni sati.

Navodnjavanje i prihrana

Najbolje je održavati PVK na 60% do 70 %. Prvo navodnjavanje se obavlja odmah poslije presađivanja rasada. Paprika ima slabo razvijen korjenov sistem a veliku nadzemnu masu tako da joj je potrebno dosta vode. Intervali i norme zalijevanja se povećavaju sa fazama razvoja biljke. Najviše vode je potrebno u periodu punog plodonošenje, a to je Jul i Avgust mjesec.

Ujedno ovi mjeseci su i najtopliji pa je evapotranspiracija najveća. Eventualni nedostatak vode se odmah može primjetiti na plodu paprike jer sam plod sadrži od 80% do 90% vode. Za savremeniju proizvodnju trebalo bi koristiti mjerne instrumente prije svega tenziometre koji očitavaju vlažnost zemljišta i pomoću kojih se može odrediti momenat navodnjavanja.

Pored ovog instrumenta najčešće se koristi i EC metar koji mjeri električnu provodljivost rastvora a čije je vrijednost za papriku od 1,1 do 1,3 mS/cm.

Jako je važno da se ova vrijednost održava u njenim idealnim granicama zbog maksimalnog usvajanja hranjiva. Pored mjerenja samog rastvora, potrebno je i izvršiti mjerenje rastvora u zemljištu kad se završi navodnjavanje pomoću ekstraktora. Često se zna desiti da norma navodnjavanja bude prevelika pa rastvor ima vrijedost daleko manju od idealne. O svim ovim parametrima treba voditi računa jer oni sami utiču da cijena koštanja bude manja ili veća.

Vrijeme i količina prihrane se obavlja u skladu sa fazama razvoja biljke, pa se te količine mogu kretati od 0,5 grama do 3 grama po biljci nedeljno.

Prva faza razvoja– Mjesec dana od presađivanja, vrši se prihrana jednom nedeljno formulacijom 1:3:1 ili 1:4:1 u količini do 25 kg/ha/nedeljno.

Druga faza– od mjesec dana starosti do zametanja prvih plodova, vrši se prihrana dva puta nedeljno formulacijom 1:1:1 do 25 kg/ha/nedeljno.

Treća faza je faza razvoja od berbe prvih plodova pa do kraja vegetacije. U ovoj fazi prihrana se vrši dva do tri puta sedmično (nekad i češće sa manjim količinama) sa formulacijom 2:1:4 ili 2:2:4 u količini od 25 do 40 kg/ha/nedeljno. Za vrijeme intezivnog branja moguće je izvršiti promjenu formulacije u čisto kalijumovo đubrivo radi postizanja što većeg prinosa. Svakih 7 do 10 dana prilikom navodnjavanja treba izvšiti đubrenje kalcijumom radi sprečavanja pojave suve truleži.

Zaštita i njega

Najvažnije od svega je proizvesti zdrav rasad. Prva zaštita je već obavljena u fazi proizvodnje rasada. Sledeća zaštita se radi po potrebi insekticidima i fungicidima, a prije svega treba obratiti pažnju na pojavu tripsa. Preventivna tretiranja treba vršiti svakih 10-ak dana, međutim najbolji način je postavljanje samoljepljivih žutih ploča za praćenje brojnosti. Sa tretiranjem treba početi kada broj insekata prelazi prag ekonomske štetnosti. Broj ploča zavisi od površine plastenika, a orijentaciono iznosi od 10 do 15 ploča na 500 metara kvadratnih raspoređenih po čitavoj površini plastenika. Da bi se smanjila mogućnost ulaska insekakata u plastenik poželjno je na otvorima postaviti anti – insekticid mrežu, koja ima dvojaku funkciju. Prvo da sprečava ulazak nepoželjnih insekata, a druga da sprečava izlazak već postojećih koji se nalaze u plasteniku. Postojeći koji se nalaze mogu biti korisni i štetni, štetne nastojimo eliminsati a korisne zadržati. Isto tako obrada ispred otvora plastenika ima veoma važnu ulogu u smanjenju brojnosti insekata.

U periodu najtoplijeg dijela godine ( Jul – Avgust) pored svakodnevnog provjetravanja plastenika trebalo bi vršiti i zasjenjivanje istih. Postoji mogućnost farbanja folije (najlona) specijalnim bojama koje propuštaju određen spektar svjetlosti, međutim najviše u praksi se primjenjuje zasjenjivanje krečom ili jupolom. Kod ovog načina zasjenjivanja treba biti oprezan da krajnji postotak zasjenjivanja ne bude veliki. Zasjenjivanje bi trebalo da se kreće od 30% do 40 % (idealno 35 %). Zasjenjivanje pomoću mreža je skuplja metoda zato što je potreban veći početni kapital ali dugoročno je ovo najisplativija metoda. Ovim načinom dobijemo tačan postotak zasjenjivanja koji želimo, a vijek trajanja je veoma dug iz pravilno korištenje i skladištenje nakon upotrebe.

Što se tiče uzgojnog oblika postoji par načina. Najčešći i najjednostavniji uzgojni oblik je uz drvenu ili metalnu potporu bez ikakve obrade same biljke. Kod ovog načina broj plodova je veoma veliki tako da dobijamo dosta sitnije plodove koji sporo napreduju (prvenstveno zbog njihove brojnosti). Kod ovog načina preporučena redna gustina je od 33 cm do 40 cm. Sledeći način uzgoja je isto uzgojni oblik uz drvenu ili metalnu potporu ali sa dodatnom obradom biljke. Pod terminom dodatne obrade biljke podrazumjeva se pinciranje (zalamanje, odstranjivanje) unutrašnjih zaperaka i proređivanje plodova. Ovim načinom postiženo da na svakom nivou rasta imamo od 4 do 6 plodova koji su iste težine i koji u isto vrijeme dolaze za branje. Ovaj način zahtjeva više radnih dana, međutim dobijamo plodove koji su krupni i zdravi, a samim tim povećavamo i potencijal rodnosti same biljke. Kod ovog načina sadnje preporučena redna gustina je oko 30 cm. Kod navedena dva uzgojna oblika pored vertikalnih potpora vrši se od 4 do 6 horizontalnih vezanje polietirenskih vlaknima (vezivo za baliranje, najbolji je TIP 1200).

Način uzgoja u špalirnom sistemu je dosta praktičniji od gore navedenih. Kod ovog načina vrši se pinciranje biljke na dvije rodne grane koje se omotavaju oko potpore koja je u ovom slučaju vezivo za baliranje. Pinciranje i omotavanje se vrši svakih 8 do 10 dana u zavisnosti od inteziteta rasta biljke. Kod ovog načina dobijamo preko 80% plodova u prvoj klasi, povećava se rodni potencijal biljke, postiže se veći broj branja u vegetaciji i smanjuje se količina prihrane i zaštite.

Preporučena redna gustina sadnje za ovaj sistem je od 25 cm do 30 cm. Kod sva tri navedena sistema za raniji početak plodonošenja preporučuje se uklanjanje cvjetova u prvom grananju. Pored ovih sistema postoje i savremeni sistemi kod kojih se proizvodnje obavlja na supstratu (perlit, treset, kamena vuna i dr.) bez dodira sa zemljom. Ovi sistemi zahtjevaju visoko razvijenu tehnologiju kako samih zaštićenih prostora tako i opreme koja upravlja proizvodnjom.

Branje i pakovanje

Prvo branje plodova se obavlja od 45 do 55 dana od dana presađivanja u plastenik. Ovaj vremenski period može biti duži ili kraći i zavisi od vremena i uslova presađivanja. Branje plodova se obavlja ručno u plastične kante ili neke druge posude, a mora se voditi računa da ne dolazi do oštećenja plodova prilikom branja kao ni oštećenja same biljke. Najbolje vrijeme za branje je rano ujutru kad su plodovi najsvježiji a temperatura vazduha najniža. Poslije prvog branja naredna dva do tri se obavljaju u intervalima od 12 do 15 dana, a u periodu intezivnog plodonošenja branje se obavlja svakih 8 do 10 dana. Poslije branja vrši se klasifikacije i pakovanje plodova. Ambalaža za pakovanje je različita i zavisi od zahtjeva tržišta i samih kupaca. Pakovanje se najčešće vrši u kartonske kutije prosječne težine od 15 do 20 kg. Ovako ukapovanu papriku najbolje je odmah plasirati na tržište jer su tad gubici najmanji.

Izvor: SavjetodavnaSrpske

PROČITAJTE:

Koliko je paprici potrebno vode

Zašto se javlja vršna trulež paprike i kako je spriječiti?

Može li se domaće svinjogojstvo suprostaviti jakom uvoznom lobiju

Agrosavjet
-
0
Može li se domaće svinjogojstvo suprostaviti jakom uvoznom lobiju

Najnovija informacija da Njemačka najviše živih svinja izvozi upravo u BiH nije iznenadila domaće svinjogojce. Trend uvoza živih svinja za klanje i mesa raste i u ovoj godini, što anulira sve podsticaje koji koriste domaći svinjogojci.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih šest mjeseci ove godine uvezeno je živih žiotinja i mesa u vrijednosti oko 353 miliona maraka, dok je u istom periodu izvezeno  12 hiljada  tona životinja i mesa u ukupnoj vrijednosti oko 65 miliona maraka.

U prvoj polovini ove godine smo iz Njemačke uvezli 176 tona živih svinja, ukupne vrijednosti 716 hiljada  maraka. Izvozili smo ih samo u Srbiju, i to 400 tona, ukupne vrijednosti oko 900 hiljada  maraka.

Podaci su katastrofalni i govore da smo njemačke svinje  plaćali četiri marke po kilogramu žive vage, dok su  domaće svinje u Srbiji prodavane  2,25 maraka po kilogramu žive vage.

Agronom Momir Cvjetković , inače ekspert za svinjogojstvo i proizvodnju stočne hrane, kaže za ‘Agrosavjet’ da je očito da naš farmer i uz sve podsticaje nije ni izbliza konkurentan svinjogojcima iz Njemačke, Holandije i drugih evropskih država.

-Njemački svinjogojci imaju ekstremno visoke podsticaje, pogotovo izvozne,  imaju uređeno tržište i daleko bolji proizvodni ambijent. Naši uvoznici ne brinu o domaćoj proizvodnji, koja je sigurnija i kvalitetnija. Pitanje je kakav je kvalitet uvoznog mesa, rekao je Cvjetković.

Momir Cvjetković i Mirko Sladojević

Kvalitetna stočna hrana

Agronom Momir Cvjetković kategorički tvrdi da je domaća proizvodnja stočne hrane, kao i ratarska i krmna proizvodnja na veoma visokom nivou, te da cijene stočne hrane uprkos varijacijama u cijenama repromaterijala stagniraju duže vrijeme. To je prema njegovim riječima dobro za nivo domaće proizvodnje, planiranje cijene i eventualnog proširenja kapaciteta.

-Iz iskustva znam da domaći proizvođači stočne hrane koriste kvalitetne žitarice i premikse, tehnologija je na evropskom nivou, asortiman proizvoda je zaista velik. To dokazuje da je problem  u svinjogojstvu ipak u uvoznom lobiju. Domaći svinjogojci su u teškom položaju jer se ne mogu pokriti sa trenutnom cijenom tovljenika, koja često pada ispod tri marke po kilogramu žive vage. Sa takvom cijenom nema ni opstanka, a kamoli dobiti i proširenja proizvodnje, rekao je Cvjetković.

Selo Rogolji vjerno svinjogojstvu

Lijevčansko selo Rogolji oduvijek je poznato po vrhunskim svinjogojcima. Momir Cvjetković kaže da pored Save Vasiljevića, Drage Hrvaćanina, Veljka i Dragiše Cjetkovića, koji se ubrajaju u velike proizvođače postoji na desetine manjih svinjogojca, koji još teže opstaju.

Mirko Sladojević održava proizvodnju koja se zasniva na desetak krmača prasilica.

-Jedini spas je u tome što po nekad uspijem prodati prasad po višim cijenama, te na taj način uspijem održati nekakav prosjek. Spas za nas manje svinjogojce je i vlastita proizvodnja stočne hrane , te prodaja na licu mjesta u farmi, rekao je Sladojević.

Mirko Sladojević

Farmeri smatraju da se loša politička situacija na nivou BiH, izostanak dogovora i nefunkcionisanje vlasti direktno odražava negativno na sve vidove poljoprivredne proizvodnje, pa tako i na svinjogojstvo.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS vjeruje u domaće svinjogojstvo

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić  smatra da je svinjogojstvo u Srpskoj unazad nekoliko godina ipak u ekspanziji i da Ministarstvo planra da ga i ove godine podrži sa 2,5 miliona KM.

-Prema podacima Agencije za agrarna plaćanja, u 2018. godini smo imali premiranih negdje 14 hiljada nazimica i krmača, a godinu ranije 9.700, tako da taj broj značajno raste, kao što je porastao broj proizvođača, sa 200 u 2017. na 420 u 2018. godini, a raste broj i tovnih svinja, rekao je Pašalić.

On je naveo da se na osnovu svih tih podataka može zaključiti da se svinjogojska proizvodnja može dobro organizovati u Republici Srpskoj, a i Vlada i Ministarstvo će u tome pružati podršku.

Stručnjaci smatraju da se neprestano mora raditi i na poboljšanju genetskog materijala, vrhunskoj veterinarskoj zaštiti , te praćenju najnovijie svjetske tehnologije kada su u pitanju ishrana i uslovi uzgoja , a posebno razvoj domaćih prerađivačkih kapaciteta.Uz strogu kontrolu uvoza, kvaliteta ulaznog materijala i suzbijanje raznih finansijskih malverzacija, to je i jedino rješenje za domaće svinjogojstvo.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Ako imate grožđe, napravite vinjak – Evo kako

Agrosavjet
-
0
Ako imate grožđe, napravite vinjak – Evo kako

Vinjak je jedno od najpoznatijih alkoholnih pića kod nas. A da li znate od čega se pravi? I da li je moguće da ga napravimo u kućnim uslovima? Od grožđa mogu da se naprave četiri proizvoda: vino, loza, komovica i vinjak. Ovaj posao je za strpljive.

Vinjak važi za jako alkoholno piće i proizvodi se destilacijom vina i starenjem vinskog destilata, slično kao pri proizvodnji konjaka.

Ovo piće počelo je da se pravi u svijetu još prije tri vjeka, a ozbiljnija proizvodnja vinjaka na našim prostorima počela je poslije Drugog svjetskog rata. Međutim, svako ko ima i najmanji vinograd, može od grožđa u svom podrumu da napravi vinjak. Potrebno je samo malo umješnosti i strpljenja.

Procedura pravljenja vrlo je jednostavna

Zoran Stevanović, vinogradar iz Žirovnice kod Kragujevca, ukratko, kaže da je prvo potrebno procijediti vino i destilat staviti u burad od hrastovine da odleži, kako bi dobio prepoznatljivu boju i aromu. Zvuči jednostavno. Postoji samo nekoliko trikova.

– Kvalitet vinjaka zavisi od sirovine, odnosno vrste grožđa. Za vinjak ne odgovaraju rane i muskatne sorte, koje daju vina sa jako izraženom aromom. Za proizvodnju vinjaka odgovaraju one sorte koje sazrijevaju kasnije i koje su siromašne šećerima, a bogate kiselinama. Najbolje odgovara grožđe proizvedeno u umjerenoj klimi, ali u kućnoj varijanti može da se koristi grožđe koje domaćini imaju u vinogradu.

Grožđe se prerađuje istim postupkom kao i za bela vina

Za proizvodnju vinjaka, grožđe se prerađuje po istom postupku po kom se proizvode bela vina. Treba spriječiti mrvljenje sjemenki i peteljki.

– Po završetku fermentacije, slijedi destilacija. Trebalo bi sa ovom fazom početi poslije prvog pretoka vina. Nastali destilat, za koji mogu da se koriste domaći rakijski kotlovi ili kazani za pečenje, stavlja se u buriće od domaćeg hrasta i najbolje je da odleži od tri do pet godina – objašnjava Stevanović.

Svako ko ima vinograd, može da pravi vinjak

Vino za destilaciju, od bijelih sorti treba da bude svijetlo – žućkasto, a od crnih svijetlo-ružičaste boje. Aroma vinjaka najviše zavisi od hrastovine od koje se prave burad i godina njegove starosti. Kada se od vina dobije destilat, on je oporog i oštrog mirisa. Šmek vinjaku daje hrastovina i što duže stoji u buradima biće pitkiji, skladnijeg i mekšeg ukusa i naravno kvalitetniji.

Što ste strpljiviji, vinjak je bolji

Poznavaoci kažu da je najbolje da je hrastovina za burad stara više od 40 ili još bolje 80 godina, ali za vinjak u kućnoj radinosti poslužiće i mlađa. Sirova hrastovina treba da se suši na vazduhu najmanje dvije, a optimalno pet godina, jer u toku laganog sušenja, u hrastovini se odvijaju hemijski procesi koji povoljno utiču na kvalitet destilata.

– U prve tri godine, destilat dobija pitkost i harmoničnost, ali prepoznatljiv ukus vinjaka počinje da se razvija tek poslije četvrte godine starenja. Naravno, što je stariji sve je bolji. Domaćinima izrada vinjaka može da bude hobi i korisna zabava. Dovoljno je da poštuju svega nekoliko pravila i dobiće svoje piće. Potrebno je samo strpljenja. Ako počnu od ove berbe, za nekoliko godina dobiće svoje porodično piće – kaže ovaj vinogradar.

Ako ste baš strpljivi, možete da pustite da odleži 10, 20 i više godina. Kod većine alkoholnih pića važi pravilo – što starije to bolje, pa taj zakon ne zaobilazi ni vinjak.

Izvor: Ekapija

PROČITAJTE:

DA LI JE BOLJE BIJELO ILI CRNO GROŽĐE?

Proizvodnja bijelog vina – 9 jednostavnih koraka

“Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze”

Šta je šumsko pile

Agrosavjet
-
0
Šta je šumsko pile

Šta je šumsko pile? Latinski naziv Laetiporus sulphureus, poznata i kao žuti hleb, vrbara ili vrbovača. Inače, ova gljiva je savršena za one koji baš i ne vole miris i ukus gljiva, jer kao što joj i samo ime govori, veoma je slična i po teksturi i po ukusu pilećem bijelom mesu. Takođe, vjerovatno baš zbog toga što nema neki posebno jak miris i ukus, ne svrstavaju je u vrhunske gljive.

Vrbara (što joj i ime samo kaže) uglavnom raste na starim panjevima vrba, pa čak i na živim vrbama i vrlo je agresivna, tj. uništava drvo. Može da se nađe i na drugom drveću kao što su hrast, topola, bagrem, šljive… Lako je prepoznatljiva zbog svoje izrazito narandžaste boje. Lepezastog je oblika i raste u grupama, tako da na jednom stablu ili panju možete nabrati zavidnu količinu ovih gljiva. Najbolje od svega je što ne postoji ni jedna slična otrovna gljiva sa kojom biste mogli da je zamjenite.

Još jedna veoma važna napomena: šumsko pile spada u one uslovno jestive gljive! A to znači da prije jela mora biti dobro termički obrađena (sadrži oksalnu kiselinu kao i špinat ili blitva).

PROČITAJTE:

Zaštitite vaše biljke uz pomoć čaja od kamilice i izbjegnite upotrebu hemijskih preparata

Kako do kvalitetnijih plodova PARADAJZA uz pomoć MASLAČKA

Evo šta sve liječi list vinove loze

Niski prinosi šljive – Da li će nam zafaliti šljivovice ove godine

Agrosavjet
-
0
Niski prinosi šljive – Da li će nam zafaliti šljivovice ove godine

BANJALUKA – Ovogodišnji rod u šljivicima tanak je kod dobrog dijela bh. voćara, a kod nekih od njih šteta iznosi 100 odsto, tako da šljivovicu neće imati od čega da ispeku, već će morati da se oslone ili na zalihe, ili na, recimo, rakiju od drugih vrsta voća, poput jabuke.

Voćari kažu da je šljiva dosta podbacila u cijeloj BiH, ali i regionu, a pogotovo se to odnosi na neke sorte, kao što je stenlej, ali i na domaće, autohtone sorte, koje ove sezone, kako tvrde, uopšte nisu rodile.

„Ima nešto plantažne šljive, ali u baš malim količinama. Možda je i kvalitet lošiji nego inače. Naime, mraz je malo nanio probleme, pa se to odrazilo na kvalitet cvjetova, a onda i plodova“, rekao je za „Nezavisne“ Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.

On dodaje da je kod svih voćara ovogodišnji rod šljive dosta smanjen, ali da ima i mnogo onih kod kojih je šteta stoodstotna.

„Imali smo loše vremenske uslove u proljeće. Bile su vrlo niske temperature i mrazevi, a kasnije je bilo i puno kiše, odnosno dosta vlage. Zbog toga su prinosi dosta manji“, rekao je Dojčinović.

Stoga će oni koji su navikli na tradicionalnu šljivovicu, sigurno je, morati da se snađu.

„Ove godine za plantažnu jabuku možemo reći da je solidna, pa bi ona mogla završiti u rakiji. A osim toga, trebalo bi biti i zaliha rakije, prošla godina je bila dosta rodna. Međutim, vjerovatno će se to odraziti na cijenu rakije“, navodi Dojčinović.

U našim krajevima od davnina bez rakije je nezamislivo bilo koje slavlje, ali je ovaj domaći proizvod omiljen i za kafanskim stolom. Međutim, tražene su i druge rakije, poput jabukovače, kruške, lozovače.  Ugostitelji vjeruju da rakije, uprkos nedostatku sirovine, neće zafaliti.

„Mi smo snalažljivi, ne može nas iznenaditi ni suša ni kiša. Kako se narod snađe, ne znam“, rekao nam je Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH.

Prema njegovim riječima, prošle godine rod voća je bio izvrsan, a ove sezone je, po informacijama koje su i do njega došle, pobacio.

„U principu, mi promovišemo najčešće među strancima domaću rakiju. Oni to rado probaju. Mi vjerujemo da nama, u našoj branši, šljivovice neće zafaliti“, naveo je Hadžić.

Inače, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj je u prošloj godini proizvedeno čak 121.015 tona šljive.

Izvor: N.N.

Objavljen poziv za razvoj ruralne poljoprivrede u Istočnoj i Zapadnoj Hercegovini

Agrosavjet
-
0
Objavljen poziv za razvoj ruralne poljoprivrede u Istočnoj i Zapadnoj Hercegovini

Objavljen je javni poziv u okviru ABD Grant šeme za podnošenje prijedloga projekata za podršku razvoja lanaca vrijednosti tradicionalnih proizvoda i ruralnog turizma za korisnike iz prekograničnih regiona Drina-Tara, Drina-Sava i Krš, prenosi Preduzetnički portal RS.

Grant šema ima za cilj razvoj održivih poslovnih modela u strukturno slabim pograničnim regionima kroz poboljšanje proizvodnje, prerade i marketinga tradicionalnih proizvoda (što uključuje poljoprivredne i prehrambene proizvode životinjskog i biljnog porijekla kao što su žitarice, povrće, voće, meso i mesni proizvodi, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, ljekovite biljke, itd.), šumskih plodova, kulinarske tradicije i ruralnog turizma.

Poziv je objavila stalna radna grupa za regionalni ruralni razvoj (SWG) u jugoistočnoj Evropi u partnerstvu sa Njemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ) u okviru projekta „Podrška ekonomskoj diversifikaciji ruralnih područja u jugoistočnoj Evropi (SEDRA)“.

Opšti cilj ABD Grant šeme je doprinos diversifikaciji ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima jugoistočne Evrope, kroz jačanje odabranih lanaca vrijednosti u specifičnim prekograničnim regionima.

Iz BiH mogu da konkurišu poljoprivrednici iz ovih opština i gradova: Ljubuški, Čitluk, Stolac, Čapljina, Ravno, Neum, Berković, Bileća, Gacko, Ljubinje, Nevesinje, Trebinje.

Koncept projekta zajedno sa neophodnom dokumentacijom treba dostaviti elektronskim putem na [email protected].

Rok za podnošenje projektnih prijedloga je 19. avgust.

Izvor: Ekapija

Organski pesticidi koje možete sami da napravite – Donosimo vam odlične i jednostavne recepte za izradu

Agrosavjet
-
0
Organski pesticidi koje možete sami da napravite – Donosimo vam odlične i jednostavne recepte za izradu

Organski pesticidi koje možete sami da napravite – Napravite sami prirodna sredstva za suzbijanje štetočina i na taj način sačuvajte i novac i zdravlje.

Bićete prijatno iznenadjeni kada saznate koje sve stvari iz kuće možete iskoristiti za izradu vlastitog, organskog pesticida.

Pesticid od maslačka

Oparak od maslačka – Ovo sredstvo se koristi za suzbijanje lisnih vaši. Potrebno 300 g isjeckanog korijena ili 400 g svježih listova prelije se sa 10 l tople vode temperature 40°C, nakon čega preparat stoji 1-2 sata, procijedi se i spreman je za upotrebu. Korijen maslačka treba čuvati na hladnom mjestu

Pesticid od kadife

Sredstvo od kadife takođe djeluje na lisne vaši – u fazi cvijetanja sakupiti biljke kadife i osušiti ih. Pola kante suve biljke preliti sa 10l vode, ostaviti da odstoji 24 časa, procijediti, dodati 40g kalijumovog sapuna i sredstvo je spremno za tretiranje.

Prirodno đubrivo od gaveza

Za pripremu đubriva treba pripremiti list, cvijet i stablo ove biljke. Pripremljene biljke odložite u plastičnu posudu. Vodu naliti, tako da oblije gavez i ostavite da odstoji 3 nedelje. Nakon što „provri“ unutrašnji sadržaj ocijedite tečnost. Prije zalivanja, koncetrovanu tečnost razblažite u razmjeri 1:10, odnosno na litar koncetrata dolijte 10 litara vode. Sa razblaženim rastvorom zalijte biljke, a koristi se kako za đubrenje cvijeća tako i za povrtarske kulture.

Pročitajte: Ovaj sastojak svi imate u kući, a od njega voće i povrće buja i zaštićeno je od najopasnijih bolesti

Organski insekticid od gaveza

Kako bi dobili organski isekticid, pripremite cvijet, listove i stablo biljke, potopite ih u vodi i ostavite da odstoji 24 časa. Nakon toga procijedite tečnost. Ovako dobijen rastvor može se koristiti za suzbijanje vaši i nekih vrsta gusjenica. Kao i kod svih drugih preparata ove vrste, koji nemaju snagu hemijskih insekticida, tretiranje treba ponoviti više puta.

Pesticidi od pelina

Suzbijanje lisnih vaši, rđe, grinja, gusjenica i mrava – pesticid od pelina pravi se tako što se 300g svježih listova i cvijetova pelina ili 30g osušenih potopi u 10l vode i ostavi 2-3 dana. Nakon toga procijeđeni i razrijeđeni preparat spreman je za upotrebu.

Protiv lisnih gusjenica, sovica i kupusne muve – usitniti 1kg nadzemnih dijelova biljke sa cvijetovima i kuvati oko 15min u maloj količini vode, a zatim, kada se ohladi procijediti i razrijediti sa 10l vode i dodati 40g sapuna, nakon čega je preparat spreman za upotrebu.

Pesticid od rastavića

Koristi se protiv plijesni, rđe, grinja i crvenog pauka – U 10l vode potopiti 1kg svežeg rastavića ili 150g osušenog i ostaviti da odstoji 12 sati. Nakon toga, rastavić izvaditi iz vode i vodu zagrijati. Prije upotrebe čaj je potrebno procijediti, razrijediti sa 5l vode i upotrebiti.

Na isti način priprema se i pesticid od vratića u cvetu i ima isti spektar delovanja kao preparat od rastavića.

Pročitajte: Prirodni preparati za zaštitu luka od bolesti

Pesticid od krompira

Djeluje protiv pauka – 1,5kg mladih, zelenih, nadzemnih dijelova biljke stino se isjecka i prelije sa 10l tople vode. Nakon toga, preparat stoji 3-4 sata i kasnije se procijedi, doda se 40g rastvorenog sapuna i spreman je za upotrebu.

Pesticid od čička

Protiv kupusara i sovice – 1/3 kante od 10l napuniti sitno isjeckanim listovima čička i držati tri dana u 10l vode. Procijediti i upotrebiti.

Pesticidi od rabarbare

Suzbija moljce koji nagrizaju listove – 1kg sviježih listova rabarbare preliti sa 6l vrele vode ostaviti da odstoji 24h, nakon čega je peparat potrebno procijediti, a zatim je spreman za upotrebu.

Protiv lukove muve – sa 10l kipuće vode preliti 500g sviježe biljke, ostaviti da odstoji, procijediti i koristiti.

Srećno sa spravljem vašeg omiljenog organskog preparata

Kada je najbolje saditi jagode

Agrosavjet
-
0
Kada je najbolje saditi jagode

Jagode se mogu saditi tokom cijele godine,  ali od vremena sadnje zavisi rodnost i kvalitet plodova.

Stručnjaci sve češće preporučuju ljetnju sadnju jagode, ali napominju da je za ovu proizvodnju neophodno obezbjediti sistem za navodnjavanje. Ljetnja sadnja jagode se obavlja tokom svih ljetnjih mjeseci. U zavisnosti od postojećih uslova, preporučuje se od prve dekade jula, pa sve do kraja avgusta. Prednosti sadnje jagode u ljetnjim mjesecima su:
– postižu se visoki prinosi, koji mogu biti i do 10.000 kg/ha u zavisnosti od sorte i načina gajenja,
– olakšana je borba protiv korova,
– manje je širenje virusnih oboljenja,
– može se koristiti zemljište sa kojeg je ubran neki prethodni usjev (grašak, boranija, ječam).

Da bi proizvodni zasad bio dobar i dao maksimalne prinose potrebno je i da postoje određeni agroekološki uslovi. Što se tiče temperature jagoda se najbolje razvija pri temperaturi oko 24 °C.
Jagodu je neophodno zalivati početkom cvijetanja, tokom zrenja i po završetku svih berbi.

Nedostatak vode dovodi do smanjenja bujnosti i rodnosti, što za posljedicu ima sitne i tržišno manje vrijedne plodove. Rane sorte bi trebalo saditi na južnim položajima, gdje se ne javljaju kasni proljećni mrazevi. Srednjestasne sorte trebalo bi saditi na sjevernim i istočnim položajima, a kasne na sjevernim. Prije sadnje neophodno je uraditi agrohemijsku analizu zemljišta kako bi se utvrdilo stanje hranljivih elemenata. Đubrenje obaviti u skladu sa preporukama nakon dobijenih rezultata analiza. Naročita pažnja mora da se obrati na kvalitet živića jagode koji se koriste za sadnju.

Živići moraju biti zdravi, sortno pouzdani i da potiču od selekcionisanih matičnih biljaka. Zbog visokih temperature frigo živiće iz hladnjače treba aklimatizovati do 20 sati u sjenovitoj prostoriji prije sadnje. Živići se takođe moraju osvježiti potapanjem u vodu i do 24 sata kako bi se oporavili od transporta.

Živić treba pojedinačno pregledati zbog eventualnih oštećenja. Lišće koje je suvo, staro ili oštećeno se odstranjuje, suve žile se skraćuju do svježeg dijela. Živići se potom potapaju u rastvor nekog fungicida desetak minuta, a poželjno je i da se potope u rastvor zemlje, vode i kašaste goveđe balege i sade u pripremljeno zemljište. Prije sadnje je poželjno izvršiti navodnjavanje zemljišta tako da ima vlažnost od 80% poljskog vodnog kapaciteta (negdje od 25 -30 litara/m2). Jagode su osjetljive na dubinu sadnje. Zato živić treba posaditi na dubini na kojoj je bio u matičnjaku, tako da centralni pupoljak bude iznad površine zemlje.

Izvor: DomaćinskaKuća

Ako ovo znate o mravima bašta će vam biti sigurna

Agrosavjet
-
0
Ako ovo znate o mravima bašta će vam biti sigurna

Istraživanje koje je sprovedeno u Kini pokazalo je da mravi mogu da utiču na povećanje organskih materija u zemljištu koje poboljšavaju kvalitet zemljišta i pospješuju rast i razvoj biljaka. Naime, kada mravi prokopavaju zemljište, oni na površini formiraju malč koji omogućava duže zadržavanje vode u zemljištu.

Biljke koje uzgajamao privlače mnogo insekata koji u njima vide sklonište, hranu, mjesto za odlaganje jaja ili život larvi. Nisu svi insekti neprijatelji vaših biljaka. Postoji velika grupa prijateljskih ineskata. neki od njih direktno pomažu biljakama, kao što to čine pčele i bumbari, ili su predatori i paraziti štetnih insekata.

Opstanak bašte i voćnjaka je nezamisliv bez ovih malih pomočnika i treba učiniti sve da bi se oni privukli i zadržali.

Kako mravi djeluju na zemljište

Mravi su veoma zauzeti insekti. Oni žive u zemlji, i tamo izgrađuju svoje domove tako što kopaju sićušne rupe, kanale i komore. A gdje mravi izbacuju zemlju koju su iskopali? Na površinu zemljišta. Male golmile zemlje koje zovemo „mravinjaci“ jeste ono što stručnjaci za zemljište nazivaju mini malčevima.

Mravi blagotvorno djeluju u polju tako što su prirodni neprijatelji gusjenica, larvi muva, puževa i krpelja. Prema tome, njihovo prisustvo automatski smanjuje broj štetnih insekata. Oni svakodnevno kopaju i stotine podzemnih tunela, čime obezbeđuju visokokvalitetno provjetravanjeza korjenov sistem. Za dvije do tri godine, oni mogu ispuniti tlo kiseonikom dubine 1,5 metara dok povećavaju sadržaj vlage u zemljištu do 90%.

Kako smanjiti brojnost mrava

Važno je napomenuti da su ovi insekti uvjek prisutni u malom broju, ali tada obično ne nanose štetu. Da li su mravi u bašti dobri ili loši – određuje njihov broj. Redovno kopanje uništava mravinjak i natjeraće ih da se presele na drugo mjesto. Takođe ih obeshrabruje ubacivanje pepela u njihovo leglo.

Veoma efikasno organsko sredstavo za borbu protiv mrava je upotreba peršuna. Njegov miris odbija insekte i čini njihovu prisutnost u svojoj okolini nepodnošljivom. Uberite lišće peršuna, zgnječite kako biste pojačali miris i raširite u blizini mravinjaka. Miris ove biljke neće ubiti mrave, ali će usloviti njihovo masovno preseljenje u povoljnije sredine.

PROČITAJTE:

Da li ste znali da su mravi veoma korisni insekti u bašti?

13 jednostavnih načina da zaštitite svoj dom od najezde mrava

Kako se zauvjek rješiti kućnih mrava?

Semberski poljoprivrednici ugroženi sadašnjom agrarnom politikom

Agrosavjet
-
0
Semberski poljoprivrednici ugroženi sadašnjom agrarnom politikom

BiH, a samim tim, i Republika Srpska suočeni su sa tendencijom odliva stanovništva, kako iz urbanih, tako i iz seoskih područja, a sve češće odlaze i poljoprivrednici koji imaju posjede srednje veličine, tražeći bolje uslove za život i rad. Trenutno na selu živi i radi veoma veoma mali broj mladih poljoprivrednih proizvođača i poljoprivrednom proizvodnjom se bave uglavnom domaćini od preko 50 godina, često i sedamdesetogodišnjaci.

Dodatni problem je teško pronalaženje radne snage za poslove u poljoprivredi koji se jedino ručno mogu obavljati. Da bi se zadržali mladi radno sposobni poljoprivredni proizvođači, neophodno je obezbijediti uslove za njihov opstanak.

Neke od mjera koje treba preduzeti su:
– Obezbjeđenje sredstava iz razvojnih fondova za nabavku i izgradnju savremenih objekata i opreme
– Obezbjeđenje podsticaja i povoljnih kreditnih sredstava
– Obezbjeđenje sigurnog plasmana za poznatog kupca sa sigurnošću naplate njihovog prodatog proizvoda
– Što čvršće uvezivanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta na fer i korektnim odnosima, umjesto da dolazi do prelivanja sredstava u prerađivački sektor na štetu primarne poljoprivredne proizvodnje (za šta je najbolji primjer otkup pšenice)
– Na nivou države neophodno je definisati koje su to proizvodnje strateške, gdje država ima svoje mjesto i ulogu u regulisanju odnosa u tim proizvodnjama (kod nas, prije svega proizvodnja pšenice koja kao glavni proizvod za obezbjeđenje stanovništva hljebom mora biti strateški proizvod i od strane države kao takva zaštićena i podsticana. Naravno, pored pšenice, i druge bitne proizvodnje za prehranu stanovništva treba regulisati).

U ovoj proizvodnoj godini imamo vremenske uslove koji ne idu na ruku poljoprivrednicima, što već neizvjesnu proizvodnju čini još težom, sa mnogo troškova koji se ne kompenzuju radom i cijenom proizvoda na tržištu.

Krajnje je vrijeme da se donese i Zakon o restituciji, koji je bio upućen u Parlament BiH i koji je usaglašen od strane predstavnika sva tri naroda, ili da se vrati stari, čiju primjenu je obustavio Visoki predstavnik. Ovo je neophodno da bi se završio započeti proces vraćanja imovine građanima od kojih je nepravedno oduzeta, nakon čega će se tačno znati koja je imovina u vlasništvu Republike Srpske, kako bi ona, prije svega poljoprivredno zemljište, bila stavljena u funkciju.

Na području Semberije u Registar poljoprivrednih gazdinstava upisano je 6524 proizvođača, a zbog politike Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u ovoj godini pravo na podsticaje ima samo 2305 ili 35 odsto poljoprivrednih gazdinstava, dok je bez prava na podsticaje ostalo 4219 poljoprivrednih gazdinstava. Država mora koristiti mehanizme zaštite domaće proizvodnje zabranom uvoza u periodu kada se na tržište plasira domaći proizvod uvođenjem prelevmana, kao i pojačanim drugim dozvoljenim administrativnim mjerama (fitosanitarni pregledi, analize, sertifikati).
​
Takođe se nadamo da će Republika Srpska konačno donijeti Zakon o posticajima o komo se govori već duže vreme, a na osnovu kojeg će se poljoprivrednici orijentisati na određene vrste proizvodnje jer će na taj način u dužem vremenskom periodu tačno znati šta i koliko mogu dobiti od države, a šta oni moraju oni uložiti i time osigurati stabilnije poslovanje.

Izvor: SemberijaInfo

1...950951952...1.014Stranica 951 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia