Naslovnica Blog Stranica 541

Koliko se brinete o biljkama? Koje je pravo vrijeme za presađivanje?

Agrosavjet
-
0
Koliko se brinete o biljkama? Koje je pravo vrijeme za presađivanje?

Presađivanje biljaka je važno kako bi im se osigurao pravilan rast.

Na šta obratiti PAŽNJU prilikom izbora FOLIJA za pokrivanje PLASTENIKA?

Agrosavjet
-
0
Na šta obratiti PAŽNJU prilikom izbora FOLIJA za pokrivanje PLASTENIKA?

Tokom poslednjih decenija ubrzano se razvijala tehnologija i stvorene su nove vrst folija za pokrivanje objekata zaštićenog prostora, što je, uz ostale prednosti, dovelo do znatnog širenja plasteničke proizvodnje.

Osnovna uloga folije je da obezbijedi što bolju propustljivost sunčevog zračenja do biljaka, ali i da sačuva akumuliranu toplotu u plasteniku i svede toplotne gubitke na minimum.  Prilikom izbora folije za pokrivanje moraju se imati u vidu klimatske karakteristike područja, zahtjevi gajenih biljaka, kao način na koji će biti regulisani klimatski faktori u plasteniku.

Preporučuje se izbor folija nove generacije jer kvalitetnije folije sa određenim dodacima čine proizvodnju lakštom, jednostavnijom i jeftinijom. Za savremenu povrtarsku proizvodnju posebno su značajne fotoselektivne petoslojne folije.

Prilikom izbora folija za pokrivanje objekata, posebno treba voditi računa o sljedećim osobinama:

  • transparentnost – propustljivost korisnog sunčevog zračenja (FAR)
  • trajnost – otpornost na UV zračenje
  • izolaciji – energetskim osobinama
  • mehaničkoj otpornosti
  • otpornosti na agrohemikalije i sredstva koja se primjenjuju u zaštićenom prostoru
  • gustini
  • jednostavnosti postavljanja
  • zapaljivosti
  • cijeni i dr.

TRANSPARENTSNOST – PROPUSTLJIVOST

Ovo je bitna osobina folija i predstavlja sposobnost propuštanja korisnog sunčevog zračenja FAR, što je veoma važan uslov za rast i razvoj biljaka. Idealno bi bilo da folija propušta  100% FAR, ali se to najčešće kreće u granicama od 82 do 88%, a kod specijalnih tzv. ,, clear“ folija i do 90%. Kvalitetne folije moraju zadovoljavati određene uslove. Poželjno je da propuštaju najmanje 80% vidiljivog dijela spektra, 20% ultraljubičastog i najviše 10% infracrvenog dijela spektra.

TRAJNOST FOLIJA

Trajnost folija je jedna od osobina koja opredjeljuje njen izbor. Pri izboru folije posebnu pažnju treba obratiti na pravilan izbor folije sa odgovarajućom debljinom jer od toga zavisi niz osobina koje su veoma bitne za uspješnu proizvodnju u plasteniku. Veličina objekta uslovljava debljinu folije i sa povećanjem dužine i širine plastenika potrebno je povećati i debljinu folije. Debljina folije se prilagođava i dužini upotrebe, pa za plastenike gdje se folije mijenjaju poslije tri godine proizvodnje biraju se tanje, a za plastenike gdje se folija mijenja nakon 5 godina, biraju se folije veće debljine.

Za visoke tunele širine veće od 10 m minimalna debljina folije treba da iznosi 120 nm. Kvalitetne UV stabilizovane folije sa garancijom od 3 godine imaju minimalnu debljinu od 150 nm. Folije sa debljinom od 180 ili 200 nm u našim agroekološkim uslovima najčešće traju i imaju rok upotrebe 4 do 5 godina.

Folija ne bi trebalo, posebno pri proizvodnji cvijeća, da bude u potpunosti neporpusna za UV zrake. UV zračenje djeluje razgrađujuće na polietilen. Da bi se to spriječilo, dodaju se aditivi u vidu stabilizatora koji, u zavisnosti od vrste i količine, produžavaju vijek upotrebe folije.

IZOLACIJA ILI ENERGETSKE OSOBINE FOLIJA

Ovo je značajan element pri izboru folije. Sve filije imaju loše izolacione osobine, osim dovsotrukih PE folija.

Izolaciona svojstva i smanjen gubitak može se ostvariti ugradnjom folija na naduvavanje ili kombinacijom više materijala za pokrivanje plastenika. Donji dijelovi plastenika mogu se obložiti panelima koji imaju bolja energetska svojstva, dok se drugi, godnji dijelovi pokrivaju dvostrukom PE folijom.

MEHANIČKA OTPORNOST

Mehanička otpornost je značajna osobina pošto folija mora da izdrži razna mehanička opterećenja – od udara blagih kišnih padavina i težine snijega do udara vjetra sa gradom. Dobra otpornost folije na mehaničke udare potiče od njene elastičnosti, a to se uvijek mora imati u vidu kada se postavlja folija i kada se vrši zatezanje folije tokom sezone. Dvostruke folije između kojih vlada natpritisak otpornije su na dejstvo grada.

OTPORNOST NA AGROHEMIKALIJE

Otpornost na agrohemikalije, kao što su pesticidi, đubirva i druga hemijska sredstva koja se primjenjuju u plasteniku tokom proizvodnje, zavisi od sastava folija. Sredstva koja sadrže sumpor, hlor i druge agresivne materije oštećuju foliju i skraćuju vrijeme upotrebe.

GUSTINA

Gustina odnosno masa po kvadratnom metru površine predstavlja jednu od osnovni prednosti folija u odnosu na druge materijale za pokrivanje. Folije imaju malu gustinu, pa zbog male težine, folija ne zahtijeva tešku i komplikovanu konstrukciju, a sam proces gradnje objekta i pokrivanja folijom dosta je jednostavniji i manje zahtjevan u odnosu na druge vidove zaštićenog prostora.

Izvor: agrosavjet.com

3 trika za prirodno bojenje kose

Agrosavjet
-
0
3 trika za prirodno bojenje kose

Prirodno bojenje kose – Želite potpuno prirodnu i trajnu boju za kosu? Možda zvuči nevjerovatno, ali i to je moguće. Potpuno prirodnim biljnim bojama možete postići crvene, smeđe, crne, pa čak i plave nijanse.

Zašto koristiti prirodne boje

Prirodne boje su napravljene samo od biljnih sastojaka i ne štete vašem zdravlju i životnoj sredini. Ne uništavaju, nego poboljšavaju vašu kosu, dajući joj čvrstoću, volumen i sjaj. Uz to uklanjaju perut, smanjuju elektricitet, rješavaju problem masne kose i druge probleme vlasišta.

Za razliku od njih, komercijalne boje sadrže niz hemikalija, koje mogu da izazovu teške alergijske reakcije i zagađuju životnu sredinu. Narušavaju zdravlje vaše kose, posebno ako je bojite u svetlije boje. Bojenje kose prirodnim bojama je nešto komplikovanije, ali pozitivne strane takvog farbanja su nenadmašne.

1. trik – Klasična henna

Klasična henna ili kana ( Lavsonia inermis ), biljka je koja raste u području Afrike i Azije. U Egiptu se koristila još prije 5.000 godina za njegu kose i bojenje sjedih. Kana daje crvenkaste nijanse boje, potpuno prekriva sijede te kosi daje volumen i sjaj. Moć kane je u ozdravljivanje slabe kose i vraćanju alkalnog balansa temenu. Kana ne škodi kosi, već ju optimalno njeguje i štiti njenu strukturu.

Odličan je regenerator, jer stvara zaštitni sloj na kosi. Time sprječava dalja oštećenja, a ujedno vlaži, učvršćuje i jača kosu. Ima jako antigljivično djelovanje, uklanja i sprječava perut pa se koristi kod različitih gljivičnih oboljenja. Sama po sebi kana daje kosi crvenu boju, a pomiješana sa indigo prahom tamno-smeđu i crnu boju.

Miješanjem s bezbojnom kanom (Cassia obovata) možete dobiti svijetlo-smeđu ili plavu boju kose. Osim za bojenje kose, kana se primjenjuje i za bodi art.

2. trik – Indigo prah

Indigo prah za bojenje kose koristi se već preko 4.000 godina. Tokom 19. i početkom 20. vijeka bio je najpopularnija boja za kosu u Evropi i SAD-u, a zvali su ga i „crna henna“. Sam po sebi daje plavu (indigo) boju. Miješanjem plavog indigo praha i  crvene kane dobija se tamno-braon i crna boja kose. Kombinacija kane i indigo praha čini kosu podatnijom, kroti kovrdže i smooths vrhove, te potpuno uklanja elektricitet.

Indigo prah pomiješajte sa kanom za postizanje smeđih i tamnih nijansi, umjesto bakrenastih koje daje sama kana. S njime možete postići i prekrasnu crnu boju kose, čak i ako ste plavi ili sijedi. Za razliku od sintetičkih boja, indigo ne izaziva iritaciju i ne oštećuje kosu. Nasuprot tome, štiti i njeguje kosu te joj daje sjaj.

3. trik – Bezbojna kana

Bezbojna kana ili senna (Cassia obovata) pravi je prirodni pojačavač i regenerator kose. Istinska čarolija za beživotnu, neurednu kosu te za tjeme i kožu. Rezultati su vidljivi već nakon prve primjene, jer kosa postaje podatnija, jača i punija.

Preporučuje se i za tretiranje problematične, hronično masne kose ili iritiranog vlasišta koje svrbi. Samostalno se koristi za regenerisanje kose, dok miješanjem sa klasičnom kanom daje svijetlu-smeđu ili plavu boju, te ružičasto-blond nijanse (stravberri blond ili marigold blond).

Miješanjem bezbojne kane s indigo prahom mogu se dobiti smeđe i crne nijanse. Primjenom na sijedoj ili plavoj kosi postižu se zlatni tonovi. Ne preporučuje se nanositi bezbojnu kanu na svježe obojenu kosu, nego za to morate čekati 2-3 nedjelje.

Bezbojna kana odličan je tretman za suvu kožu i slabe nokte. Jednostavno je pomiješajte s vodom dok ne dobijete pastu i potom je nanesite na kritično mjesto.

Ostale biljke za bojenje kose

Žalfija za potamnjivanje

Ljekovita kadulja je idealna za sve koji žele da svoju kosu učiniti još tamnijom. Kuvajte šaku čaja od žalfije pola sata u litri ključale vode, možete i duže ako želite tamniju nijansu. Svježe opranu kosu isperite petnaestak puta skuvanim čajem. Preporuka je da to radite nad lavorom. Držati na glavi deset minuta i zatim isperite. Ovaj tretman koristite jednom nedjeljno dok ne postignete željenu nijansu. Nakon što to uspijete, boju možete održavati ponavljanjem tretmana jednom mjesečno.

Korijen rabarbare za plavuše

Korijen rabarbare dobar je za isticanje plave boje, a imate li svijetlosmeđu kosu, možete postići i boju meda. Prelijte 4 kašike praha korijena rabarbare sa tri šolje vode i to kuvajte 20 minuta. Opranu kosu isperite petnaestak puta sa skuvanom tečnošću pa zatim operite vodom. Ako ste u mogućnosti, osušite kosu na suncu da biste pojačali efekat boje.

Posvjetljivanje kose medom

Med je odlična negujuća maska za sve tipove kose, no jedna od njegovih karakteristika je i posvjetljivanje kose. On u sebi sadrži hidrogen peroksid, a svima nam je poznat efekat hidrogena na kosu. Djelotvornost meda zavisi od debljine i boje kose.

Pomiješajte med i destilovanu vodu u razmeri 4:1. Držite tu mešavinu jedan sat na glavi. Nakon toga operite kosu na uobičajen način. Ova metoda lagano posvjetljuje kosu, tako da je za jači efekat potrebno nekoliko puta ponoviti tretman. Dodavanje limuna ili cimeta pojačava efekat. Pripazite ako često koristite med u njezi kose, a ne želite menjati nijansu kose.

Amla za crvene ili braon tonove

Indijski ogrozd ili amla najbolji je „lijek“ za sijede, a uzima se oralno ili lokalno. Dodavanjem amle kani postižu se blago smeđi tonovi crvene, a dodavanjem indigu hladniji tonovi smeđe. Samostalno je odličan tretman za osvježavanje i volumen kose kovrdžave.

Piskavica

Sjemenke piskavice takođe su efikasne kod sjedih vlasi. Namočite šaku sjemenki preko noći, a sutradan ih ocijedite i izmiksajte sa dvije kašike surutke. Držite ovu smjesu na kosi sat vremena i zatim isperite. Piskavica uklanja i problem peruti te čini kosu mekom i sjajnom.

Hibiskus za crvenkaste tonove

Hibiskus služi za isticanje i obnavljanje crvenkastih tonova. Zgnječite 3-4 cvijeta hibiskusa. Zakuvajte 200 ml maslinovog ulja s tim cvjetovima. Procijedite mješavinu kad se ohladi. Mažite ulje na kosu prije spavanja, a ujutru je operite. Postupak ponavljajte 2-3 puta nedjeljno.

Druga je metoda kuvanje šake čaja od hibiskusa u dvije šolje vode desetak minuta. Ocijeđenim čajem prelijte kosu petnaestak puta. Držite tu tečnost na glavi sat vremena, a nakon toga je isperite vodom.

Kafa arabica za isticanje tamne boje kose

Primjenjuje se za isticanje tamne boje kose i prekrivanje sjedih. Skuvajte 3 litre jake kafe i izlijte je u lavor. Ovom kafom nad lavorom isperite kosu petnaestak puta. Ocijedite kosu i sačekajte još 15 minuta, a zatim je operite. Liječenje je idealan za prekrivanje sjedih i postizanje sjaja.

Kamilica za posvjetljivanje

Kamilica je jedan od najpoznatijih prirodnih načina za posvjetljivanje kose. Skuvajte čaj od pet kašičica kamilice u dva dcl vode. Utrljajte topli čaj u kosu, umotajte kosu u vrećicu, a zatim u peškir. Ostavite da odstoji 15-20 minuta. Nakon toga isperite kosu.

Da biste napravili eksperiment kako će bilo koja od ovih boja ispasti na vama, pokupite kosu sa četke i obojite prikupljene vlasi nekom od prirodnih boja.

Izvor: alternativazavas.com

PROČITAJTE:

Uz pomoć sastojaka iz kuhinje, uklonite neželjenu farbu sa kose

Prirodni šamponi za spas kose!

Za 7 dana sa samo jednom namirnicom, OD SIJEDE DO PRIRODNE BOJE KOSE

ORGANSKA ĐUBRIVA nejednako djeluju na različito povrće

Agrosavjet
-
0
ORGANSKA ĐUBRIVA nejednako djeluju na različito povrće

Organsko đubrivo – Obilno se stajnjakom đubre paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir, kupusnjače, vrežasto povrće, praziluk i celer, manjom količinom stajnjaka korjenasto povrće, crni i bijeli luk, salata i spanać, a organskim đubrivom se ne đubre grašak, boranija, bob.

Organska đubriva utiču na bujniji rast i sočnost povrća. To je za neke vrste pogodno (kupus, paprika), ali ne za  vrste koje se moraju čuvati u toku zime. Na njih preobilno đubrenje organskim đubrivima nepovoljno djeluje. Uslovno razlikujemo tri grupe povrća:

– Povrće koje se obilno đubri stajnjakom: paradajz, paprika, plavi patlidžan, krompir, kupusnjače (kupus, kelj, karfiol, keleraba i sl.), vrežasto povrće (lubenica, dinja, krastavac, tikve), praziluk i celer;

– Povrće koje se đubri manjom količinom đubriva gaji se druge godine poslije unošenja organskih đubriva, korjenasto povrće (mrkva, peršun, paštrnak), crni i bijeli luk, salata i spanać;

– Povrće koje se gaji treće godine poslije unošenja stajnjaka, a najčešće se ne đubri organskim đubrivom, a to su: grašak, boranija, bob.

Ovakav odnos prema organskim đubrivima omogućuje planiranje bašte i izbor vrste u toku tri ili više godina.

Prirodna mineralna đubriva

U bio-bašti se na bazi standarda organske poljoprivrede mogu koristiti samo prirodna mineralna đubriva (sirovi fosfat, tomasova brašna, kalijumove soli, guano, kreda, gips, dolomit, sumpor i dr.).

Prirodna mineralna đubriva koriste se u osnovnoj i predsjetvenoj pripremi zemljišta i za prihranjivanje. U praksi je uobičajeno da se za vrste duge vegetacije polovina ukupne količine potrebnih hraniva daje pred sjetvu ili sadnju, a prema potrebi biljke se prihranjivanjem prosječno u razmaku 20-30 dana.

Povrće kratke vegetacije đubri se pred sjetvu ili sadnju (grašak, salata, spanać), a po potrebi se prihranjuje svakih 7-10 dana. U bio-bašti sa brojnim vrstama i biološkom zaštitom neophodno je održavati punu kondiciju svake vrste i sorte. Zato se primjenjuje prihranjivanje – folijarno (preko lista) i fertigacijom (sistemom za zalivanje) svakih 7-10 dana i to sa tečnim organskim đubrivima ili sa biljnim pripravcima (domaći ili kupljen), fito-eko preparatima humusin, čaj ili ekstrakt koprive, valerijane i sl.). Jasno mogu se koristiti i dozvoljena mineralna i organska đubriva.

Dozvoljeno je korišćenje sljedećih organskih i mineralnih đubriva:

Stajnjak (sopstvena organska proizvodnja), sušeno kokošije đubrivo (iz domaće proizvodnje), kompost (sopstvena proizvodnja ili sertifikovan), osoka (tečni stajnjak uz fermentaciju), treset, glina (perlit, vernukulit), supstrat poslije proizvodnje gljiva, nusproizvod biljne proizvodnje (iz bio-bašte i organske proizvodnje), morske alge, strugotina, drveni pepeo, guano sirovi fosfat, aluminkalcijum fosfat, tomasovo brašno, kalijumove soli, kalijum sulfat za Mg, prirodni kalijum karbonat, kalijum i magnezijum karbonat, magnezijum sulfat, kalcijum hlorid, elementarni sumpor, kameno brašno (od bazalta kvarca, kalijumove gline, bentonit), krečnjak od školjki i algi, minerali kalijuma, mikroelement.

Povrće brzo reaguje na nedostatak hraniva. Kada se na biljkama pojave promjene koje označavaju nedostatak makro ili mikroelemenata treba ih na odgovarajuće načine prihraniti.

Prof. dr Branka Lazić

Izvor: poljoprivreda.info

PROČITAJTE:

Pročitajte kako da iskoristite OPALO LIŠĆE – Besplatno organsko đubrivo

Borba s puževima u organskoj proizvodnji povrća

Kadifa kao salata i kao organsko đubrivo – Pogledajte 10 razloga zašto saditi ovaj cvijet!

Cvijeće i povrće – Šta sa čime saditi?

Agrosavjet
-
0
Cvijeće i povrće – Šta sa čime saditi?

Često slušamo o dobrim i lošim susjedima u povrtnjaku, ali kada je cvijeće u pitanju, to i nije toliko bitno, to pravilo ne važi, ali zato vrijede neka druga pravila kojih bismo se trebali pridržavati.

Cvijeće

Na balkonu zaista možete posaditi bilo koju cvjetnu vrstu, a ono na šta treba paziti je kako je orijentisan balkon ili terasa. Neke biljke neće uspjeti jer ste ih smjestili na pogrešnu stranu svijeta, na kojima dobijaju previše ili premalo sunca. Takođe, nekim biljkama ne odgovara da su na udaru vjetra.

Osim mikroklimatskih uslova, svakako je bitno dali je balkon zatvoren ili je u pitanju lođa, od toga zavisi hoće li cvjeće biti zaštićeno od vjetra. U slučaju kombinovanja više vrsta u jednoj saksiji, vodite računa o tome da povezujete biljke koje imaju iste potrebe – ne samo u smislu sunca, nego i vode. Ako ste početnik, bolje je da isprva sadite biljke odvojeno, a tek kasnije počnete kombinovati.

ISTOK

Idealno mjesto za vodenike, a sa njima u kombinaciji funkije i dalije. Pripazite da nije visoka sorta funkija u pitanju. Dalije mogu biti i na jugoistoku.

vodenika
Vodenika

SJEVER

Budući da nema dovoljno sunca, ako ništa drugo ne uspijeva, pokušajte s ukrasnim travama. Izvrstan su estetski spoj sa fuksijama, gomoljastim begonijama i ukrasnom koprivom koje takođe ne trebaju puno sunca.

JUG I ZAPAD

Većina ljetnjeg cvijeća (pelargonije i vinke ), sukulenti te fedumi vole sunčanu stranu balkona kao i mediteransko bilje poput lavande, ruzmarina i žalfije. Ljubiteljicu sunca, australijsku Ivančicu posadite sa surfinijom.

Ljudi često griješe kada stavljaju bosiljak na sunce. Sjever, tj. sjena i polusjenka, za njega su idealni, kao i za nanu.

Menta, origano i žalfija su agresivni začini i zato bi ih trebalo saditi odvojeno. Agresivne biljke su one koje brzo rastu i šire se po posudi pa ugrožavaju vrste pored sebe.

Povrće

Kada pak govorimo o povrtnjaku, tu valja paziti šta sa čime saditi. Sadnjom više različitih biljaka na nekom prostoru omogućava se optimalno iskorišćenje površine vrta. Preporučljivo je saditi biljke koje ranije daju plodove sa onima koje sporije zriju – to će podstaći brži rast kasnih biljaka te njihove veće plodove.

Biljke koje pak rastu uz ivicu vrta trebaju biti strateški sađene kako bi štitile vrt od raznih parazita. U toj ulozi vrlo korisni mogu biti: pasulj, narcis i vinova loza. Stolisnik je biljka koju je vrlo korisno saditi između puteva. Takođe, sadite biljke koje brzo zriju. Na primjer, kad sadite paradajz, kraj njega posadite i šargarepe ili radič kako bi ste ih ranije mogli ubirati.

Dobro je znati i da mahunarke ne valja saditi uz papriku, bilo da je riječ o slatkoj zelenoj paprici ili ljutim papričicama. Ovo važi i za neven, koji inače odbija štetočine. Zapravo, sve biljke koje odbijaju štetočine takođe odbijaju i pasulj. Jagode i paradajz vole toplo vrijeme i nikako se ne slažu sa biljkama iz hladnije sezone kao što su brokoli i karfiol.

Papriku pak nije dobro saditi u blizini tikvi. Paradajz držite podalje od peršuna, krastavaca i šargarepe. Sadite li grašak, pazite da mu u blizini nisu bijeli luk, luk i paprika jer negativno djeluju na rast graška. Sadite li krompir u svom vrtu, zapamtite da se dobro slaže s pasuljem, ali ne voli blizinu paradajza, krastavaca i suncokreta.

Paradajz
Foto: AgroSavjet/Paradajz u plasteniku

Začinske trave, na primjer vlašac, dobro se slažu sa šargarepom, ali valja izbjegavati kombinacije sa pasuljem. Imate li u vrtu ili na balkonu jagode, pripazite na njihovo razmnožavanje i nemojte ih saditi u blizini kupusa. Naime, kupus i jagode negativno djeluju jedno na drugo.

Kupus i jagode javno se ne vole stoga ih pokušajte saditi što dalje jedno od drugoga. Obe vrste vole sunčane položaje.

Patlidžan je povrće koje se dobro slaže sa većinom sustanara u vrtu, međutim dobro je izbjegavati sadnju u blizini nane.

Krompir i paradajz par su koji ne uspijeva na prevelikoj blizini. Sadite li obe ove kulture, obavezno ih držite odvojene.

Grašak nikad ne sadite uz tikve i krastavce. Dobro se slaže sa šargarepom i peršunom.

Crni i bijeli luk loše utiču na rast pasulja i drugih mahunarki pa pri sadnji vodite računa da ih držite odvojene.

Izvor: zdravasrbija.com

PROČITAJTE:

Ovo voće i povrće možete gajiti na balkonu – Nećete imati potrebe da idete na pijacu!

HOKAIDO TIKVA – Uzgoj i upotreba ove popularne tikve

Proljetna sadnja prelijepe BEGONIJE

KUPINA – Vrijeme i način sadnje

Agrosavjet
-
0
KUPINA – Vrijeme i način sadnje

Kupina se može saditi od oktobra do aprila, ukoliko je zemljište pogodno za rad i ukoliko nisu niske temperature. Ali najčešće se sadi u jesen i rano s proljeća. U koje doba će se saditi zavisi od rejona i od obezbjeđenja izdanaka. 

Jesenje sađenje

Preporučuje se za južnije krajeve, u kojima se zemljište ne zamrzava dublje, a proljeće je najčešće suvo.

Proljetno sađenje

Preporučuje se za hladnije rejone, u kojima se zemljište preko zime dublje zamrzava. U takvim krajevima kupina zasađena u jesen može lako da izmrzne ukoliko se zemljište zamrzne do 10 cm dubine, jer se izdanci još nisu ukorijenili.

Razmak sađenja kupine

Razmak sađenja kupine zavisi od sistema, odnosno načina gajenja. Postoji više sistema gajenja od kojih su u svijetu najviše u primjeni sljedeći:

  • sistem žbunova sa kvadratnim rastojanjem
  • sistem žbunova sa pravougaonim rastojanjem i
  • sistem žive ograde

Sistem žbunova sa kvadratnim rastojanjem

Po sistemu žbunova s kvadratnim rastojanjem kupina se sadi na razmaku 1,5 do 2 m, u zavisnosti od bujnosti sorte. Ovaj način sađenja primjenjuje se na manjim površinama i gdje će se zemljište obrađivati ručno ili zaprežnim oruđima.

Sistem žbunova sa pravougaonim rastojanjem

Po sistemu žbunova s pravougaonim rastojanjem kupina se sadi na razmaku 2,5 do 3 m red od reda i 1,2 do 2 m izdanak od izdanka u redu, što zavisi od bujnosti sorte i načina obrade (zaprežnom stokom i malin traktorima – do 18 KS, ili traktorima jačine 35 i više KS).

Za zaprežnu obradu i obradu traktorima do 14 KS dovoljno je rastojanje 2,5 X 1,5 m. Kod ovog sistema gajenja kupine žbunovi su razmaknuti, pa je moguća i ručna obrada i između njih.

Sistem žive ograde

Po sistemu žive ograde, koji je najbolji i prvenstveno se preporučuje za veće površine, kupina se sadi na rastojanju 2,5-3 m red od reda, u zavisnosti od spomenutih činilaca i 0,80-1,20, izdanak od izdanka u redu.

Kod ovog sistema će se već poslije treće godine gajenja ceo prostor u pravcu redova popuniti u vidu žive ograde, po čemu je sistem i dobio ime.

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Jagodasto voće – Staniša A. Paunović, Petar D. Mišić, Asen S. Stančević

PROČITAJTE:

Upoznajte se sa najboljim ranim sortama KUPINE

Perspektivne sorte kupine

Žuta rđa izdanaka i lista kupine – Koliko je štetna?

Na šta treba obratiti pažnju prilikom pravljena baštenskih leja

Agrosavjet
-
0
Na šta treba obratiti pažnju prilikom pravljena baštenskih leja

Baštenska leja – Gajenje povrća na lejama primjenjuje se na parcelama koje su slabo propustljive, kao i na zemljištima sa povećanim sadržajem štetnih soli ili sa plićim oraničnim slojem. 

Na lejama se može gajiti kako rasad povrća (za kasnu proizvodnju), tako i samo povrće i to od sjetve ili sadnje do berbe (najčešće u baštenskoj proizvodnji).

Karakteristike dobre leje

Najčešće su pravougaonog oblika, širina leje može da varira između 120 i 150 cm, a najčešća visina je od 20 do 30 cm, dok se dužina određuje prema potrebi, a preporuka je da ne bude duža od 40 m.

Ako se povrće gaji na više leja, one se postavljaju paralelno po dužini sa stazama širine od 40 do 60 cm. Svi radovi u leji se obavljaju sa staze i zato ona ne bi trebalo da bude šira od 150 cm.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom pravljenja leje

Leje se postavljaju po dužoj strani u pravcu sjever-jug zbog ujednačenijeg i pravilnog osvjetljenja biljaka tokom vegetacije. Kod pravljenja leja, prvo se istrasiraju staze. Staze se ne kopaju, već se samo u određenoj širini ugazi i sabije zemljište radi boljeg korišćenja sunčeve svjetlosti tokom vegetacije.

Leja ne smije biti visoko uzdignuta iznad staze jer se tad veoma brzo suši. Površina leje treba da je vodoravna, bez ulegnuća u kojima bi se voda mogla sakupljati.

Međutim, leja ne smije biti ni ispupčena jer se tada voda sliva niz stazu. Leje omogućavaju bolje cijeđenje suvišne vode tokom zime i ranog proljeća, a za vrijeme vegetacije navodnjavanje se, najčešće, vrši tekućom vodom koja se sprovodi stazom, nakon čega se upija u leje.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Tople leje za početnike – Uputstva za pravljenje

Napravite svoju bašticu – 5 biljaka koje je lako uzgajati

5 najčešćih početničkih grešaka prilikom kreiranja bašte

Ovo voće i povrće možete gajiti na balkonu – Nećete imati potrebe da idete na pijacu!

Agrosavjet
-
0
Ovo voće i povrće možete gajiti na balkonu – Nećete imati potrebe da idete na pijacu!
Neko povrće i voće čak i bolje uspijeva posađeno u kante koje držimo na balkonima. Isprobajte i videćete kako je to praktično i lako.

Ako ste u duši baštovan i volite gajenje povrća, neće vas u tome spriječiti to što živite u stanu. Postoje biljke koje se mogu uzgajati u kantama, a pri tome će rađati čak i bolje od onih posađenih u bašti.

Prednosti gajenja voća i povrća u kantama su mnoge:

Dostupnost; nije vam potreban alat (motike, ašovi, sadiljke); nećete imati korov; nećete imati problema s puževima, minimum korišćenja pesticida itd.

Ovo je spisak voća i povrća koje slobodno možete da posadite u kante i uzgajate na balkonu:

1. Zelena salata

Zelena salata je veoma zahvalna za sadnju u kantama ili u gajbama na balkonu, međutim vodite računa da to bude u rano proleće ili kasnu jesen. Tokom ljeta, salati je previše toplo na balkonu i brzo će prerasti.

2. Blitva

Blitva je slična zelenoj salati i više će preživjeti tokom hladnijeg periodu nego tokom toplog. To može biti i veliki plus za ljubitelje svježeg lisnatog povrća, jer će tokom hladnijih dana imati stalan izvor željeza u svojoj bašti.

3. Šargarepa

Šargarepa je kao stvorena za sadnju u kantama. Potrebno je da u kante sipate što rastresitiju zemlju i da redovno zalivate svoju malu bašticu. Uskoro ćete imati predivne i sočne šargarepice na svom tanjiru.

4. Rotkvice

Rotkvice će vam stići u isto vrijeme kad i zelena salata. Znači u proljetnom periodu prije velikih vrućina. Sve što je potrebno je rastresita zemlja i dosta vode.

5. Paradajz

Najbolje je saditi čeri paradajz u kantama, ali mora to biti velika i duboka kanta kako bi biljka imala dovoljno snage. Vodite računa da paradajz ne sadite na balkonima ako živite u soliterima, jer je potrebno da do njih u periodu cvjetanja dođu pčele koje će ih oprašiti.

6. Krastavac

Ovo povrće je kao stvoreno za sadnju na balkonima, verandama u vertikalnim vrtovima ili u kantama. Imaju kratku sezonu i veoma brzo sazrijevaju. Izuzetno su laki za održavanje.

7. Jagode

Postoji vrsta jagoda koja svaki mjesec donosi plodove i izuzetno je pogodna za sadnju na balkonu. Jednostavno je posadite u viseće saksije i jagode će ubrzo da „puste“ svoje plodove preko ivica te saksije.

Zbog toplote na balkonu one će dospeti veoma brzo.

8. Limun

Limun se na našim prostorima najčešće i gaji u velikim kantama. Sve što morate da uradite je da ga tokom zime unesete u kuću, a čim otopli iznesite ga na balkon i uživajte u domaćem, neprskanom limunu….

9. Začinsko bilje

Sve začinske biljke posadite u kante ili u male gajbice i ne brinite. One će rasti veselo i srećno, a vi ćete svako malo da čupkate i spremate fantastična jela. Ruzmarin, majčina dušica, peršun, origano i drugo začinsko bilje su kao stvoreni za ovakvu sadnju.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

OD URME DO PALME- Kako da odgajite lijepe biljke iz sjemenki urme

ČERI PARADAJZ: Uzgoj u saksiji na balkonu

Svileno drvo – Kako da gajite omiljenu vrtnu biljku svakog baštovana

Ovim metodama provjerite klijavost sjemena povrća

Agrosavjet
-
0
Ovim metodama provjerite klijavost sjemena povrća

Bliži se proljeće, vrijeme za sjetvu i potrebno je pregledati sjeme. Tokom svake sezone ostane nam izvjesna količina sjemena koju nismo posijali ili kojoj je istekao rok deklarisani sjetve i za koju je najbolje unapred utvrditi stepen klijavosti i tako olakšati rad tokom sjetve.

Pod klijavim sjemenom podrazumevamo broj sjemenki koje su proklijale, a izražava se u procentu (%), u odnosu na ukupan broj posijanih sjemenki.

Potrebno se pobrinuti da se sjetva obavlja sa sjemenom koje može da klija i razvije nove biljke. Da bismo bili sigurni kakve je klijavosti seme najbolje je to utvrditi testom 2 do 5 sedmica prije sjetve. Za takve testove uzme se manja količina sjemena (minimalno 10 sjemenki).

Brzi test – Sjeme potopiti u rastvor soli

Najlakši i najbrži način utvrđivanja klijavosti sjemena je da se uzorak sjemena potopi u slabi rastvor kalijumpermanganata. Klijavo sjeme će potonuti na dno, a štura, “mrtva” će isplivati na površinu.

Isti učinak će imati i potapanje sjemena u slabi rastvor soli. Prvo se napravi slabi rastvor soli od 3% do 5% i sjemenke se spuste u rastvor, lagano promiješa i ostavi 10 do 15 minuta. Sjeme krastavca se potapa u rastvor 30g soli i 1l vode, a sjeme paprike, paradajza, patlidžana, kupusa se potapa u rastvor 50g soli i 1l vode. Štura zrna će isplivati na površinu.

Ovo je brzi test koji se često koristi u sjetvi krastavca i kojim se uklanjaju šture sjemenke krastavca. Nakon ovog testa potrebno je sjemenke krastavca dobro isprati vodom i što prije posejati. Ukoliko nećemo pristupiti sjetvi sjemenke je potrbno osušiti.

Pripremiti klijalište

Deset ili više sjemenki se uzme od količine koju imamo i položi na ovlaženu gazu, salvetu ili papirni ubrus i odozgo pokrije sa drugim navlaženim komadom. Ovako pripremljeno klijalište se stavi u tanjir i prekrije tankom najlonskom folijom ili se stavi u rar kese (bolje čuvaju vlagu). Čuva se na sobnoj temperaturi (najbolje na temperaturi od 18 do 20ºC) i pazi da je gaza uvijek dovoljno vlažna.

U zavisnosti od vrste i sorte sjemenke će proklijati nakon nekoliko dana. Vaše je da izbrojite broj klijavih zrna. Prilikom brojanja treba obratiti pažnju i na zrna koja su klijala, ali koja pokazuju različite abnormalne pojave (pojava samo korijena ili samo nadzemnog dijela, razni drugi deformiteti koji će dovesti do ugunuća klijanca). Ovakva zrna ubrojiti u zrna koja ne razvijaju biljke tj. u “mrtva” zrna.

Za ispitivanje sjemena tikvice, tikve može se koristiti trik sa elektrostatičkim nabojem plastične boce. Suvo sjeme se položi u tankom sloju. Plastična boca se protlja i kada nastane statički naboj prijeđe se iznad sjemenki na visini od 1 do 2cm. Šture/prazne sjemenke će se zalijepiti za bocu. Ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta.

Broj dana za klijanje

Različitim kulturama je potreban i različit broj dana da bi klijale i nikle. Sjeme repe, repice, cvekle, dinje, krastavca, pasulja, kukuruza, graška klija nakon 5 do 7dana. Nakon 10 dana pojavljuju se mlade biljke nekih sorti pasulja, tikvice, tikve, kupusa, patlidžana, zelene salate, luka iz sjemena, paradajza, šargarepe, lubenice. Celer, kopar, peršun, paštrnjak, paprika trebaju i više od 2 sedmice da proklijaju i niknu. Sjemenu špargle je potrebno i preko 3 sedmice da proklija i nikne.

Nakon pojave klijanaca utvrđuje se koliki je procenat sjemena sa klicama:

  • 0% – sjeme je potpuno nepodesno za sjetvu, mrtvo sjeme;
  • 20% – sjeme sa veoma malom klijavošću, opravdana sjetva samo ako se radi o vrsti i sorti čije se sjeme teško nabavlja i koju želimo očuvati, najbolje je ovakvo sjeme posijati u zatvorenom prostoru gdje možemo nadzirati većinu uslova nicanja;
  • 50% – sjeme srednje moći klijavosti, ovo sjeme se može posijati u vrt, ali uz povećanje sjetvene norme za 50%;
  • 80% – sjeme dobrih klijavih karakteristika;
  • 95% – sjeme odličnog kvaliteta.

Autor: Ranka Vojnović

Izvor: poljoklub.com

PROČITAJTE:

Vrijeme je za nabavku sjemena – Evo na šta posebno treba obratiti pažnju!

Količina sjemena potrebna za direktnu sjetvu povrća /TABELA/

Pet glavnih razloga zašto sjeme nije niklo!

Napravite sami – Zdrav margarin u vašoj kuhinji brzo i lako!

Agrosavjet
-
0
Napravite sami – Zdrav margarin u vašoj kuhinji brzo i lako!

Jeftiniji, zdraviji, ukusniji – napravite sami domaći margarin.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja, bogat je nezasićenim masnim kiselinama. Pogledajte kako ga možete i sami napraviti!

Sastojci:

  • Pola šoljice mlijeka / vode
  • Jedna šoljica ulja (suncokretovo ili mješavina maslinovog i suncokretovog) ili pola šoljice suncokretovog ulja i pola šoljice kokosovog ulja
  • Jedno žumance
  • Jedna čajna kašika limunovog soka
  • Pola čajne kašike soli

Kako se pravi margarin

Za izradu su potrebni: mikser, dvije činije (različitih veličina, kako bi mogle stati jedna u drugu ) i led.

U većoj činiji izdrobite led i dodajte malo vode kako bi se održavala temperatura oko 0 stepeni C. U manju posudu, uronjenu u veću sa ledom, dodajte sastojke na sljedeći način:

Zagrijte vodu i ulje na otprilike 40 stepeni. U manju posudu ulijte ulje u koje ste ranije umiješali žumance i na najjačoj brzini mutite. Dodajite pomalo mlijeka/vode i mutite još oko dva minuta dok se voda i ulje ne povežu. Dodajte limunov sok i so pa lagano mutite dok se margarin ne zgusne. Po želji na kraju možete da dodate i neki začin po želji.

Margarin prebacite u neku posudu i čuvajte u frižideru. Najbolje je koristiti ga u roku dva-tri dana.

Izvor: opusteno.rs

PROČITAJTE:

Zašto je svinjska mast zdravija od ulja

Margarin hrana ili plastika?

Napravite sami prirodni vitamin C

1...540541542...1.015Stranica 541 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia