Ovim metodama provjerite klijavost sjemena povrća

Pod klijavim sjemenom podrazumevamo broj sjemenki koje su proklijale, a izražava se u procentu (%), u odnosu na ukupan broj posijanih sjemenki.

Potrebno se pobrinuti da se sjetva obavlja sa sjemenom koje može da klija i razvije nove biljke. Da bismo bili sigurni kakve je klijavosti seme najbolje je to utvrditi testom 2 do 5 sedmica prije sjetve. Za takve testove uzme se manja količina sjemena (minimalno 10 sjemenki).

Brzi test – Sjeme potopiti u rastvor soli

Najlakši i najbrži način utvrđivanja klijavosti sjemena je da se uzorak sjemena potopi u slabi rastvor kalijumpermanganata. Klijavo sjeme će potonuti na dno, a štura, “mrtva” će isplivati na površinu.

Isti učinak će imati i potapanje sjemena u slabi rastvor soli. Prvo se napravi slabi rastvor soli od 3% do 5% i sjemenke se spuste u rastvor, lagano promiješa i ostavi 10 do 15 minuta. Sjeme krastavca se potapa u rastvor 30g soli i 1l vode, a sjeme paprike, paradajza, patlidžana, kupusa se potapa u rastvor 50g soli i 1l vode. Štura zrna će isplivati na površinu.

Ovo je brzi test koji se često koristi u sjetvi krastavca i kojim se uklanjaju šture sjemenke krastavca. Nakon ovog testa potrebno je sjemenke krastavca dobro isprati vodom i što prije posejati. Ukoliko nećemo pristupiti sjetvi sjemenke je potrbno osušiti.

Pripremiti klijalište

Deset ili više sjemenki se uzme od količine koju imamo i položi na ovlaženu gazu, salvetu ili papirni ubrus i odozgo pokrije sa drugim navlaženim komadom. Ovako pripremljeno klijalište se stavi u tanjir i prekrije tankom najlonskom folijom ili se stavi u rar kese (bolje čuvaju vlagu). Čuva se na sobnoj temperaturi (najbolje na temperaturi od 18 do 20ºC) i pazi da je gaza uvijek dovoljno vlažna.

U zavisnosti od vrste i sorte sjemenke će proklijati nakon nekoliko dana. Vaše je da izbrojite broj klijavih zrna. Prilikom brojanja treba obratiti pažnju i na zrna koja su klijala, ali koja pokazuju različite abnormalne pojave (pojava samo korijena ili samo nadzemnog dijela, razni drugi deformiteti koji će dovesti do ugunuća klijanca). Ovakva zrna ubrojiti u zrna koja ne razvijaju biljke tj. u “mrtva” zrna.

Za ispitivanje sjemena tikvice, tikve može se koristiti trik sa elektrostatičkim nabojem plastične boce. Suvo sjeme se položi u tankom sloju. Plastična boca se protlja i kada nastane statički naboj prijeđe se iznad sjemenki na visini od 1 do 2cm. Šture/prazne sjemenke će se zalijepiti za bocu. Ovaj postupak treba ponoviti nekoliko puta.

Broj dana za klijanje

Različitim kulturama je potreban i različit broj dana da bi klijale i nikle. Sjeme repe, repice, cvekle, dinje, krastavca, pasulja, kukuruza, graška klija nakon 5 do 7dana. Nakon 10 dana pojavljuju se mlade biljke nekih sorti pasulja, tikvice, tikve, kupusa, patlidžana, zelene salate, luka iz sjemena, paradajza, šargarepe, lubenice. Celer, kopar, peršun, paštrnjak, paprika trebaju i više od 2 sedmice da proklijaju i niknu. Sjemenu špargle je potrebno i preko 3 sedmice da proklija i nikne.

Nakon pojave klijanaca utvrđuje se koliki je procenat sjemena sa klicama:

• 0% – sjeme je potpuno nepodesno za sjetvu, mrtvo sjeme;
• 20% – sjeme sa veoma malom klijavošću, opravdana sjetva samo ako se radi o vrsti i sorti čije se sjeme teško nabavlja i koju želimo očuvati, najbolje je ovakvo sjeme posijati u zatvorenom prostoru gdje možemo nadzirati većinu uslova nicanja;
• 50% – sjeme srednje moći klijavosti, ovo sjeme se može posijati u vrt, ali uz povećanje sjetvene norme za 50%;
• 80% – sjeme dobrih klijavih karakteristika;
• 95% – sjeme odličnog kvaliteta.