Pravilnom rezidbom kupine do visokih prinosa i kvalitetnog roda

Kupine Kupine

U toku vegetacije kupina obrazuje veliki broj izdanaka od kojih treba izvjestan broj prorjediti i ukloniti još tokom vegetacije, a ostale ujednačene, dovoljno duge i razagranate, treba ostaviti za rod u narednoj vegetaciji. U rano proljeće po prosušivanju zemljišta, pristupa se rezidbi kupine za rod (zimska rezidba).

Približava se rezidba kupine pa otuda vlasnici zasada sve češće obilaze svoje voćnjake. Ovaj posao kupinari obavljaju u dva navrata i to u proljeće (krajem marta, početkom aprila) i u drugoj polovini ljeta, nakon berbe. Stalnom obnovom rodnog drveta reguliše se rodnost i kvalitet ploda.

Sa rezidbom se počinje još pri sadnji kupine, kada se skraćuju žile korjena. Stablo se jače oreže na 20 do 30 cm da bi se uspostavila ravnoteža sa korjenovim sistemom.

Bez obzira u kom se godišnjem dobu sadi, skraćivanje sadnica se obavlja samo u proljeće. Orezivanje podstiče razvoj korjena i adekvatnih pupoljaka iz kojih trebaju izrasti što jači izdanci. Oni dostižu dužinu od dva do tri metra, a skraćuju se ljeti jer naredne godine daju rod. Krajem ljeta, kada su izdanci porasli, stari dio sadnice treba orezati do zemlje.

Najprije skratiti izdanke iznad posljednje žice

Nebojša Mladenović, savjetodavac za voćarstvo i vinogradarstvo, ističe da je rezidba kupine veoma važna i obavezna pomotehnička mjera, koja ima za cilj da se što ranije razvije dobro razvijen žbun, a kasnije u toku eksploatacije uspostavi ravnoteža između rasta i rodnosti i donese visok prinos i dobar kvalitet plodova svake godine.

U toku vegetacije kupina obrazuje veliki broj izdanaka od kojih treba izvjestan broj prorjediti i ukloniti još tokom vegetacije, a ostale ujednačene, dovoljno duge i razagranate treba ostaviti za rod u narednoj vegetaciji. U rano proljeće po otapanju snijega i prosušivanju zemljišta, pristupa se orezivanju kupine za rod (zimska rezidba).

“Od izdanaka koji su na raspolaganju odaberu se tri do četiri najbolja, ujednačena zdrava i bez oštećenja sa bočnim (prostranim) granama i radi se rezidba. Prvo se izdanci skrate na 20 do 40 cm iznad posljednje (treće) žice. Tako se formira špalir na visini od oko dva metra. Bočne grane se skraćuju na dva do tri pupoljka, odnosno na 20 do 25 cm ili nešto duže, ako su pupoljci međusobno više udaljeni”, kaže Mladenović.

Prorjeđivanje bočnih grana

On dodaje da ostale izdanke treba ukloniti do osnove. Ako su oni obrazovali veliki broj bočnih grana sa kratkim međusobnim rastojanjem pa to prijeti velikim opterećenjem izdanaka rodom, onda se radi prorjeđivanje bočnih grana do osnove tako da na svakih 10 cm dužine ostane naizmjenično po jedna bočna grana.

“Suviše niske prevremene grančice uklanjaju se do osnove. Time se izbjegavaju prevelika gustoća i zasjenjenost, što direktno utiče na visinu prinosa i kvalitet plodova. Radi dobijanja boljeg kvaliteta ploda i smanjenja opterećenja rodom treba ostavljati najviše tri uspravna izdanka sa manjim brojem bočnih grana. Kada je riječ o gustoj sadnji na rastojanju od jednog do 1,2 m u redu ostavljaju se za rod dva (ili jedan) izdanka.”

Prilikom vezivanja, treba lepezasto da se šire

Vezivanje orezanih izdanaka kupine, prema njegovim riječima, obavlja se kao i kod maline, plastičnim vezivom ili specijalnim plastičnim kopčama. Svaki ostavljeni izdanak se vezuje za svaku žicu, odnosno na tri mjesta. Pri tome treba se voditi računa da se on suviše ne steže niti da veza bude labava pa da klizi po žici. Pri vezivanju treba nastojati da se dva, tri ili četiri ostavljena izdanka po žbunu lepezasto rašire po žici.

Uporedo sa rezidbom, radi se i đubrenje

Sve savjete stručnjaka, u svom kupinjaku, zasađenom na 24 ara, primjenjuje i iskusni proizvođač ovog voća Dragiša Stojilković. Uporedo sa pripremama za rezidbu kupine on se priprema i za đubrenje zasada vještačkim đubrivom koje bi trebalo završiti do 20. marta.

“Vrijeme je i za sprovođenje takozvanog zimskog prskanja kupine bakrom. Nadam se da će vrijeme da nam dozvoli da to sve odradimo do početka rezidbe. Pri krojenju ne namjeravamo da siječemo sve lastare. Ostavićemo po jedan više zbog mogućih mrazeva. Lastare ćemo ostaviti da budu veće dužine pa kad prođe opasnost od mrazeva, posjeći ćemo ih na desetak centimetara od zadnje žice”, kaže Dragiša.

Izvor: Agroklub.ba

Preporuka za vas