Ponedjeljak, 18 Oktobra, 2021
spot_img
NaslovnicaMagazinZdravlje i ishranaAko imate grožđe, napravite vinjak - Evo kako

Ako imate grožđe, napravite vinjak – Evo kako

Vinjak je jedno od najpoznatijih alkoholnih pića kod nas. A da li znate od čega se pravi? I da li je moguće da ga napravimo u kućnim uslovima? Od grožđa mogu da se naprave četiri proizvoda: vino, loza, komovica i vinjak. Ovaj posao je za strpljive.

Vinjak važi za jako alkoholno piće i proizvodi se destilacijom vina i starenjem vinskog destilata, slično kao pri proizvodnji konjaka.

Ovo piće počelo je da se pravi u svijetu još prije tri vjeka, a ozbiljnija proizvodnja vinjaka na našim prostorima počela je poslije Drugog svjetskog rata. Međutim, svako ko ima i najmanji vinograd, može od grožđa u svom podrumu da napravi vinjak. Potrebno je samo malo umješnosti i strpljenja.

Procedura pravljenja vrlo je jednostavna

Zoran Stevanović, vinogradar iz Žirovnice kod Kragujevca, ukratko, kaže da je prvo potrebno procijediti vino i destilat staviti u burad od hrastovine da odleži, kako bi dobio prepoznatljivu boju i aromu. Zvuči jednostavno. Postoji samo nekoliko trikova.

– Kvalitet vinjaka zavisi od sirovine, odnosno vrste grožđa. Za vinjak ne odgovaraju rane i muskatne sorte, koje daju vina sa jako izraženom aromom. Za proizvodnju vinjaka odgovaraju one sorte koje sazrijevaju kasnije i koje su siromašne šećerima, a bogate kiselinama. Najbolje odgovara grožđe proizvedeno u umjerenoj klimi, ali u kućnoj varijanti može da se koristi grožđe koje domaćini imaju u vinogradu.

Grožđe se prerađuje istim postupkom kao i za bela vina

Za proizvodnju vinjaka, grožđe se prerađuje po istom postupku po kom se proizvode bela vina. Treba spriječiti mrvljenje sjemenki i peteljki.

– Po završetku fermentacije, slijedi destilacija. Trebalo bi sa ovom fazom početi poslije prvog pretoka vina. Nastali destilat, za koji mogu da se koriste domaći rakijski kotlovi ili kazani za pečenje, stavlja se u buriće od domaćeg hrasta i najbolje je da odleži od tri do pet godina – objašnjava Stevanović.

Svako ko ima vinograd, može da pravi vinjak

Vino za destilaciju, od bijelih sorti treba da bude svijetlo – žućkasto, a od crnih svijetlo-ružičaste boje. Aroma vinjaka najviše zavisi od hrastovine od koje se prave burad i godina njegove starosti. Kada se od vina dobije destilat, on je oporog i oštrog mirisa. Šmek vinjaku daje hrastovina i što duže stoji u buradima biće pitkiji, skladnijeg i mekšeg ukusa i naravno kvalitetniji.

Što ste strpljiviji, vinjak je bolji

Poznavaoci kažu da je najbolje da je hrastovina za burad stara više od 40 ili još bolje 80 godina, ali za vinjak u kućnoj radinosti poslužiće i mlađa. Sirova hrastovina treba da se suši na vazduhu najmanje dvije, a optimalno pet godina, jer u toku laganog sušenja, u hrastovini se odvijaju hemijski procesi koji povoljno utiču na kvalitet destilata.

– U prve tri godine, destilat dobija pitkost i harmoničnost, ali prepoznatljiv ukus vinjaka počinje da se razvija tek poslije četvrte godine starenja. Naravno, što je stariji sve je bolji. Domaćinima izrada vinjaka može da bude hobi i korisna zabava. Dovoljno je da poštuju svega nekoliko pravila i dobiće svoje piće. Potrebno je samo strpljenja. Ako počnu od ove berbe, za nekoliko godina dobiće svoje porodično piće – kaže ovaj vinogradar.

Ako ste baš strpljivi, možete da pustite da odleži 10, 20 i više godina. Kod većine alkoholnih pića važi pravilo – što starije to bolje, pa taj zakon ne zaobilazi ni vinjak.

Izvor: Ekapija

PROČITAJTE:

DA LI JE BOLJE BIJELO ILI CRNO GROŽĐE?

Proizvodnja bijelog vina – 9 jednostavnih koraka

“Imamo bogomdanu zemlju i klimu za uzgoj vinove loze”

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kukuruzovina

Žetveni ostaci kao organsko đubrivo

U svim granama biljne proizvodnje poslije žetve ostaju korijenovi i nadzemni žetveni ostaci. Na gazdinstvima koja nemaju stoke, slama, kukuruzovina i ostaci drugih biljnih vrsta...