уторак, јул 22, 2025
Naslovnica Blog Stranica 516

Kakvo zemljište odgovara jagodama za postizanje visokih prinosa?

Jagoda se može gajiti na različitim tipovima zemljišta. Najbolja su ilovačasto-pjeskovita i zemljišta bogata organskim materijama (humusom), gdje se vlažnost kreće od 75 do 80%; na takvim zemljištima se postižu najveći prinosi i najbolji kvalitet plodova.

Zemljišta moraju biti dovoljno duboka i drenirana, jer u slabo dreniranom zemljištu bokori uginu, pored ostalog i usljed gljivice Phytophtora fragariae. Jagoda ne podnosi krečna zemljišta sa visokim sadržajem rastvoriljivog kreča, kao ni plitka, hladna i glinovita zemljišta.

U pogledu reakcije (pH), divlje i kulturne sorte jagode mogu da uspijevaju na kiselim, neutralnim i alkalnim zemljištima. Iznos pH od 4 u zemljištu više šteti biljkama nego pH 8. Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 do pH 6,4. Kada se zemljište đubri azotom u nitratnom obliku, pH treba da se kreće od 4 do 5,8, a najveći je porast bokora pri 4,6; pri đubrenju azotom u amonijačnom obliku pH trba da je između 5,8 i 6,4, a najboji je porast boraka pri pH 6,4.

Kako da đubrite zemljište za proizvodnju jagoda pročitajte na sljedećem linku ispod:

Kako obaviti ĐUBRENJE JAGODNJAKA

Izvor: agrosavjet.com/Literatura: Jagodasto voće – Staniša A. Paunović, Petar D. Mišić, Asen S. Stančević

Zaštita voćaka od virusa

Osnovna mjera suzbijanja virusa voćaka i vinove loze jeste korišćenje za sadnju bezvirusnih sadnica.

Prvi uslov za to jeste nabavka sadnica od registrovanih proizvođača sa atestima kao dokazom da su sadnice bezvirusne. Takve sadnice moraju voditi porijeklo iz rasadnika čija je proizvodnja sadnica bila predmet kontrole institucija koje je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede i koje su u tom procesu prošle završni test na prisustvo virusa.

Proces proizvodnje sadnog materijala mora biti legalan. To znači da su se ostvarili sljedeći uslovi:

  • da je proizvodnja sadnog materijala prijavljena kod Ministarstva poljoprivrede u predviđenom vremenu sa tačnom količinom sadnica koje će biti proizvedene u datoj godini,
  • da su podloge koje će se kalemiti zdrave, bezvirusne,
  • da su plemke (kalem grančice) uzete sa bezvirsunih matičnih stabla institucije koja je registrovana za uzgoj matičnih stabala i da je broj nabavljenih plemki adekvatan broju sadnica koje će se proizvesti,
  • da su matična stabla kod držaoca matičnih stabala bezvirusna i da se nalaze u području gdje nema proizvodnih zasada i drugih biljaka domaćina virusa ili se uzgajaju u mrežarnicima.
  • da su rasadnici za proizvodnju sadnica u lokalitetima gdje u orkuženju nema proizvodnih zasada ili pojedinačnih zasada koji bi mogli biti izvor zaraze
  • da proizvođač sadnica, na kraju vegetacije, dobije uvjerenje o priznavanju proizvodnje sadnica na količinu koja je prijavljena i koja je proizvedena,
  • da svak sadnica bude označena sa atestom koj proizvođač dobija od nadležnog Ministarstva u onom broju koji odgovara količini proizvedenih sadnica, i,
  • da nadležne inspekcijske službe kontrolšu promet sadnog materijala kako bi se izbjegao promet sadnica iz proizvodnje koja nije bila predmet kontrole ili su za prizvodnju korišćene plemke iz proizvodnih zasada i podloge nepoznatog zdravstvenog stanja.

Značajna mjera je i uzgoj tolerantnih sorti. Da li mjera krčenja zaraženih stabala može doprinijeti suzbijanju virusa. Jedino potpune mjere, izvedene do kraja, na cijeloj teritoriji države, mogu imati pozitivnog efekta. Svak paracijalna aktivnost neće dati nikakve rezultate zato što je virus veoma raširen, zaražen veliki  broj procenata stabala koa su izvor za nove infekcije.

Najsigurniji i najbtži način za dobijanje bezvirusnih podloga jeste njihova proizvodnja kulturom tkiva in vitro

Izvor: agrosavjet.com / literatura: „Primjena pesticida u zaštiti voćaka i vinove loze“

PROČITAJTE:

Virusi u povrtarskoj proizvodnji nanose veliku štetu – Kako da ih spriječite

PASULJ: Mozaik lista izaziva virus, kako ga zaštititi

Ispaša ovaca – Najekonomičniji način uzgoja

Ispaša ovaca – S obzirom na mogućnost izbora biljaka, paša je najbolja i najjeftinija hrana za ovce. Što je učešće paše u obroku veće to su troškovi ishrane ovaca niži, a samim tim ovčarska proizvodnja je ekonomičnija. Smatra se da su ovce najefikasnije u iskorišćavanju pašnjaka.

Za razliku od goveda ovce više vole da pasu niže i finije trave. Takođe, za razliku od goveda, ovce uglavnom vole da pasu u stadu. Ovce imaju usku glavu, vrlo pokretnu gornju usnu i oštre sekutiće što im omogućava korišćenje pašnjaka s niskim travama. Radije jedu mlade biljke, lšiće i izdanke, a starenjem biljke smanjuje se njihovo konzumiranje. Ako zato ima prilike ovca ume da na pašnjaku bude vrlo izbirljiva.

Biraće prvo vrste koje radije jede, a unutar biljne vrste prvo konzumira list i cvijet, a zatim stabljiku. Odabir vrste nije određen izgledom, građom i prinosom, nego ukusnošću i hranjivom vrijednošću. Ovce koriste velik broj biljnih vrsta, trava, i leguminoza. Podrazumijeva se da je pašnjak kvalitetniji ako je učešće leguminoza veće i obrnuto. Na oskudnim pašnjacima, kada nema mogućnosti izbora biljaka, nije rijedak slučaj da nekad konzumiraju i pojedine korovske biljke. Ovo svakako nije za preporuku za praksu. Treba težiti napasanju ovaca na uređenim pašnjacima.

Ispaša ovaca kao najekonomičniji način uzgoja

Zajednička osobina zelenih voluminoznih hraniva je da sadrže malo suve materije 15 – 25 %, zatim 3 – 7 % celuloze i 1,5 – 2,5 % mineralnih materija. Zelena trava bogata je vitaminima A  i D, te provitaminom vitamina A. Zavisno od sadržaja suve materije u paši, rase, tjelesne razvijenosti, razvijenosti samog grla, fiziološke faze, pola,  ovce dnevno mogu pojesti 5 – 10 kg paše. U nas se ovce najčešće napasuju slobodno na prirodnim pašnjacima, dok je korišćenje pregonskog napasivanja ovaca daleko rjeđe. Ponegde se na većim okućnicama koriste pregoni ali su u pitanju uglavnom neka manja stada ovaca. Pregonske ispaše ovaca na sijanim travnjacima skoro i da nema.

Autor: Nikolić Zoran dipl. ing.

Izvor: agroinfonet.com

PROČITAJTE:

Kako treba da izgleda objekat za ovce?

Pogledajte kako izgleda kada pronađete ovna obraslog sa 35 kilograma vune

Ishrana ovaca tokom zime

Nova pametna košnica – Med teče kao iz česme

Predstavljamo vam novi  izum „Flow hive 2+“ koji vam omogućava da uživate u svježem medu svojih pčela, a bez da pritom otvorite košnicu. To je daleko manje stresno i za same pčele i za pčelara koji prema starim dostupnim tehnikama treba uložiti ogroman trud ali i vrijeme da se izvadi med.

Uključite česmu i gledate kako vaš svježi, čisti med direktno iz košnice teče u teglu. Bez nereda, bez puno buke, nema skupe opreme za vrcanje i pčele jedva da se i uznemire.

Da bi vam sve bilo mnogo jasnije pogledajte video:

Izvor: agrosavjet.com

Košnica sa slavinom za točenje meda /VIDEO/

Kako odabrati kosilicu za vaš travnjak?

KAKO ODABRATI PRAVU KOSILICU – Iako na prvi pogled kupovina kosilice ne bi trebalo da iziskuje posebnu pripremu ili znanje, iznenadićete se na koliko pitanja prodavca ovih mašina nećete imati odgovor. Da biste izbjegli gubljenje previše vremena u radnji ili još gore, kupovinu pogrešne kosilice za potrebe održavanja vaših travnatih površina, pripremili smo niz stvari koje će vam pomoći da vaš izbor bude najbolji kako za travnjak, tako i za vas.

  1. POTREBE TRAVNJAKA

Od travnjaka zavisi vrsta kosilice koja vam treba. Bilo da ga podižete od nule ili obnavljate postojeći, važno je da u prvom periodu vodite računa o kosidbi. Prvo pravilo dobrog travnjaka je redovno košenje. Kosilice koje imaju podesivu visinu točkova omogućavaju da utičete na visinu trave, a samim tim i na gustinu busena.

Gušći busen sprečava razvoj korova pa će vaš travnjak biti ujednačeniji i ljepši. Najbolji raspon koji omogućava da svako košenje bude baš onakvo kakvo je potrebno vašem travnjaku je od 2,5 do 7,5 cm. Ukrasni travnjaci su uglavnom visine oko 4 cm, ali u vrijeme ljetnje suše ili proljetnog košenja, dobro je da imate pomenute opcije koje će uštedeti novac koji biste potrošili na druge intervencije za spašavanje ili uljepšavanje vašeg travnjaka.

  1. VELIČINA TRAVNJAKA

U slučaju sa kosilicama, veličina nam govori da li će košenje trajati između 1 i 2 sata ili svega 30 minuta, čak i za velike travnjake. Ako uzmete u obzir da se ukrasni travnjaci kose 3 do 4 puta nedjeljno, itekako je bitno da vam ova aktivnost ne oduzme previše vremena.

Potrebna vam je adekvatna širina košenja za optimalno prelaženje određene površine, ali i prikladna veličina korpe za travu, koja diktira koliko puta ćete morati da prekidate posao da biste je ispraznili. Najidealniji izbor je kosilica koja kombinuje izbacivanje trave sa strane i skupljanje u korpu.

Najčešća je dilema da li modeli koji imaju i jednu i drugu opciju podjednako dobro obavljaju obe funkcije. Napretkom tehnologije, postoje modeli koji uz pomenute dvije funkcije savršeno obavljaju čak i malčiranje. To je proces tokom kog kosilica do te mjere usitni pokošenu travu da ona ostaje ispod nje, pada između stabljika i služi kao prirodno gnojivo. Ovo je zgodna funkcija ako se trava kosi svakih par dana.

  1. ODABRATI POGON

Postoje električne i motorne kosilice, a izbor uglavnom zavisi od toga da li imate dovoljno dugačak kabal za šišanje cjelokupnog travnjaka ili ne. U prilog električnoj kosilici ide izostanak izduvnih gasova, ali uz savremene tehnologije i motorne kosilice odgovaraju ekološkim zahtjevima.

Veoma važne karakteristike su kvalitet i tip motora koji kosačica ima. Preporuka za odabir motora je jedan od poznatijih svjetskih proizvođača Briggs&Stratton. Vrlo je pouzdan i uz minimalno održavanje može godinama biti srce vaše kosilice. Ono što ove motore čini posebno dobrim izborom je to što su tihi i izduvne gasove svode na minimum. Pored gurajućih, tu su i samohodajuće kosačice koje imaju vlastiti pogon i potrebno je samo da upravljate njihovim radom.

  1. TOČKOVI, KUĆIŠTE I RUČKE

Iskustvo je pokazalo da je prilikom odabira nove kosačice izuzetno važno obratiti pažnju na izradu kućišta, točkova i ručki. Samo kućište bi trebalo da bude što robusnije, od čelika, livenog aluminijuma ili čvrste plastike. Za točkove je vrlo bitno da budu s ležajevima – i radi lakoće guranja i radi otpornosti na sva opterećenja koja mogu nastati zbog eventualnih neravnina na travnjaku.

U slučaju lošeg odabira može vam se dogoditi da već nakon jedne ili dvije sezone imate mašinu kojoj će motor dobro raditi, ali će od mehaničkih naprezanja pretanko kućište početi da puca, a točkovi se rasklimati. Troškovi saniranja takvih nedostataka najčešće su finansijski neisplativi i ponovo ćete biti u situaciji da kupujete novu kosilicu. Ručke su važne jer su one vaš „volan“ kojim upravljate i njihovo podešavanje na adekvatnu visinu određuje rezultat košenja i energiju koju će vam ono oduzeti.

Izvor: wurth.rs

PROČITAJTE:

ZIMSKA BUĐ – Ova pojava uništava vaš travnjak, evo kako da je spriječite!

Da bi vaš travnjak ponovo zablistao URADITE OVO!

Farbanje travnjaka u zelenu boju!

Dobrobiti stočnog kelja u ishrani stoke

0

Stočni kelj je perspektivna vrsta koja se u posljednjih godina proširila u uzgoju u zemljama Evropske unije. Može se uzgajati u svim poljoprivrednim regijama, jer se odlikuje dobrim osobinama koje mu daju prednost pred brojnim krmnim kulturama.

Najčešće se stočni kelj sije kao glavni usjev (mart i april) i naknadni usjev (maj), a iz presadnica kao kasni naknadni i postrni usjev, a može se uzgajati i kao ozimi usjev u toplijim područjima, no tada biljke do zime trebaju razviti minimalno 8 do 10 listova. U uzgoju krmnog kelja kao glavnog usjeva treba ostvariti sklop od 75.000 do 100.000 biljaka/ha, naknadnog usjeva treba ostvariti sklop od 100.000 do 150.000 biljaka/ha, a kod postrnog i ozimog usjeva od 200.000 do 300.000 biljaka/ha.

Agrotehnika proizvodnje stočnog kelja

Osnovna obrada tla za stočni kelj u glavnom roku sjetve provodi se oranjem na dubinu 30 do 35 cm, a u naknadnom i postrnom roku sjetve na dubinu 20 do 25 cm. Zbog vrlo sitnog sjemena i male dubine sjetve, površinski sloj tla mora biti dobro usitnjen i ravan. Stočni kelj se može uzgajati direktnom sjetvom sjemena ili sadnjom presadnica. Dubina sjetve je 1,5 do 3 cm, a nakon sjetve tlo bi trebalo povaljati.

Ako se krmni kelj uzgaja kao glavni usjev, utrošak sjemena je 2 – 3 kg/ha, a razmak redova iznosi 50 do 70 cm. U kasnijim rokovima sjetve, u maju i početkom juna bolji prinos postiže se užim međurednim razmakom (40 – 50 cm) uz utrošak sjemena 4 kg/ha.

Ako se krmni kelj uzgaja kao postrni usjev, sjetvom krajem juna i u julu preporučuje se utrošak sjemena 5 kg/ ha. Za postizanje visokih prinosa stočnog kelja, kod rane sjetve u martu i aprilu potrebno je osigurati 200 do 220 kg N/ha, 100 do 120 kg P2O5/ha i 180 do 200 kg K2O/ha. Kod sjetve krmnog kelja u maju i početkom juna đubrenje se može smanjiti za 25 %, a kod sjetve krmnog kelja kao postrnog usjeva đubrenje se može smanjiti za 50 % u odnosu na ranu sjetvu zbog opadanja prinosa zelene mase i suve materije.

Visok sadržaj šećera

Sadržaj šećera kod krmnog kelja vrlo je visok i iznosi od 28,0 do 38,7 % pa ga zato stoka vrlo rado jede. Sadržaj šećera povećava se tokom jeseni, a naročito poslije prvih mrazeva. Stočni kelj kelj bogat je izvor vitamina u jesen kad nestane druge zelene krme na oranicama, a prosječan sadržaj karotena je 30 do 80 mg/kg suve materije. U mineralnom sastavu krmnog kelja izdvajaju se kalijum (21-29 g/kg suve materije) i kalcijum (16-27 g/kg suve materije).

Kako koristiti stočni kelj?

Stočni kelj može se koristiti već 60 – 80 dana nakon sjetve. Sročni kelj koji ima nisko vegetacijski vrh ili granatu stabljiku pogodan je za višekratno korištenje košnjom ili napasivanjem. Visoke sorte se koriste isključivo košnjom. Neke sorte imaju sposobnost regeneracije ako se ne kose ispod 15-20 cm visine.

Koristi se u zelenom stanju 20 – 25 kg dnevno po kravi. Može se silirati u smjesi s kukuruzom, krmnim sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju veći sadržaj suve materije od krmnog kelja. Za silažu je najbolje koristiti stočni kelj iz uzgoja kao postrni usjev.

Stočni kelj može podnijeti i jače mrazeve u jesen što je velika prednost u odnosu na ostale krmne kulture koje se uzgajaju na oranicama.

Stočni kelj dugo zadržava visok kvalitet krme. Probavljivost bjelančevina u suvoj materiji krmnog kelja varira od 82 do 88 %. Probavljivost organske tvari krmnog kelja je vrlo visoka, a varira zavisno od broja nedjelja nakon sjetve i iznosi od 721 g/kg suve materije (15 nedjelja) do 701 g/ kg suve materije (23 nedjelja).

Izvor: gospodarskilist.hr

PROČITAJTE:

VIGNA ili KRAVLJI GRAŠAK – Daje visoke prinose ima skromne zahtjeve

Krompir silaža – Iskoristite neutrošeni krompir za ishranu stoke

Lucerka i njen značaj u ishrani domaćih životinja

Šta se sve sadi u aprilu – Cvijeće, povrće i voće za najljepšu baštu!

April je mjesec kada se orezuju maline i kupine, ali i kada se vinova loza vezuje.

Zvanično je stiglo proljeće. Vrijeme je da se vratite baštovanstvu. Ovaj mjesec u bašti možete da posijete grašak, šargarepu, luk, salatu i praziluk, kao i da rasadite blitvu, kupus, karfiol, kelerabu.

U drugoj polovini aprila možete da posijete paradajz i papriku, krompir, celer, pasulj, cveklu.

U aprilu se iz povrtnjaka može brati spanać, salata, rotkvice, mladi luk. Krajem aprila možete da posijete i lubenicu i dinju, mada ih ipak jedno vrijeme štitite najlonom od hladnog vremena.

April je mjesec kada se orezuju maline i kupine, ali i kada se vinova loza vezuje. Najbolje bi bilo da voćnjak i vinograd pospete azotnim đubrivom.

Cvijeće u aprilu

April je mjesec u kojem se siju i sade skoro sve vrste cvijeća. Sredite leje tako što ćete ih očistiti od lišća i sasušenih grančica, a potom prekopati. Višegodišnje cvijeće okopajte i prihranite đubrivom.

Ovog mjeseca posadite lukovice. Ako volite gladiole koje će cvjetati od juna do septembra, sada ih posadite.

Kada sadite lukovice imajte u vidu da one moraju dobro da se ukopaju u zemlju kako ne bi došlo do smrzavanja lukovice ili mehaničkog oštećenja prilikom okopavanja. Kad jednom već posadite lukovice, morate redovno da ih zalivate kako se ne bi osušile.

Jagode okopajte, odstranite im sasušene listove, a potom ih prihranite. Ako imaju dovoljno sunca, uskoro će početi da cvjetaju.

U aprilu se sadi i sije i ovo cvijeće:

Dan i noć

Mogu da se sade direktno u zemlju ili u saksije. Ovo cvijeće se često sadi u kasnu jesen jer dobro podnosi hladnoću, ali ako ga posadite sada do juna ćete uživati u njegovim divnim cvjetovima.

Lobelija

Bogata plavim i sitnim cvjetom, ova biljka voli sjenovite dijelove vrta. Sije se direktno u saksiju i veoma brzo napreduje.

Lijepi čovjek (cinija)

Cvijeće koje neodoljivo podsjeća na hrizanteme sije se u aprilu. Možete je sijati direktno u leje, a uskoro ćete dobiti lijepe cvjetove. Cinija voli puno sunca.

Kadifa

Omiljeno cvijeće naših baka se sije u prvim danim aprila. Veoma se dobro prima pa ćete uskoro uživati u prvim listićima ove zahvalne biljke. Cvjeta tokom cijelog ljeta i ne zahtjeva pretjeranu njegu.

Izvor: stil.kurir.rs

PROČITAJTE:

10 namirnica koje treba jesti u martu i aprilu

Sjetva soje u aprilu – đubrivo i navodnjavanje prije sjetve

KOMORAČ – Kako i kada proizvoditi?

Evo kako da zadržite svježinu proljećnog cvijeća u vazi

Priroda se budi, a tržnice i cvjećare preplavljene su svježim cvjetovima svih boja.

Najljepše što sada sebi možete priuštiti je navika da svakog vikenda kupite cvijeće, a zatim da sami kreirate aranžmane.

Oni ne moraju biti savršeni niti profesionalno uklopljeni, bitno je da se vama sviđaju i da vam bude pozitivno raspoloženje.

Zumbuli

Zumbuli su jako lijepi u saksiji, ali ako ih želite držati u vazi morate biti spremni na činjenicu da oni brzo piju vodu i ubrzano cvjetaju.

A tome pogoduje i toplina u stanu. Najbolje bi bilo da za njih izaberete neprozirnu, ili vazu od mutnog stakla, jer oni imaju tendenciju da zamute vodu.

Mimoze

Aranžmani s mimozama su kratkog vijeka. Topao vazduh u domovima ih skoro instant sasuši i budite spremni na to.

Prije nego što ih stavite u vazu, skratite stabljike dijagonalno za otprilike centimetar i po, opcionalno možete u vodu dodati i prehranu za cvijeće.

Mimoze ostaju lijepe i kada se suše, pa nije loša opcija da ih iskoristite za bukete od suvog cvijeća.

Tulipani

Postoje dvije vrste tulipana: standardni tulipani i vrlo dugački francuski tulipani s većim pupoljkom.

Ne plašite se kupovine malih i zelenih pupoljaka, s vremenom će se otvoriti i procvjetati. Tulipane je potrebno skratiti, najbolje je da to učinite nožem na horizontalnoj površini.

Ako ih ne odsiječete prije stavljanja u vazu, oni će sporije cvjetati. Dugački tulipani savršeno idu uz grane. U vazu stavite sedam tulipana (ako ste minimalista biće dovoljna i tri) i dodajte nekoliko grančica žute forzicije (možete je pronaći kraj puta u proljeće).

Izvor: nezavisne

PROČITAJTE:

Najljepše cvijeće za 8. mart i njegova simbolika

Kog datuma iznijeti cvijeće na terasu?

Biljka mesožderka – Pravila za uspješno gajenje

Venerina muholovka (lat. Dionaea muscipula, engl. Venus flytrap) je najpoznatija biljka mesožderka na svijetu. Suprotno uvriježenom mišljenju muholovka nije egzotična biljka. Potiče iz močvarnih predjela Sjeverne i Južne Karoline.

Crvena mirisna klopka

Izgled venerine muholovke plijeni pažnju i čini je interesantnom ljudima koji nalaze da je jako zanimljiva i vrijedna njegovanja i uzgajanja. Neki je opet smatraju odbojnom i strašnom, što je uglavnom posljedica nedovoljne upućenosti.

Venerina muholovka ima rozetu prizemnih listova koji rastu iz kratkog podanka (rizome). Specifikum ove biljke je njen list koji se nakon podražaja zatvara munjevitom brzinom. List se sastoji od izduženog dijela i klopke sa dlačicama. Ljeti se listovi uzdižu desetak centimetara, a klopke rastu i do tri centimetra dužine.

U proljeće muholovka cvjeta. Stabljika cvijeta uzdiže se i do 40 centimetara visine, te na taj način omogućuje kukcu da na sigurnoj udaljenosti opraši cvijet.

Mamac za insekte

Na muholovkinu sreću, njen izgled i sočni nektar koji izlučuje interesantni su i insektima. Ljeti se unutrašnjost klopke boji u crveno kao dodatni mamac za razne kukce. Kada insekt sleti u unutrašnjost klopke ona se prvo zatvori vrlo malo i tek kada osjeti da je zarobljeni plijen zaista insekt, to jest hrana, klopka se zatvara u potpunosti. Ta mjera opreza štedi energiju ove biljke, te u slučaju lažne uzbune ona ne zatvara klopku sasvim nego čeka slijedeću priliku.

Ulovljen plijen muholovka razgrađuje lučeći posebne enzime za razgradnju bjelančevina. Ovu sposobnost biljka je razvila kroz godine evolucije, rasta na siromašnom tlu i potrebe za dodatnim hranjivim tvarima. Proces probave traje pet do deset dana. Jedna klopka u svom životnom ciklusu može svariti tri do četiri kukca prije nego uvene.

Biljke koje se nalaze u zatvorenom prostoru same će se “pobrinuti” za hranu, te ih nije potrebno hraniti kukcima. Ako to ipak namjeravate raditi, znajte da kukac mora biti živ kako bi se kretao unutar klopke te je “natjerao” na totalno zatvaranje. Bez životinjskog dodatka prehrani muholovke mogu normalno živjeti i preživjeti mjesecima.

Klopka ne predstavlja opasnost za čovjeka. Prste treba držati na distanci ali samo radi toga što bi to biljku izložilo stresu pri čemu bi zatvaranjem klopke potrošila veliku količinu energije koja joj se ne bi vratila, budući da nije ulovila plijen.

Stroga pravila sadnje i zalijevanja

Važno je napomenuti da se muholovka ne smije saditi u običnu zemlju niti se smije prihranjivati. Odmah nakon kupovine treba je presaditi u odgovarajuću mješavinu jer se često, zbog neznanja i u prodaji nađe posađena u krivu zemlju.

Za sadnju muholovke treba vam pijesak vulkanskog porijekla koji se zove perlit i čisti treset bez ikakvih dodataka. Pomiješajte ih u omjeru 50:50 i tom mješavinom napunite saksiju koja je duboka 15, a široka najmanje 10 centimetara.

Mnogi muholovku smještaju u terarije ili slične staklene posude ali to nije preporučljivo. Muholovka će biti najsretnija u običnoj saksiji.

Ljeti ova biljka traži dosta vode. Zalijevajte je isključivo destilovanom vodom! Venerina muholovka može rasti samo u kiselom tlu bez minerala pa će vrlo brzo uvenuti ako je zalijevate običnom vodom. Ako je jednom ili dva puta zalijete vodom iz česme neće se ništa desiti ali dugoročno gledano biljka neće preživjeti.

Ako se nalazite u situaciji da nemate destiliovane vode onda uzmete lonac, napunite ga vodom te pustite vodu da odstoji 24 sata prije nego što je upotrijebite za zalijevanje biljke. Na taj način će bar hlor ispariti. Prokuhavanje vode također nije opcija jer se na taj način gubi samo hlor.

Pri zalijevanju vodu sipajte u podložak saksije i neka se u podlošku uvijek nalazi oko pola centimetra vode što će joj obezbijediti vlažnost. Ukoliko je muholovka u terariju, neka sloj pijeska na dnu bude uvijek u vodi, što će omogućiti tresetu da bude konstantno vlažan. Ljeti više puta dnevno prskajte listove prskalicom.

U proljeće cvjeta, ljeti uživa, a zimi miruje

Da bi se pravilno razvijala i rasla, muholovka mora biti izložena sunčevoj svjetlosti. Najbolje ju je ljeti držati na balkonu ili na južnom prozoru. Ova biljka nije pogodna za držanje u stanu ili kući, u sjeni, uz radijatore i peći. Ako niste u mogućnosti da joj obezbijedite pogled ka jugu znajte da će i svaka druga strana svijeta biti od koristi ako biljku obasja direktno sunce bar pola dana. Ljeti joj odgovara temperatura od 23 do 30 stepeni Celzijevih.

Iako uživa na suncu potreban joj je i hladni period za zimski san kada miruje. Već početkom septembra muholovka usporava s rastom pa se treba smanjiti i količina vode u podlošku saksije.

Početkom novembra dodaje se tek toliko vode da se treset ne osuši, otprilike jednom sedmično. Preko zime trebate je držati u prostoru koji se ne grije, ali temperatura ne smije pasti ispod nule! Ako se korijen smrzne biljka će umrijeti.

Na proljeće venerina muholovka raste i cvjeta. Stabljika cvijeta se obično reže kada postigne visinu od nekoliko centimetara kako bi se biljka što više usredotočila na vlastiti rast. Posebno je važno cvijet odrezati ako je biljka slaba. Ukoliko stabljika dostigne svoju punu visinu i procvjeta, možete sačuvati sjemenke prikupljene uz pomoć kista i iskoristiti ih za sadnju. Muholovku možete razmnožavati i na brži način reznicama listova.

Izvor: enterijer.ba

PROČITAJTE:

MANDRAGORA – Biljka tajanstvenih moći

Ljubičica – Poznata je kao dekorativna biljka, a veoma je ljekovita

CRVENA MRTVA KOPRIVA – Biljka na koju stalno nailazimo i mislimo da je korov ima brojna ljekovita svojstva za koja nismo znali

STEVIJA – Evo kako da sami uzgojite najpopularniju zamjenu za šećer

Uzgoj stevije – Ova biljka je sve popularnija, prije svega jer se iz nje ekstrahuje stevija zaslađivač, koji je zamjena za šećer.

Stevija zaslađivač se ekstrahuje iz zelenih, slatkih listova biljke čiji naučni naziv glasi Stevia rebaudiana. Stevija je ime za više od 240 vrsta žbunja i cvjetnica iz porodice glavočika (Asteraceae). U nekim krajevima je poznata i kao slatki list ili šećerni list.

Prirodno stanište joj je u tropskim dijelovima Sjeverne i Južne Amerike. Može narasti do visine od oko 30 cm i širine od 18-24 cm. Stevija zaslađivač je više od 40 puta slađi od šećera, ali zato nema neželjene reakcije u organizmu, kao što ima šećer.

Uzgoj stevije

Uzgaja se širom svijeta. Može se uzgajati i u saksijama na balkonu ili na bilo kom osunčanom mjestu. Biljka je naročito osjetljiva na niske temperature, pa je neophodno sačekati dok ne prođe sva opasnost od mraza.

Sadnja stevije se obavlja u redovima, gdje je razmak između njih 50-60 cm, dok razmak između pojedinačnih biljaka treba da iznosi oko 18 cm. Sadnice stevije treba posaditi u bogato, ilovasto zemljište i trebalo bi da dodate kompost za dodatne hranljive materije (kod pješčanog zemljišta). Stevija biljka se ne treba da previše zalivati ili navodnjavati. Preko ljeta može često, blago zalivanje. Berba stevije se odnosi na rezanje stabljika na visini od 5 cm od površine zemlje, što se obavlja 3-4 puta u godini. Stoga, jasno je da je stevija veoma profitabilna biljka.

Kako koristiti steviju

Dostupni su cijeli ili izmrvljeni listovi stevije, ali najčešće se nalazi stevija u prahu (u obliku ekstrakta) kao i tečni ekstrakt stevije, ili rafinisana verzija izolovanih slatkih jedinjenja iz stevija biljke. Steviozidi i rebaudiozidi su dva jedinjenja iz ove biljke koja su stotinu puta slađa od šećera. Stevija je, dakle, prirodni zaslađivač koji je 100% prirodan, nema kalorija, nema ugljenih hidrata, nema glikemijski indeks, ima ukus kao da je u pitanju čist šećer i pogodna je i za dijabetičare.

Stevija u prahu se može dodati u napitak – poput kafe, čaja, jogurta, šejka i dr. Stevija je odlična i zdrava zamjena za šećer u raznim receptima za pripremu kolača i generalno poslastica. Tečni ekstrakt stevije je možda ipak pogodniji za pića, dok je stevija u prahu pogodnija kao sastojak u receptima za spremanje poslastica. Kada spremaju kolače, neki ljudi često pomiješaju steviju u prahu sa eritritolom, što je drugi prirodni zaslađivač (koji je mnogo glomazniji i niskokaloričan). Jedna kašičica ekstrakta stevije ima sličnu moć zaslađivanja kao čitava šolja šećera, pa stoga vodite računa koliko ćete dodati u receptima.

Izvor: sadnja.com

PROČITAJTE:

Kako da uzgojite LUK KOZJAK ?

JAPANSKA JABUKA – Evo kako da je uzgojite u svome dvorištu

Uzgojite malinu na terasi svog stana