Jagode se mogu saditi tokom cijele godine, ali od vremena sadnje zavisi rodnost i kvalitet plodova.
Stručnjaci sve češće preporučuju ljetnju sadnju jagode, ali napominju da je za ovu proizvodnju neophodno obezbjediti sistem za navodnjavanje. Ljetnja sadnja jagode se obavlja tokom svih ljetnjih mjeseci. U zavisnosti od postojećih uslova, preporučuje se od prve dekade jula, pa sve do kraja avgusta. Prednosti sadnje jagode u ljetnjim mjesecima su:
– postižu se visoki prinosi, koji mogu biti i do 10.000 kg/ha u zavisnosti od sorte i načina gajenja,
– olakšana je borba protiv korova,
– manje je širenje virusnih oboljenja,
– može se koristiti zemljište sa kojeg je ubran neki prethodni usjev (grašak, boranija, ječam).
Da bi proizvodni zasad bio dobar i dao maksimalne prinose potrebno je i da postoje određeni agroekološki uslovi. Što se tiče temperature jagoda se najbolje razvija pri temperaturi oko 24 °C.
Jagodu je neophodno zalivati početkom cvijetanja, tokom zrenja i po završetku svih berbi.
Nedostatak vode dovodi do smanjenja bujnosti i rodnosti, što za posljedicu ima sitne i tržišno manje vrijedne plodove. Rane sorte bi trebalo saditi na južnim položajima, gdje se ne javljaju kasni proljećni mrazevi. Srednjestasne sorte trebalo bi saditi na sjevernim i istočnim položajima, a kasne na sjevernim. Prije sadnje neophodno je uraditi agrohemijsku analizu zemljišta kako bi se utvrdilo stanje hranljivih elemenata. Đubrenje obaviti u skladu sa preporukama nakon dobijenih rezultata analiza. Naročita pažnja mora da se obrati na kvalitet živića jagode koji se koriste za sadnju.
Živići moraju biti zdravi, sortno pouzdani i da potiču od selekcionisanih matičnih biljaka. Zbog visokih temperature frigo živiće iz hladnjače treba aklimatizovati do 20 sati u sjenovitoj prostoriji prije sadnje. Živići se takođe moraju osvježiti potapanjem u vodu i do 24 sata kako bi se oporavili od transporta.
Živić treba pojedinačno pregledati zbog eventualnih oštećenja. Lišće koje je suvo, staro ili oštećeno se odstranjuje, suve žile se skraćuju do svježeg dijela. Živići se potom potapaju u rastvor nekog fungicida desetak minuta, a poželjno je i da se potope u rastvor zemlje, vode i kašaste goveđe balege i sade u pripremljeno zemljište. Prije sadnje je poželjno izvršiti navodnjavanje zemljišta tako da ima vlažnost od 80% poljskog vodnog kapaciteta (negdje od 25 -30 litara/m2). Jagode su osjetljive na dubinu sadnje. Zato živić treba posaditi na dubini na kojoj je bio u matičnjaku, tako da centralni pupoljak bude iznad površine zemlje.
Izvor: DomaćinskaKuća