Naslovnica Blog Stranica 687

Kako uspješno obaviti sadnju breskve iz koštice?

Većina ljudi voli breskve, a ukoliko ste radoznali, možete sami uzgojiti breskve iz sjemenke. Kada pojedete plod breskve, otkrićete košticu unutar koje se nalazi sjemenka iz koje možemo dobiti novu biljku. Naravno, nećemo dobiti stablo breskve sa 100% identičnim kvalitetom plodova kao breskva koju smo upravo pojeli.

Ukoliko budemo imali sreće, plodovi mogu biti kvalitetniji i slađi. Osim što će nas sjemenka obradovati novim voćnim stablom, nećemo imati potrebu da kopamo sadne jame. Prve plodove na novom voćnom stablu možemo očekivati za tri do pet godina. Među sortama breskve postoji velika razlika u klijavosti sjemenke. Neke sjemenke neće klijati, ali ne treba odustajati. Ovo je brz, jednostavan i jeftin način da dobijete vlastite sadnice breskve. Sadnju koštica breskve možemo obaviti na stalno mjesto, gdje smo planirali da posadimo voćnu sadnicu, ili da koštice posijemo u posudu ili na mjesto odakle ćemo razvijene sadnice presaditi na stalno mjesto.

Kako PRAVILNO posaditi voćku iz KOŠTICE?

Očistite košticu breskve

Poslije konzumacije breskve košticu je potrebno oprati pod mlazom vode i odstraniti zaostalo meso ploda. Opranu i očišćenu košticu ostaviti da se osuši. Ponekad će koštica u plodu da se raspukne i na vama je da pažljivo izvučete sjemenke. Neoštećena sjemenka koju izvučete iz koštice ima mnogo veće šanse da proklija i nikne.

Potrebna je jarovizacija

Dalji postupak sa košticom i sjemenkom zavisi od klimatskog područja u kome se nalazite. Naime, da bi sjemenka breskve klijala i nikla potrebno je da prođe period jarovizacije, odnosno izloženosti niskim temperaturama. Temperatura kojoj se izlaže koštica breskve je -6°C.

U kontinentalnom području imamo hladan zimski period i to nam olakšava sjetvu koštica ili sjemenki breskve. Dovoljno je da ju posijemo direktno u zemlju. Koštica breskve je krupna i sjetva se obavlja na dubinu od 7 do 10 cm. Sjetva se obavlja tokom jeseni u dobro drenirano zemljište obogaćeno organskom materijom. Ukoliko je najavljena zima sa veoma niskim temperaturama, sjetveno mjesto se može prekriti slamom, sjenom, opalim lišćem koje će djelovati kao termo izolator i spriječiće izmrzavanje sjemenke.

Za toplija područja potrebno je košticu držati između navlaženog papira (ubrusa) koji spakujemo u plastičnu vrećicu ili kutijicu koju odložimo u frižider. Pored spremljenih koštica breskve ne treba držati jabuke i banane jer ispuštaju gasove koji loše djeluju na klijanje. Košticu ostavljamo u frižideru tokom decembra ili januara, a već poslije dva mjeseca počeće klijanje sjemenke. Povremeno pregledajte da li je papir vlažan. Potrebno je da papir bude vlažan i ne premokar kako ne bi došlo do razvoja plijesni. Kada vidite da je klijanje u toku i da se pojavio korijen, posadite košticu u posudu.

Sadnja mlade biljke

Nakon nicanja potrebno je sačekati da mlada biljka breskve razvije dvije etaže pravih listova. Sadnja na otvorenom se obavlja kada prođe opasnost od mraza. Prije sadnje potrebno je obaviti kaljenje. Naglo iznošenje na otvoreno polje bi rezultiralo sušenjem biljke. Najbolje je saksiju sa biljkom iznijeti napolje prvi dan samo 2 sata, a zatim povećavati trajanje privikavanja na spoljašne uslove.

Za sadnju mlade biljke odaberite osunčano mjesto sa dobrom drenažom. Breskva ne voli zabareno zemljište. Tokom sušnog ljeta zalijevajte biljku, jer mlada biljke još uvijek nema razvijen korijen koji može usvajati vodu iz dubljih slojeva zemljišta.

Izvor: www.agroklub.com

PROČITAJTE:

Proizvodnja zdravog sjemenskog krompira!

Proizvodnja krompira kod nas može se uvećati nekoliko puta korišćenjem zdravog sadnog materijala. 

Sjemenski krompir svih kategorija mora se proizvoditi u kontrolisanim uslovima, kako bi bio dobrog zdravstvenog stanja, što omogućuje dobijanje visokih prinosa.

Zdravstveno stanje sjemenskog krompira zavisi od zdravstvenog stanja izvornog materijala i od uslova za naknadno zaražavanje.

Zdrav izvorni materijal može da dobiti na tri načina:

  1. Od botaničkog sjemena krompira
  2. Od biljčica dobijenih kulturom meristema
  3. Klonskom selekcijom

BOTANIČKO SJEME KROMPIRA

Virusi se ne prenose botaničkim sjemenom krompira. Ono se sije i prati u strogo kontrolisanim uslovima (staklenik, plastenik, mrežarnik) u kojima ne postoji mogućnost zaražavanja. Mini krtole dobijene na ovaj način sade se i umnožavaju, takođe, u kontrolisanim uslovima. Poslije 3-4 generacije umnožene krtole se iznose u polje i sade na parcelama gdje ne postoje uslovi za naknadno zaražavanje. Te parcele moraju biti udaljene 3-5 kilometara od usjeva krompira i drugih osjetljivih biljaka (paprika, paradajz, duvan i dr.).

Osim toga, njih treba gajiti u lokalitetima u kojima su vektori (prenosioci) vaši osdutne ili je njihova brojnost mala, što je obično u planskim područjima. I u takvim uslovima treba praktikovati zaštitu krompira od vaši, ali i od patogena.

Na ovaj način se proizvodi superelita, zatim elita do prve sortne repordukcije.

KULTURA MERISTEMA

Zdrave mini krtole mogu se dobiti i kulturom meristema. Uspijeh je sigurniji ako se kultura meristema primjenjuje u kombinaciji sa termoterapijom. Tako su ozdravljene neke sorte krompira, koje su bile potpuno zaražene virusom.

Mini krtole dobijene na ovaj način umnožavaju se kao i one dobijene od botaničkog sjemena i pod istim uslovima. Razlika je jedino u tome što se, u slučaju da se početne mini krtole dobiju od biljčica proizvedenih kulturom meristema, vrši zdravstveno provjeravanje biljaka izniklih iz tih krtolica, kao i onih u sljedeće 3-4 genrracije.

Ako se kod njih ne otkrije virusna zaraza, mogu se smatrati zdravim. Krtolice poslednje generacije se iznose u polje i od njih proizvodi superelita, od nje elita do prve sortne reporodukcije.

KLONSKA SELEKCIJA

Zdrav sjemenski krompir može se dobiti i klonskom selekcijom odabiranjem pojedinačnih biljaka iz usjeva u polju ili krtola iz uzoraka sjemenskog krompira.

Ako se polazi od biljaka iz usjeva, one moraju da posjeduju sve sortne karakteristike i da budu naizgled zdrave. Odmah po odabiranju provjerava se zdravstveno stanje biljaka ili krtola, biotestom ili serološkom metodom. Biljke ili krtole kod kojih se ne otkrije zaraza su izvorne i od njih se zasnivaju linije.

Kontrola njihovog zdravstvenog stanja se obavlja u sljedeće 3-4 godine. Ukoliko se u njima ne dokaže bilo kakva zaraza smatraju se zdravim i od tih linija zasniva se proizvodnja superelite, od nje elite itd.

Ovim načinom od jedne biljke može se odbiti tri tone superelite.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Paprike punjene kupusom – Najbolja zimnica na vašoj trpezi!

Idealna zimnica i kombinacija koju svaka osoba voli. Žute paprike i kupus!

Sastojci:

  • 3 kg paprike – babure
  • 6 dl 9 % – sirće
  • 18 dl vode
  • 1 i po kašika soli
  • 1 i po kašika šećera
  • 1 mala kašika vinobrana
  • 6 – 7 kg kupusa

Priprema:

Najprije izribati kupus i malo ga posoliti i ostaviti sa strane.

Papriku oprati, izvaditi sjeme.

Kupus stiskati šaku po šaku da izađe višak tekućine i malo pokiseliti, izmiješati i dobro napuniti paprike.

Paprike složiti u tegle.

Izmiješati sirće, vodu, so, šećer i vinobran da se sve otopi.

Paprike pritisnuti pritiskivačem za zimnicu ( mali , plastični ) ili nekim štapićima da se ne podignu. Sipati otopinu na papriku i poklopiti lagano. Drugi dan , ako treba, doliti još otopine, zatvoriti staklenke i spremiti.

Posluživanje:

Ovako napravljena paprika može biti i dvije godine ako se ne potroši prije.

POGLEDAJTE JOŠ JEDAN RECEPT U VIDEO PRILOGU : PAPRIKE PUNJENE KUPUSOM ZIMNICA BEZ KONZERVANSA,VINOBRANA I SIRĆETA

Čičak – Ljekovita biljka koja povećava otpornost na infekcije!

Obični čičak iz roda Arctium na engleskom se naziva burdock. Biljni simbol Škotske uvijek ćete naći pod nazivom thistle, a odnosi se na biljke iz porodice glavočika poput sikavice, osjaka i kravačca.

Prema izvorima koji obrađuju škotsku simboliku, nije sigurno o kojoj se tačno vrsti radi, a uz to su vrlo slične izgledom. Čičak je dvogodišnja biljka. Vretenasti, mesnati sočni korijen dug je do 60 cm, nosi brojno postrano korijenje. U prvoj godini pojavljuju se veliki prizemni listovi sakupljeni u rozetu. Ti listovi imaju peteljke duge do 30 cm, a plojka je dužine do 40 cm i po tome se čičak ubraja među zeljanice s najvećim listovima. U drugoj godini izraste uspravna, razgranata stabljika visine od 80 do 150, ponekad i 200 cm.

Listovi na stabljici prema vrhu su sve manji. Na vrhovima ogranaka razvijaju se cvjetne glavice i to od juna do septembra. Plodne glavice imaju na sebi kukice. Dozrijevaju od avgusta na dalje. Zreli plodovi već se pri slabom dodiru odvajaju od stabljike i kukama hvataju za odjeću, dlaku životinja i slično, što je način na koji se čičak razmnožava.

Čičak je evroazijska vrsta. Kod nas dolazi po svim krajevima, od nizina do brdskog pojasa. Raste po poljima, uz putove, obale rijeka i potoka, rubove šuma i u blizini ljudskih naselja. U nekim zemljama Evrope, Kini i SAD-u uzgaja se u vrtovima, a u Japanu i plantažno kao povrtna biljka.

Za ljekovite svrhe prvenstveno se koristi korijen. Svježi korijen, koji je ljekovitiji od suvog, može se sakupljati cijele godine. Za sušenje se iskopa korijen dvogodišnjih biljaka, u jesen ili rano u proljeće. Iskopani korijen se očisti, osuši i spremi u dobro zatvorene posude. Mogu se koristiti i mladi listovi i sjemenke. U prehrambene svrhe mogu poslužiti proljetni izdanci, mlada stabljika i sjemenke.

S obzirom na hemijski sastav, čičak je vrlo značajna ljekovita biljka. Korijen sadrži inulin, eterično i masno ulje, tanine, gorke tvari, različite kiseline, sumporne spojeve i različite minerale. Značajno je da korijen sadrži tvari koje sprječavaju rast tumora. Listovi su vrijedni jer sadrže gorke tvari, eterično ulje, provitamin A, vitamin C, nešto sluzi, tanine i druge tvari.

Čičak je koristan za unutarnju i vanjsku upotrebu. Korijen djeluje protuotrovno, ima antibakterijska i antigljivična svojstva. Sok ili ekstrakt djelotvoran je protiv HIV-a. Povećava otpornost organizma na infekcije. Po visokom sadržaju inulina čičak je vrlo koristan za liječenje smetnji jetre i žuči i za čišćenje krvi. Korijen ima diuretična i purgativna svojstva te uklanja otrove iz tijela. Služi za liječenje reume i gihta, bolesti mokraćnih organa i bubrega. Tako se čaj od korijena primjenjuje protiv stvaranja bubrežnih kamenaca, a slično djeluje i čaj od sjemenki i listova. Čaj od korijena služi za čišćenje crijeva i poboljšava probavu.

Ekstrakt korijena vrlo je djelotvoran u liječenju menstrualnih poteškoća. Korijen i list koriste se kod upale želudca, želučanih čireva i za pospješenje probave. Sastojci u čičku djeluju vrlo povoljno na liječenje vrlo različitih kožnih bolesti. Dobri se uspjesi postižu u liječenju zloćudnih čireva i tuberkuloze kože. Oparak od listova ili uvarak od korijena upotrebljavaju se kao tonik za osvježenje kože ili ispiranje u slučaju peruti.

Čičak je dobar lijek protiv bolesti usta i ždrijela. Pomaže kod skrofuloze, tj. otekline limfne žlijezde u vratu. Može se koristiti i u liječenju tifusa, sifilisa i otrovanja živom. Protiv ugriza životinja jede se istucano sjeme što djeluje na oslobađanje krvi od otrova, a oblozi od zgnječenog lišća vrlo su djelotvorni protiv ugriza zmija. Treba izbjegavati prekomjernu
upotrebu, što se naročito odnosi na trudnice i dojilje.

Izvor: agroportal.hr

PROČITAJTE:

Čaj od lista aronije – Priprema i uticaj na zdravlje

Ruzmarin: Sve što treba da znate o ovoj ljekovitoj biljci!

Kukuruz, ukusna i zdrava užina za svaki dan

Svi znaju koliko je ukusan, a malo je onih koji znaju koliko je kukuruz zdrav. Bilo da je pečen, skuhan ili iskokan, kukuruz sigurno spada među vaše omiljene žitarice. Pri pomisli na zdrave namirnice, malo ko će ga se sjetiti, ali kukuruz je iz više razloga zaslužio da se nađe na toj listi. On sadrži važne antioksidanse i ne treba da vas grize savjest kada sebi priuštite ovu ukusnu užinu.

Smatra se da se kukuruz prvobitno uzgajao u Meksiku, još prije 9.000 godina. Odatle se proširio na ostatak Amerike, a tek u 16. vijeku stigao je u Evropu. Zahvaljujući antioksidansima koje sadrži, kukuruz pomaže organizmu da neutrališe loš uticaj slobodnih radikala. Iako biste možda očekivali da se to njegovo svojstvo gubi nakon termičke obrade, zapravo je suprotno. Naime, kuhanjem ili pečenjem, kukuruz postaje zdraviji nego što je u sirovom obliku (slično važi i za paradajz).

Zašto je kukuruz zdrav?

Kao i kod ostalih žitarica, jednu od njegovih glavnih komponenti čine vlakna. Ona su bitna za pravilan rad organa za varenje i zdravlje crijeva. On je lako svarljiv, a možete ga konzumirati samostalno ili kao sastojak kuvanih jela i salata.

Osim vlakana, sadrži ugljene hidrate, kao i mali procenat masti. Procenat šećera varira u zavisnosti od sorte (najviše ga sadrži tzv. šećerac). S obzirom na to da se priprema bez masnoće i ulja, kada ga jedete, u organizam nećete unijeti previše kalorija. Od vitamina koje sadrži, zastupljeni su oni iz B grupe. Vitamin B1 (tiamin) doprinosi boljoj koncentraciji i mentalnim sposobnostima. Kukuruz je zato važan i za nervni sistem. Vitamin B9 (folna kiselina) prisutan u kukuruzu blagotvorno utiče na različite metaboličke procese, a unos optimalne količine posebno je važan tokom trudnoće. Vitamin A zaslužan je za zdravu kožu i kosu, pravilan rast i razvoj kostiju i zuba, kao i za normalno funkcionisanje sistema za varenje i disanje.

Pored vitamina, u kukuruzu se nalaze i željezo, magnezij i fosfor, kao i cink. Zbog različitih hranjivih supstanci koje sadrži, kukuruz smanjuje mogućnost nastanka brojnih bolesti. Prije svega, dobar je u prevenciji Alchajmerove bolesti, kao i bolesti srca. Pošto snižava nivo holesterola u krvi i smanjuje njegovu apsorpciju, pogodan je i za one koji boluju od kardiovaskularnih bolesti.

(Ljepota&Zdravlje)

PROČITAJTE:

Kukuruzna svila: Prirodni ljekoviti čaj /RECEPT/

Trik, pomoću kojeg se kukuruz kuva za samo 8 minuta

Kako se proizvodi kukuruz šećerac

Recept za MLJEVENI PARADAJZ bez konzervansa i vinobrana – Prirodno i zdravo!

Mljeveni paradajz – Vreme je paradajza, spremite ovu salatu da biste uzivali u zimskim danima . Paradajz treba da bude prisutan na trpezi uvjek kada je to moguće, zato što je odličan izvor vlakana, vitamina, minerala i fitonutrijenata. Paradajz sadrži velike količine vitamina B6, C i K. U njima se takođe nalaze beta karoten (provitamin A), biotin (vitamin B7), niacin (vitamin B3), kao i kalijum, fosfor, cink, gvožđe i dr.

Treba da konzumirate svjež paradajz, zbog toga što kombinovano djelovanje gvožđa i vitamina C pomažu sintezi hemoglobina i formiranju novih crvenih krvnih zrnaca, što djeluje preventivno protiv anemije. S toga pročitajte sljedeći recept za mljeveni paradajz:

Potrebno je za mljeveni paradajz:

  • 5 kg paradajza
  • 2 kašike soli
  • 2 kašike šećera
  • 2 ljute feferone – po želji
  • 1 veza sitno sjeckanog peršuna

Priprema

Paradajz preliti vrućom vodom, malo da stane da bi se kora bolje ogulila. Paradajz oguliti, samljeti na mlinu za meso. Mljeveni paradajz staviti u posudu dodati so, šećer, sitno sjeckan peršun i 2 feferone na vrhu malo narezane (ko ne voli ljuto nek ne stavlja feferone). Staviti da se kuva, kad provri kuvati 15 minuta i toplo pakovati u flašice. Flašice dobro zatvoriti i ušuškati krpama da stoji tako dok se ne ohladi, pišu Recepti.

PROČITAJTE:

Domaće kisele mahune u tegli /RECEPT/

Brzi i korisni savjeti za pripremanje zimnice

Recept za ukusnu salatu od pečenih paprika u tegli

Srbija dobija novi zakon o sezoncima

Srbija će dobiti novi zakon o pojednostavljenom angažovanju sezonskih radnika u turizmu i ugostiteljstvu, građevinarstvu i poslovima za pomoć u kući, a po uzoru na postojeći zakon o sezoncima u poljoprivredi, rečeno je Tanjugu u NALED-u. Plan je da se na osnovu postojećeg zakona i softvera, koji je namjenjen za radnike na poljoprivrednim radovima, izradi novi dokument koji bi trebalo da omogući da se iz sive zone sklone svi oni koji rade na povremenim poslovima čuvanja djece, čišćenja domaćinstva ili daju privatne časove školarcima.

„Država je preduzela prve korake i to je vrlo pohvalno. Formirana je radna grupa koja treba da izradi predlog zakona o pojednostavljenom angažovanju sezonskih radnika u ugostiteljstvu i turizmu, građevini i poslovima za pomoć u kući, koji su nam posebno važni, jer tu većina ljudi radi u sivoj zoni“, kaže izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.

Novim zakonom bi se desetine hiljada ljudi mogle prevesti iz sive zone u legalne tokove, uvjerena je Jovanovićeva.

Angažovani na tim poslovima bi imali penziono i zdravstveno osiguranje što je, prema njenoj ocjeni, posebno važno u uslovima pandemije kada ljudi ostaju bez posla.

„Ovakvi sistemi kratkoročnog angažovanja ‘na dan’ će im omogućiti da nastave da rade legalno, da imaju plaćene poreze i doprinose, i bar na neki način prebrode ovaj period krize“, rekla je Jovanovićeva.

U proteklih godinu i po dana od početka primjene zakona i aplikacije za prijavljivanje sezonaca koji rade u poljoprivredi, angažovano je 37.000 radnika, što je u državnu kasu po osnovu naplaćenih poreza i doprinosa unijelo oko 3,3 miliona evra.

Izvor: 021.rs

PROČITAJTE:

Upozorenje kineskih vlasti – koronavirus i u pilećim krilcima

ZATRPANI TONAMA BIJELOG LUKA – Od korone se liječimo kineskim, a domaći nema ko da kupi

Vrste kupine i njihove karakteristike

Kupina (Eubatus Focke),pripada grupi jagodastih voćaka ili sitno jagodastih voćaka. Kupina raste kao veliki grm do čak 3m visne, sa dugim i savijenim granama. Postoji narodno vjerovanje da kupina može osjetiti ima li na mjestu na kojem raste podzemnih voda. Ako ih ima donja strana listova će biti glatka. Cvjetovi su bijeli do bijelo rozismješteni na lažnom štitcu, plod je sočna, crna kupina. U narednom tekstu možete pročitati koje su to najpoznatije vrste kupine.

Cvjeta od maja do juna, ukus mladih listova je gorkasto-slatkast, a plod aromatičan, sočan i sladak.

Poznato je preko 100 vrsta kupina i sve su podjednako ljekovite, dakle ne možete pogriješiti.

Neke prepoznatljive vrste kupine bi bile:

Čačanska bestrna (Cacak Thornless)

Ova sorta je stvorena u Institutuza voćarstvo i vinogradarstvou Čačku. Nastala je ukrštanjem sorti Dirksen Thornless h Black Satin. Pripada grupi poluuspravnih sorti. Ukrštanje je izvedeno 1984.god, a selekcionisana je 1987.god. Zri od poljednje trećine jula do kraja avgusta. Plodovi su izuzetne krupnoće, preko 9 gr, izduženog, cilindričnog oblika, sjajno crne boje, čvrsti sa  izraženom aromom, vrlo kvalitetni.

Odlične je transortabilnosti. Otporna je prema napadu gljivične bolesti koja izaziva žutu rđu listova i ljetorasta (Kuehneola uredinis). Više o ovoj sorti pročitajte u tekstu Čačanska bestrna – sorta kupine dobra za sve namjene.

Blek Saten (Black Satin)

Američka je i vrlo rodna sorta (preko 20.000kg/ha), krupnih, izduženih plodova, prosječne mase oko 7,4gr, a pojedinačni plodovi dostižu 9gr. Pokožica je crna i sjajna, dok joj se u punoj zrelosti sjaj gubi. Cvjeta i zri ranije za 5-10 dana i ima kraći period sazrijevanja od sorte Tornfri. Izdanci su bez bodlji, prilično jaki, uspravni i bujni. U poređenju sa ostalim sortama bez bodlji pokazala je najveći stepen otpornosti prema izmrzavanju izdanaka i bolesti žute rđe lista i ljetorasta .

Tornfri (Thornfree)

Stvorena je 1956. god. u SAD od hibridne kombinacije US 1410 (Breinerd X Morthon Thornless)  XYS1414 (Morthon Thornless X Eldorado). Plodovi su vrlo privlačni, srednje krupni do krupni, zaobljeni do tupo konusni, crni, sjajni, pogodni za upotrebu u svježem stanju, sa dobrim tehnološkim svojstvima. Meso je slabo nakiselo i malo trpko. Plodovi sazrijevaju krajem jula, početkom avgusta. Berba traje oko 40 dana. Izdanci izmrzavaju na temperaturama nižim od -18 stepeni Celzijusovih. Otporna je prema didimeli i antraknozi. djelimično je osjetljiva prema žutoj rđi lista i ljetorasta.

Hal tornles (Hull Thornless)

Stvorena je u SAD. Nastala složenim ukrštanjem sorti (US 1487 h Darrow) h Thornfree, priznata je 1981.god, a u proizvodnji je od 1983.god. Kod nas je malo zastupljena. Odlikuje se samooplodnjom, visokom rodnošću i dobrim kavalitetom plodova. Plod je srednje krupan do krupan, veličine oko 5 gr, čvrst, sjajne, crne boje, kvalitetan. Koristi se za svježu potrošnju i različite vidove prerade. Obrazuje veliki broj stalnih izdanaka koji su dužine 4-5m. Čak i u starijim godinama eksploatacijama ne dolazi do smanjenja životne sposobnosti izdanaka kao ni do smanjenja prinosa.

Pripada tipu poluuspravnih sorti. Tetraploidna je sorta (2n=4h=28). U našim uslovima cvjeta prije sorte Tornfri. Srednje je kasne do kasne epohe sarijevanja. U našim uslovima berba se odvija od početka treće dekade jula i završava u drugoj polovini avgusta. Uspijeva da iznese cjelokupan rod. Odlikuje se otpornošću prema niskim zimskim temperaturama. Kvalitet ploda, visoka rodnost i otpornost na najznačanije bolesti i štetočine su preporuka za masovnije uvođenje u proizvodnju ove sorte u našu zemlju i okruženje.

Smutsem (Smoothstem)

Stvorena je u SAD. Nastala je slobodnom oplodnjom sorti ((Merton Thotnless h (Merton Thornless h Elodrado)) h Darrow h Thornfree. U proizvodnji je 1966.god. Samooplodna je sorta.U našoj zemlji je predstavljena zajedno sa sortom Tornfri, ali je znatno manje raširena.

Tornles Himalaja (Thornless Himalaya)

Nastala je mutacijom istoimene sorte Himalaja sa bodljama.U našu zemlju je introdukovana među prvim sortama kupine. Plod je srednje krupan do krupan, težak oko 5gr, okruglastog oblika i sjajno crne boje. Mesoploda je mekano, aromatično, slatko nakiselo i osvježavajućeg ukusa. Pogodan je za potrošnju u svježem stanju i razne vidove prerade. Žbun je veoma bujan i polupuzećeg rasta.Otporna je prema niskim temperaturama. Sazrijeva dosta kasno i ima dug period berbe, oko 40 dana. U našim uslovima počinje da sazrijeva u trećoj dekadi jula, berba obično traje do kraja avgusta. Otporna je prema verticilijumu, lisnoj pjegavosti (Septoria rubi), a osjetljiva je na antraknozu. Preporučuje se za gajenje u amatrskim zasadima (na okućnicama), a u proizvodnim kao prateća sorta.

Džordžija Tornles (Georgia Thornless)

Stvoran je ukrštanjem sorti USDA 1445 h Early June, u SAD-u 1958.god, a priznata je i raznožena 1967.god. Plod je krupan, zatupasto kupastog oblika, sjajno crne boje, čvrst i veoma ukusan. Sazrijeva rano, izdanci su bujni, dugački, poluuspravni, razgranati (sa 10-15 bočnih grančica).

Džinovka (Gigante dell Giardino)

Selekcionisana je u Italiji, a introdukovana je u našoj zemlji sredinom 70-ih godina. Plod je sitan, do srednje krupan, okruglastog oblika, sjajno crne boje i dobrog kvaliteta. Pogodan je za različite vidove prerade (topla prerada i smrzavanje). Žbun je umjerene bujnosti i rodnosti. Izdanci su puzeći i bez bodlji. Lišće je peršunasto, stalno zeleno sa srebrnastom nijansom. Zbog atraktivnog izgleda često se gaji kao ukrasna biljka u dvorištima i vrtovima. Sazrijevanje plodova počinje oko 20-og avgusta (istovrremeno sa sortom Tornfri) i traje do kraja septembra. Bere se u 7-8 navrata. Relativno je otporna prema suši i najčešćim fitopatogenim bolestima. Preporučuje se za gajenje u amaterskim zasadima, a po potrebi i kao prateća sorta.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Pravilnom rezidbom kupine do visokih prinosa i kvalitetnog roda

Ako sadite kupine ovo morate da znate

Kako kupine utiču na zdravlje

Postoji objašnjenje zašto ste osoba koja voli pse ili mačke

Sigurno vas je barem jednom u životu neko upitao da li ste osoba koja voli pse ili mačke. Iz nekog razloga osobe koje vole mačke često se smatraju samotnjacima, dok oni koji vole pse tvrde da je uz njih život zabavniji.

Sve to, naravno, ne mora biti istina, ali postoji razlog zbog čega neki više vole pse, a neki mačke.

Istraživanja su pokazala da ljudi koji se definišu kao ljubitelji pasa ili mačaka imaju različite osobine. Članak objavljen u časopisu Anthrozoos procjenio je karakteristike 4500 ljudi. Zaključili su da su „ljudi koji vole pse susretljiviji i savjesniji, ali manje otvoreni od ljubitelja mačaka“.

Druga studija objavljena u istom časopisu nagovjestila je da su ljudi koji preferiraju pse društveno dominantniji.

„Pojedinci koji imaju pse više vole pokorne kućne ljubimce čiji temperament nadopunjuje njihovu sklonost za dominacijom“, navodi se u zaključku.

S druge strane, vlasnici mačaka se smatraju pokornijim ljudima koji su srećni što imaju ljubimca koji sledi sopstvena pravila.

Postoje i praktični razlozi zbog kojih neki biraju psa, a neki mačku. Oni koji više vole da borave na otvorenom, vjerovatnije će se odlučiti za psa, dok će kućni tipovi biti skloniji mački.

Izvor: index.hr

PROČITAJTE:

Zbog čega su šišmiši otporni na korona viruse?

Da li ste čuli za ljekovito ležanje na košnicama?

U ovom selu se posadi 111 stabala svaki put kada se rodi djevojčica

NEVJEROVATNA JE MOĆ PIVA: Uklanja mrtve ćelije kože, liječi umorne noge, hrani kosu

Otkrivamo vam neke prednosti i nevjerovatne koristi od ovog svima omiljenog pića – piva, koje podjednako vole i muškarci i žene. Sljedeći put kada ga budete pili, razmislite još jednom prije nego što ga završite!

Moć piva da hrani kosu i podstiče rast

Pivo je bogato vitaminom B i silikonom, što je ključ za zdravu kosu i takođe stimuliše rast. Samo sipajte čašu piva na kosu, izmasirajte korijen glave i ostavite da odstoji 5 minuta. Isperite hladnom vodom i kosa će vam sijati kao nova.

Liječi umorne noge

Napunite posudu hladnim pivom i potopite noge na par minuta. Osvježavajući efekat piva će pomoći vašim nogama da se opuste nakon dugog napornog dana.

Uklanja mrtve ćelije kože

Pivo takođe pomaže da uklonite mrtve ćelije kože. Kao rezultat, vaš ten postaje ujednačeniji i sjajniji. Pomješajte šaku jagoda i par kašika piva dok se ne dobije pasta. Namažite na lice kako biste očistili svu nečistoću i stimulisali regeneraciju ćelija.

Pomaže da spavate bolje

Cvijet hmelja, koji je jedan od glavnih sastojaka piva, prirodni je sedativ poznat kao efektivan lijek protiv insomnije. Pokušajte ovaj trik: Operite jastučnice istom količinom vode i piva. Tkanina će upiti aromu ovog cvijeta i učiniće da lakše zaspite.

Čini da vam kosa bude snažna i glatka

Pivo sadrži antioksidante i usporava starenje kože. Nevjerovatno, ali ovo alkoholno piće sadrži još jednu prednost: pojačava sposobnosti kože da se sama popravi, zateže kožu i smanjuje sitne bore.

Isprobajte masku za lice: pomješajte 1 kašiku piva, bjelance i 3 kapi bademovog ulja. Nanesite na čisto lice i ostavite 10 minuta.

Meso u marinadi od piva postaje mekše

Pivo je sjajno rješenje ako želite da vam pivo omekša, a da ne promjeni ukus. Stavite meso u plastičnu posudu i sipajte preko malo piva. Marinirajte u frižideru. Sljedećeg dana ćete moći da uživate u mekanoći i divnom ukusu mesa.

Metalni objekti će ponovo sijati

Pivo ima nizak nivo kiselina i savršen je za poliranje metalnih predmeta, kao što su čelični lonci i nakit. Samo sipajte malo piva na tkaninu i očistite metalne predmete, a možete ih i potopiti na par minuta. Nakon što se budu osušili, bićete iznenađeni kada budete videli blistave rezultate.

Dodaje sjaj drvenariji

Sipajte malo piva na parče tkanine i istrljajte drvenu površinu kojoj treba oporavak. Rezultat: drvenarija će dobiti sjaj koji će izgledati kao nov.

Odbija štetočine

Pivo tjera dosadne muve dalje od hrane. Samo sipajte malo u čašu, prekrite aluminijumskom folijom i napravite male rupe.

Muve, koje će da privuče miris piva, uspjeće da uđu u čašu, ali ne i da izađu. Možete da isprobate ovaj trik i sa puževima i bubašvabama.

Pomaže da se izvade zarđali šrafovi

Kiseline u pivu mogu da uklone rđu i samim tim da vam pomognu da izvadite šrafove sa lakoćom. Sipajte preko malo piva, sačekajte par minuta i pokušajte ponovo.

Izvor: fokuzz

PROČITAJTE:

NAPRAVITE SAMI SVOJE PIVO: Zdravije je i ukusnije od kupovnog, a jednostavno za pripremu

Zašto je pivo u umjerenim količinama dobro za zdravlje?

Ose i stršljene namamite u boce sa pivom ili sokom